Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2015

2015. godine završava recesija, ali gospodarskog oporavka nema

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

2015. godine završava recesija, ali gospodarskog oporavka nema

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize, pod naslovom “Između recesije i oporavka”. Tema broja je Hrvatska u ciklusu Europskoga semestra…

“Iako se pad gospodarske aktivnosti tijekom 2014. godine usporio, Hrvatska je i šestu godinu zaredom ostala u recesiji. S prošlogodišnjim realnim padom od 0,4 posto, kumulativno u razdoblju od 2008. do 2014. godine izgubljeno je 12,5 posto realnoga bruto domaćeg proizvoda. Tijekom 2015. godine projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi. Unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu. Raspoloživi podaci za prvo tromjesečje upućuju na to da bi prva objava BDP-a predviđena za svibanj mogla pokazati blagu realnu godišnju stopu pada (-0,1posto), pri čemu najznačajniji negativan doprinos očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital.

Na valu oporavka u eurozoni očekujemo nastavak rasta izvoza roba i usluga te održavanje viška na tekućem računu platne bilance. Unatoč povećanju ponude kapitala iz inozemstva, ne očekujemo promjenu usporene dinamike rasta vanjskoga duga. Smanjenju vanjske ranjivosti doprinijet će nastavak procesa razduživanja u sektoru stanovništva i kreditnih institucija, dok će poduzeća kao i u 2014. godini nastojati doći do relativno jeftinijih inozemnih izvora financiranja. Daljnji rast vanjskoga duga države nastavio se novim izdanjem euroobveznica, čime je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice svojih potreba za refinanciranjem. Politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine, što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice. Ipak, usporedba s državama regije upozorava na povišenu osjetljivost na promjenu percepcije rizika kod investitora, što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države. Monetarna politika Hrvatske narodne banke ostat će dosljedna u očuvanju stabilnosti kune u odnosu na euro, a predah u neprekidnom klizanju tečaja EUR/HRK prema višim razinama započeo je početkom turističke predsezone. Središnja banka i sljedećih će mjeseci nastojati potaknuti oporavak putem osiguranja likvidnosti. Međutim, kao i prethodnih godina potvrdit će se njezin ograničen utjecaj jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika. Kreditna aktivnost poslovnih banaka blago se oporavila u posljednjem tromjesečju i na početku 2015. godine, ali to je posljedica plasmana prema državnim jedinicama te slabljenja kune u odnosu na švicarski franak u siječnju. Imovina banaka i tijekom 2015. godine bit će pod nepovoljnim utjecajem smanjene kreditne aktivnosti i rasta neprihodujućih kredita. Osobit izazov za financijski sektor predstavlja državna intervencija u gospodarstvo nakon siječanjske aprecijacije švicarskoga franka. Uvođenje administrativnoga tečaja pri otplati kredita vezanih uz franak smanjit će dobit bankarskoga sektora u 2015. godini, ali stabilnost bankarskoga sektora ostaje neupitna uz najvišu razinu adekvatnosti kapitala među novim članicama EU-a.

U fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga. S obzirom na izbornu godinu, teško je očekivati značajnije pomake. Namjere Vlade u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža doznat ćemo tijekom travnja u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je RH dužna dostaviti Europskoj komisiji u okviru tzv. Europskoga semestra. Očekujemo prihvaćanje oba dokumenata jer su uzroci, stanje i rješenja hrvatskih strukturnih slabosti već godinama poznati. Međutim, otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera”, stoji u analizi iz RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Čak 30 posto poduzeća nema svoje web-stranice

08.01.2020.

Ono što je još relativno slabo zastupljeno kod hrvatskih poduzeća je, unatoč upotrebi IKT tehnologija koje to omogućavaju, e-trgovina (internetska ili online prodaja) u poduzećima, preko koje se ostvaruje samo oko 14 posto njihova ukupnog prometa.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg