Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Pro 2015

ALARMANTNO: Gotovo svako treće poduzeće ne može vratiti kredit!

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

ALARMANTNO: Gotovo svako treće poduzeće ne može vratiti kredit!

Udio tzv. loših kredita u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine iznosio 17,05 posto, odnosno od 279,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj 47,6 milijardi kuna čine djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB)…

U odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno na stanje s kraja lipnja ove godine, na kraju rujna je udio loših u ukupnim kreditima smanjen za 0,29 postotnih bodova, dok je prema podacima s kraja 2014. godine neznatno smanjen, za 0,01 postotni bod.

Prema podacima središnje banke, kod kredita građanima udio loših kredita bio je krajem rujna 12,1 posto, no znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 31,08 posto.

Krajem rujna je, naime, kod trgovačkih društava bila upitna naplata 32,07 milijardi od ukupno 103,2 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.

Ukupni krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su, pak, 121,97 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano 14,76 milijardi kuna.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, koji su krajem devetog mjeseca iznosili 56,3 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 9,35 posto, odnosno 5,26 milijardi kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti, s ukupno 39,6 milijarde kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 9,37 posto, što je iznos od 3,7 milijardi kuna.

Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod ostalih kredita stanovništvu (34,9 posto) te kod hipotekarnih kredita (33,59 posto). Udio loših kredita kod prekoračenja po transakcijskim računima je 12,17 posto, autokredita 6,94 posto, a 3,92 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pak, pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita vezanih uz švicarski franak i kredita u kunama bez valutne klauzule.

Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem rujna iznosio je 19,68 posto – od ukupno 23,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,65 milijardi kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz franak kod poduzeća, čak 70,40 posto. Trgovačka društva imala su krajem rujna 1,3 milijarde kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 921,5 milijuna kuna.

Građani imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz ‘švicarac’, ukupno 22,02 milijarde kuna, a od toga je 16,57 posto ili 3,65 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Građani su vezano uz franak digli 20,8 milijardi kuna stambenih kredita, pri čemu je rizična naplata 2,97 milijardi kuna, što je u ukupnom iznosu stambenih kredita u francima udio od 14,25 posto.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 18,29 posto, odnosno od ukupno 78,5 milijardi kuna kunskih kredita djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 14,3 milijarde kuna.

Najviše je kredita krajem rujna bilo vezano uz euro, ukupno 174,1 milijarda kuna, od čega je upitna naplata 27,7 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 15,91 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 488 članka imaju tag krediti
  20. 506 članka imaju tag tehnologija
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija