Američki investitor upozorava na najčešće greške balkanskih startupova

Vijest da se neka hrvatska tvrtka uspjela probiti s malog hrvatskog na američko tržište zasigurno je veliki potez. Uz brojne benefite poput poslovanja s američkim tvrtkama, širenja poslovanja, otvaranja ureda ili prodavanja proizvoda i usluga na američkom tlu, takav iskorak sa sobom često nosi i određene izazove. Poduzetnici se, naime, neminovno susreću s kulturalnim razlikama te drugačijem načinu poslovanja kojemu se moraju prilagoditi.

Srdjan Lončar, investitor i osnivač neformalne investicijske grupe Skok123, koja u SAD-u okuplja 18 prijatelja investitora iz dijaspore, na temelju svog iskustva podijelio je nekoliko problema s kojima se često susreće kod poduzetnika na Balkanu, a koje mu, kako kaže, daju razloga za zabrinutost.

Obrambeni stav
– Kao prvo, većina poduzetnika ovdje sve shvaća osobno, što često dovodi do obrambenog ponašanja – smatra Lončar, dodajući da zbog takvog stava investitori i klijenti mogu pomisliti da su poduzetnici povratnu informaciju shvatili kao kritiku.

– Ako je to slučaj, mogli bi se ustručavati podijeliti s njima svoje iskrene misli ili čak potpuno prestati s njima komunicirati. Na poduzetniku je zapravo da odluči kakav ‘igrač‘ želi biti. Prema riječima Doca Riversa, ‘prosječni igrači žele da ih se ostavi na miru, dobri igrači žele da ih se trenira, veliki igrači žele da im se govori istina‘ – piše Lončar, inače bivši vlasnik tvrtke CareSpeak koju je prije pet godina prodao američkoj kompaniji OptimizeRx za 13 milijuna dolara.

‘Follow up‘ i ‘follow through‘
Još jedan problem kojega Lončar primjećuje kod poduzetnika iz regije jest taj da su često loši kad trebaju dati ‘follow–up‘ i ‘follow–through‘.

– ‘Follow up‘ znači provjeravanje, kao što je kontaktiranje potencijalnog klijenta da vidite jesu li još uvijek zainteresirani za vaš proizvod. S druge strane, ‘follow through‘ znači isporuku onoga što ste obećali unutar dogovorenog vremena. Kada niste dosljedni i ustrajni, odnosno ne radite ‘follow up‘, to šalje poruku da vam osoba nije dovoljno važna. A propušteni ‘follow–through‘ ljudima govori da vam ne mogu vjerovati. Je li to doista dojam koji želite ostaviti na one koji mogu izravno utjecati na vaš uspjeh? – pita se Lončar.

Lokalni uspjeh
Također, neki poduzetnici na Balkanu, primjećuje Lončar, žele ‘igrati‘ na američkom tržištu, ali se ponašaju u skladu s dinamikom svog lokalnog tržišta.

– Na primjer, u balkanskim zemljama, startupu je relativno lako dospjeti u medije jer nema velike konkurencije u prostoru vijesti o startupima. Dakle, mediji su gladni svake priče. Ali evo u čemu je stvar: pridobiti tisak u svojoj domovini je jedna stvar, ali sasvim je druga stvar kada vaš startup bude prepoznat u američkim medijima. Ne dopustite da vam lokalni uspjeh zamagli viziju uspjeha – poručuje Lončar.

Raspored rada
Naposljetku, Lončar napominje da u Europi općenito ima više praznika i dana odmora u usporedbi sa SAD–om.

– Ako ciljate na američko tržište, bitno je uskladiti svoj radni raspored s rasporedom vaše ciljane publike. Morate biti spremni za rad na temelju rasporeda praznika u SAD–u. Uostalom, ne možete očekivati da ćete zadovoljiti tržište SAD–a dok se pridržavate drugačijih pravila – upozorava Lončar.

Žele li ovdašnji poduzetnici uspješno poslovati na američkom tržištu, moraju razmisliti što doista žele i prilagoditi svoj pristup poslovanju, zaključuje Lončar.