Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2024

Amir Babović (Qubinets): Ne treba svaka tvrtka uvesti umjetnu inteligenciju

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Amir Babović (Qubinets): Ne treba svaka tvrtka uvesti umjetnu inteligenciju

Cijelu svoju profesionalnu karijeru Amir Babović proveo je u tehnološkom sektoru iako je prije četiri godine zajedno s još nekoliko poslovnih partnera osnovao coworking-prostor Wespa Spaces u Zagrebu. Po struci inženjer telekomunikacija i informatike, prije pokretanja Wespe dvanaest godina radio je u Infobipu na podizanju internacionalnih operacija i prodaji, nakon čega je, vođen uspjehom prvoga hrvatskog jednoroga, namjeravao pokrenuti vlastiti startup. Međutim, shvativši da Hrvatska nema infrastrukturu za razvoj startupova i mjesto gdje bi se startupovci mogli okupljati, razmjenjivati ideje, mišljenja i dobiti potporu, odlučio je s poslovnim partnerima otvoriti coworking-prostor, što mu je, kako sâm kaže, bila svojevrsna infrastruktura za njegov budući startup, ali, naravno, i za mnoge druge koji su Wespi pronašli svoj dom, njih 250, dok ih 400-ak trenutačno prostor upotrebljava za okupljanja, stastanke i događaje.

Tako je upoznao Ivana Konjevoda, stručnjakaza deep tech, velike skupove podataka i umjetnu inteligenciju, s kojim je osnovao Qubinets (sa sjedištem, naravno, u Wespi na zagrebačkoj Zavrtnici), koji danas ima sedamnaestero zaposlenika. Za razliku od mnogih drugih startupova u svijetu koji se natječu u razvijanju modela umjetne inteligencije, Qubinetsova ideja nešto je drukčija. Naime, umjesto da razvija AI, on gradi podatkovnu infrastrukturu kako bi tvrtke prije ili poslije u svoje poslovanje mogle uvesti umjetnu inteligenciju. Vrlo brzo u radu s klijentima shvatili su da je pri uvođenju AI-ja u poslovanje izazova još mnogo, zbog čega s konzultantskom tvrtkom EY Hrvatska istražuju koliko su tvrtke u Hrvatskoj uopće spremne uvesti umjetnu inteligenciju.

Možete li mi na primjeru objasniti kako Qubinets razvoja podatkovnu infrastrukturu za uvođenje umjetne inteligencije u poslovanja tvrtki?
– Qubinets se bavi ključnim elementom uvođenja umjetne inteligencije, a i bilo koje druge aplikacije, u poslovno okružje – podatkovnom infrastrukturom. Ona često nedostaje da bismo poslovne podatke spojili s umjetnom inteligencijom. AI tehnologija danas se razvija mnogo brže nego što ju je tržište spremno iskoristiti. Naime, većina tvrtki nije spremna staviti svoje podatke u kontakt s umjetnom inteligencijom. Mnoge tvrtke pri korištenju ChatGPT-ja i sličnih rješenja nemaju interno organizirane dokumente i podatke na način koji omogućuje jednostavnu interakciju s AI rješenjima. Zbog toga su trenutačni slučajevi upotrebe često trivijalni i ne utječu znatno na poslovanje – često ih nesustavno upotrebljavaju zaposlenici, pri čemu podaci izlaze iz sustava bez kontrole, regulative, plana i jasne strategije.

No budući da je to industrija koja se jako brzo razvija, naša je ideja da će tvrtkama trebati potpora da bi podatke dovele u stanje u kojima ih mogu upotrebljavati s umjetnom inteligencijom, dakle da su na oblaku, organizirani, strukturirani, da se mogu dohvatiti prema potrebi. Naša je vizija uskoro, umjesto da podatkovni analitičar piše nekakav dokument pet dana, da umjetna inteligencija može pristupiti svim podacima i tu informaciju izvući i kvalitetno prikazati za 30-ak sekundi. Razvili smo platformu za automatizaciju pružanja podatkovne infrastrukture, što je onda korak između podataka i umjetne inteligencije, mjesto na kojem će ti podaci živjeti do trenutka kad ih umjetna inteligencija treba da bi ih iskoristila za neku poslovnu potrebu.

Tu je nastala i potreba da zajedno s EY Hrvatska pokrenete istraživanje o spremnosti organizacija za uvođenje umjetne inteligencije?
– Da, u sklopu istraživanja želimo osvijestiti tržište o potrebi da organizira podatke i bude spremno na uvođenje AI tehnologije. Dva su načina primjene bilo kakve nove tehnologije: jedan je iz želje da se tehnologija uvede, kao dio nastojanja da se ostane na vrhu industrije, a drugi je iz potrebe. Očekujemo da dvadeset posto tržišta uvede AI iz želje, razumijevanja, entuzijazma za tom tehnologiju, ali 80 posto tržišta čeka da to postane problem, da konkurencija počne uvoditi AI, da vidi da ima utjecaj na njihovu industriju; čekaju motivaciju koja bi prouzročila nužnu potrebu. Kroz takvo istraživanje želimo osvijestiti tvrtke do koje razine su one spremne uvesti AI. Imamo više različitih razina istraživanja, a u ovoj prvoj ispitujemo inicijalni interes. U budućnosti ćemo im pomagati ocijeniti sposobnosti u odnosu na konkurentne tvrtke u njihovoj industriji. Kao i sa svakom disruptivnom inovacijom, sazrijevanje tržišta iznjedri pobjednike i gubitnike – mi želimo biti partneri tvrtkama koje su svjesne tog procesa.

Što bi sve tvrtke trebale znati o potencijalu umjetne inteligencije kada se odluče uvesti je u svoje poslovanje?
– Važno je dvoje: jedno je svijest o važnosti podataka i njihovoj vrijednosti u budućnosti. Iako možda danas nekakav dokument ne možete iskoristiti, to ne znači da za godinu ili dvije taj dokument neće imati veliku vrijednost u kombinaciji s tehnologijom. I zato je važno te podatke držati, čuvati, klasificirati, znati da oni drže znanje. Mapiranje znanja u podatke ima vrijednost. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom tvrtke koje su dovoljno rano to osvijestile mogu imati veliku tržišnu prednost.

Druga stvar, ne treba nužno svaka tvrtka uvesti AI. Tvrtke koje imaju kulturu inovacije, traženja tržišne prednosti s pomoću tehnologije, trebaju početi istraživati AI, biti svjesne o njegovim mogućnostima i kontinuirano ocjenjivati koliko je AI prikladan i koliko je važan za njihovu industriju. U trenutku kad vide važan razlog da se AI uvede, važno je da budu spremne s infrastrukturom, podacima, kulturom i procesima.

S kojim se još izazovima susreću tvrtke pri uvođenju umjetne inteligencije u poslovanje, koliki problem u tome predstavljaju financije te kada je najbolje vrijeme za uvođenje AI-ja doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Sveučilište Algebra pokreće prvi studij kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj

18.07.2024.

Trajanje studija je osam semestara, a studenti će po završetku steći 240 ECTS bodova te titulu bacc. ing. comp., odnosno stručni prvostupnik inženjer/inženjerka kibernetičke sigurnosti

Alphabet planira svoju najveću akviziciju ikada: Startup Wiz platit će čak 23 milijarde dolara

18.07.2024.

Googleova matična tvrtka Alphabet trenutno je u pregovorima o preuzimanju startupa Wiz koji se bavi kibernetičkom sigurnošću, izvijestio je ovog vikenda Wall Street Journal. Iako niti jedna od ovih kompanija nije još komentirala pregovore o akviziciji ona

Visma ulazi na hrvatsko tržište akvizicijom servisa mojeRačun

10.07.2024.

Vodeća europska softverska kompanija, norveška Visma, ušla je na hrvatsko tržište akvizicijom kompanije Elektronički računi, vodećeg pružatelja SaaS poslovnih alata u Hrvatskoj, među kojima je svakako najpoznatiji brend servis mojeRačun.

Zagrebačka IT firma za pet milijuna eura kupila britansku tvrtku

08.07.2024.

ZAGREBAČKA IT tvrtka Koios za oko 5 milijuna eura preuzela je jednu od vodećih britanskih tvrtki za analitiku Yard, čime su pokrenuli dodatno širenje na tržište Velike Britanije, izvijestili su danas iz Koiosa.

Startup bivšeg infobipovca prikupio pet milijuna dolara investicija

05.07.2024.

Startup Daytona prikupio je dodatnih pet milijuna dolara investicije za unapređenje istoimenog alata za upravljanje razvojnim okruženjem otvorenog koda.

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke