Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Stu 2020

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

HRVATSKA će u ovoj godini imati najveći pad gospodarske aktivnosti među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe, ali u idućoj godini može računati na najveću stopu gospodarskog rasta u tranzicijskoj regiji. Pokazuju to nove prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), u kojima se daje pregled udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva i šanse za oporavak.

Prema prognozama Bečkoga instituta, hrvatski će BDP u ovoj godini potonuti 9.4 posto, što je više nego i u jednoj drugoj tranzicijskoj zemlji. Donekle sličan pad, devet posto, u Beču prognoziraju samo još Crnoj Gori, dok će ponor u koji je koronakriza gurnula ostala tranzicijska gospodarstva ipak biti nešto manji.

Koronakriza je posebno teško pogodila zemlje koje ovise o turizmu
Primjerice, u slučaju Slovenije, čije je gospodarstvo koronakriza također bacila na koljena, pad BDP-a u ovoj godini iznosit će, prognoziraju u Bečkom institutu, 6.7 posto, a u Mađarskoj 6.5 posto. Najmanju stopu pada BDP-a, samo dva posto, stručnjaci Bečkog instituta u ovoj godini prognoziraju samo Srbiji i Litvi.

Međutim, stvari bi se trebale radikalno preokrenuti u sljedećoj godini. Naime, s prognoziranom stopom rasta BDP-a od pet posto, Hrvatska bi trebala zauzeti sam vrh ljestvice tranzicijskih zemalja po brzini oporavka od korona udara. Istu stopu rasta u Beču prognoziraju i Crnoj Gori.

Ostale zemlje regije oporavljat će se nešto sporijom dinamikom od nas pa bi tako Slovenija i Srbija trebale ostvariti rast BDP-a od 4.5 posto, a Mađarska od tri posto. Najmanju stopu rasta gospodarske aktivnosti među zemljama srednje i jugoistočne Europe u 2021. godini trebala bi, prema tim prognozama, imati Bugarska, samo 1.7 posto.

U Bečkom institutu ističu kako su koronakrizom posebno teško pogođene zemlje koje jako ovise o turizmu, poput Hrvatske i Crne Gore, ili o robnoj razmjeni s inozemstvom, poput zemalja Višegradske skupine i Slovenije. No, iz Beča poručuju kako je situacija u ovom trenutku, u kojem svjedočimo drugom valu pandemije koronavirusa, krajnje neizvjesna. Tu neizvjesnost oslikava i novi lockdown, u koji su već otišle brojne zemlje, iako još donedavno tako nešto nitko nije očekivao. Ako se restrikcije koje nosi „zaključavanje“ gospodarstva nastave u sljedećim mjesecima, a to je sada već sasvim izvjestan scenarij, onda je gotovo siguran nastavak kretanja tranzicijskih ekonomija silaznom putanjom, kažu u Bečkom institutu. Inače, tranzicijskoj regiji u cjelini u Beču zasad prognoziraju prosječan pad ekonomske aktivnosti od 4.5 posto u ovoj godini, upola manje nego u slučaju Hrvatske.

Oporavak u 2021. generirat će turizam i novac iz EU
No, stručnjaci Bečkog instituta, izgleda, puno očekuju od sljedeće godine, u kojoj vide godinu početka oporavka od koronakrize. I dok tranzicijskoj regiji u cjelini prognoziraju rast BDP-a po prosječnoj stopi od 3.1 posto, Hrvatskoj navješćuju rast BDP-a od pet posto.

"Najuspješnije u 2021. bit će Hrvatska i Crna Gora", kaže se u analizi Bečkog instituta.

Okidače rasta hrvatskoga gospodarstva u sljedećoj godini u Beču pronalaze ponajprije u očekivanom oporavku turizma, kao i u novcu iz fondova EU. Naravno, i takve prognoze podložne su promjenama, a najviše će ovisiti o zbivanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa. Drugim riječima, najviše će ovisiti o tome koliko će vremena trebati da se procijepi populacija.

I makroekonomisti Raiffeisena očekuju da bi upravo Hrvatska u sljedećoj godini mogla ostvariti najvišu stopu rasta BDP-a među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Prema njihovim novim prognozama, stopa rasta hrvatskoga BDP-a u 2021. godini trebala bi doseći 5.1 posto, dok su ranije očekivali samo skroman gospodarski rast od oko tri posto.

Kao razloge bržeg oporavka u sljedećoj godini od ranije očekivanog makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević navodi očekivano procjepljivanje stanovništva, što će omogućiti i oporavak za Hrvatsku iznimno bitnog turizma, kao i početak povlačenja većih iznosa iz blagajne EU. Ipak, Živković Matijević upozorava da je cijela ekonomska slagalica za sljedeću godinu još uvijek prepuna brojnim nepoznanicama te ističe da oporavak neće biti ni brz ni lak.

Na pretkriznu razinu vratit ćemo se tek za tri godine ili čak i kasnije
Hrvatskoj će vjerojatno trebati tri godine da bi se vratila na razinu na kojoj je bila 2019., što znači da bi se naše gospodarstvo na razinu na kojoj je bilo lani moglo vratiti tek krajem 2022. ili godinu kasnije. Ne treba, dodaje, očekivati ni oporavak turizma preko noći.

"U EU su najpogođenije koronakrizom južne članice koje jako ovise o turizmu. Među njima je i Hrvatska kod koje je dodatni problem taj što više nema jaku industriju. No, turizmu će trebati dvije ili tri godine da dosegne razinu na kojoj je bio 2019. Tijekom koronakrize su se promijenile i navike turista i trebat će vrijeme da se situacija vrati u normalu", upozorava za Index Živković Matijević.

Krnja turistička sezona spasila nas je od još dubljeg pada gospodarstva
I u Hrvatskoj narodnoj banci upozoravaju da je udar koronakrize na hrvatsko gospodarstvo dosad bio vrlo jak. Prema njihovim podacima, hrvatski je BDP u prvih devet mjeseci bio 8.3 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Stoga se možemo samo pitati koliki bi pad bio da nije bilo makar i krnje turističke sezone.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh sljedeće turističke sezone, a time i dinamika gospodarskog oporavka.

Upravo zbog sveprisutne neizvjesnosti neovisni ekonomist Goran Šaravanja kaže da ne vjeruje u brz oporavak. Ističe da se prognoze koje objavljuju razne institucije temelje na pretpostavci da je ekonomski šok koji je prouzročila pandemija koronavirusa privremen, no veliko je pitanje što ako ostavi trajnije posljedice. U tom slučaju, napominje, i oporavak će biti sporiji.

Korona će ostaviti trajnije posljedice na ekonomiju
"Nadam se da su razne institucije u svojim prognozama u pravu, ali bojim se da će oporavak ipak duže trajati. Šok koji je koronakriza izazvala mogao bi ostaviti trajnije posljedice na ekonomiju. Sigurno je da će Hrvatska u sljedećoj godini imati oporavak, kako zbog pomoći EU, tako i zbog vjerojatnog oporavka turizma, kao što možemo reći i da ćemo se, zbog članstva u EU, brže oporaviti nego u posljednjoj recesiji. No, inozemno okruženje sada je krhko pa ni oporavak neće biti brz", kaže za Index Šaravanja.


Komentari članka

Vezani članci

Brojimo šlepere (31): Tvrtka Regeneracija iz Zaboka izvezla 10 posto više robe od planiranog

20.01.2021.

U akciji 'Brojimo šlepere' koju je Lider pokrenuo prošle godine sudjelovala je i tvrtka Regeneracija iz Zaboka koja se bavi prikupljanjem otpadnog tekstila iz industrije i kućanstava te njegovom transformacijom u sirovine za proizvodnju netkanih tekstila

Kad su svi stali, iz ove agencije nisu se dali: Putnike uredno vode na daleka putovanja

20.01.2021.

U apokaliptičnoj 2020. organizirali su strane ture s oko 250 putnika, te 40 polazaka unutar Hrvatske.

Unatoč zatvaranju globalnog gospodarstva, hrvatski parketari imaju rast izvoza

20.01.2021.

Tako je u prvih osam mjeseci prošle godine ostvaren porast vrijednosti izvoza gotovog parketa od gotovo 40 posto, s 26,9 milijuna eura u istom razdoblju 2019. godine na 37,7 milijuna eura u 2020, priopćeno je iz HGK. Paralelno s tim smanjen je i uvoz za 1

I Slavonci na svojoj koži 'osjetili' manjak turista

19.01.2021.

Slavonske županije ni u 'normalnim' se okolnostima ne mogu podičiti pretjerano razvijenim turizmom, ali čak su i one krajem prošle godine osjetile pad gostiju.

Branko Roglić: Moramo revitalizirati gospodarstvo na Banovini, što će ljudima kuće ako nemaju gdje zaraditi za život

19.01.2021.

Porezno oslobođenje donacija za stradale u potresu je u svakom slučaju dobro, to znači da ćemo svi skupa moći dati više, no Banovinu treba revitalizirati, smatra Branko Roglić, osnivač i vlasnik Orbica.

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 375 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici