Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lis 2016

Analiza rekordne turističke sezone: nekima pun madrac eura, drugima sitniš i loši uvjeti rada

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ružica Mikačić  

Analiza rekordne turističke sezone: nekima pun madrac eura, drugima sitniš i loši uvjeti rada

Sada kada smo se već naslušali samohvala o turističkim rekordima i neponovljivim uspjesima koje je Hrvatska postigla u 2016. godini, vrijeme je kazati što je sve u tom turističkom poslu koji je većim dijelom već napravljen, bilo očekivano i dobro, a gdje smo zakazali, jesmo li iskoristili svoju šansu i okolnosti okrenuli sebi u prilog, koliko smo produžili sezonu i kakav smo život domaćinima osigurali u toj i takvoj rekordnoj i povijesnoj turističkoj godini.

Činjenice temeljene na brojkama ne ostavljaju prostora sumnji: Hrvatska će 2016. godinu u turizmu pisati kao najbolju u fizičkom prometu s više od 80 milijuna noćenja i zaradi koju se procjenjuje na čak 9,5 milijardi eura ukupnih prihoda od turizma.

I to je istina.
Ispod radara

Srećom, već nekoliko godina prva kiša iza Velike Gospe ne znači i kraj turističke sezone kako je to bilo desetljećima, pa je u prvim danima jeseni i još najmanje dva-tri tjedna iza toga većina hotela još odlično popunjena, dok privatni smještaj i kampovi polako posustaju u borbi sa jesenskim kišama i prestankom sezonskih niskotarifnih letova.

Zbog svega toga lako se je složiti oko činjenice da je ovogodišnja posezona najbolji dio turističke 2016. godine. Jer, rujanske cijene u hotelima zadržale su se na razini koja je hotelijerima osigurala dobar prihod koji se u većini najvećih hotelskih kuća iskazuje sa 12 do 15 posto boljom zaradom.

I kada bi trebalo tražiti nedvojbeni dobitak ovogodišnje sezone, onda je on svakako u očekivanih oko 8 milijardi eura prihoda od stranih gostiju (deviznog priljeva). Tome domaći turistički dužnosnici vole dodati i očekivanih 1,5 milijardi eura od domaćih turista, pa bi time ova godina mogla biti ukupno zaokružena na 9,5 milijardi eura ukupnih prihoda od turizma, što je oko 150 milijuna eura više nego lani.

Osim odlične posezone i zarade, posebno je vrijedan spomena iznimno povećan aviopromet koji je prema jadranskim zračnim lukama doveo više od pet milijuna putnika, pri čemu daleko najveći rast bilježi Zračna luka Split koja servisira letove više od 50 aviokompanija, a sa 84 izravne linije sa Europom tijekom sezone bila je najbolje međunarodno povezani aerodrom u Hrvatskoj.

Jedan od razloga zbog kojega je ovogodišnja sezona u statističkim pokazateljima dolazaka i noćenja tako dobra, svakako leži i u novom sustavu elektroničke prijave gostiju eVisitor, koji je prebrojio i mnogo toga što je u turističkom prometu do sada prolazilo "ispod radara".

Novi kreveti

Stoga, nimalo ne umanjujući činjenicu da nam je nešto više gostiju ipak stiglo, ne treba zatvarati oči pred tim da se u spektakularnim postocima ovogodišnjeg rasta krije i dio gostiju koji su zbog eVisitora prvi put uopće evidentirani.

Vrijedi, naime, podsjetiti, kako su turistički čelnici na početku godine poručivali kako ovogodišnji statistički podaci nipošto neće biti usporedivi sa lanjskima, ali što više vrijeme odmiče i brojke im idu u prilog, to im je sve draže pohvaliti se njima.

Zasluge za rast turističkog prometa svakako idu i privatnom poduzetništvu koje je na tržište stavilo 70 tisuća novih postelja u obiteljskom smještaju kojih je sada oko 600 tisuća, čime se enormno povećava volumen istovrsne ponude smještaja i pitanje je dokle ona može rasti. Hotelijeri su sa 676 milijuna eura ulaganja ponudili četrdesetak novih ili obnovljenih hotela za ovu sezonu i time napravili iskorak u kvaliteti.

S druge, pak, strane, turistička 2016. u Hrvatskoj najavljivana je kao godina povijesne šanse da pridobijemo i zadržimo nove goste, a sigurnosne i političke (ne)prilike u Europi išle su nam u prilog kao nikad ranije. No, unatoč svemu tome, Španjolska je puno spretnije od nas pobrala vrhnje i bilježi oko 5 milijuna turista više, dok ih je kod nas stiglo tek nekoliko stotina tisuća više nego lani, pa je pitanje jesmo li iskoristili svoju priliku na pravi način.

Jer, čekajući tako rekordnu godinu u kojoj će "cijela Europa" krenuti na Jadran, nismo bili u stanju niti pripremiti se za radnike koji će ih usluživati. Nedostatak radne snage u sezoni obilježio je ružno ovu godinu i ozbiljno zaprijetio svim ulaganjima koja postaju besmislena bez kvalitetnog kadra.

Iako su ozbiljni poslodavci još u veljači krenuli "rezervirati" svoje stručno ugostiteljsko osoblje, ni u samoj "špici" nisu prestajale potrage za kuharima, konobarima i pomoćnim radnicima koji neumorno bježe iz turizma zbog niskih primanja i loših uvjeta rada.

Predsezona u travnju i svibnju je bila "ćorak" na većem dijelu obale i nije niti za dan produžila turističko poslovanje koje se ozbiljnije počelo zahuktavati tek sredinom svibnja.Da se ni u infrastrukturnom smislu na lokalnoj razini nismo pripremili za turističku invaziju, govore prometne gužve u turističkim središtima koja "pucaju" pod pritiskom mase gostiju za koje niti jedna komunalna služba nije ekipirana, osobito u većim gradovima gdje je problem parkiranja dosegnuo neslućene razmjere.

Ružne slike koje su u svijet išle iz prenatrpanog Dubrovnika u kojima tisuće gostiju ne mogu normalno šetati gradom, nisu sigurno pozivnica za još bolju sezonu. Stoga najave ograničenja ulaza gostiju u Grad i njihovo ograničavanje na 6 tisuća u isto vrijeme, neki tumače spasom dubrovačkog turizma, a drugi ograničenjima koja će potjerati goste. Ni ova sezona nije bila pošteđena terora buke i decibela koji su odjekivali turističkim zonama u kojima su gosti platili stotine eura za miran san koji nisu mogli imati.

Ponavljanje grešaka

S milijun noćenja dnevno, koliko je registrirao eVisitor u vršnim opterećenjima kolovoza, Hrvatska je bila pred kolapsom u svim komunalnim i uslužnim segmentima koji ni blizu nisu bili spremni za toliki val gostiju, pa to srediti ostaju zadaci lokalnih zajednica za duge zimske dane. Jer, pametni uče na greškama, dok ih budale uporno ponavljaju.

DEVIZNI PRIHOD OD STRANIH GOSTIJU (u milijardama eura)

2008. - 7,435
2009. - 6,371
2010. - 6,236
2011. - 6,598
2012. - 6,843
2013. - 7,188
2014. - 7,402
2015. - 7,961
2016. - 8,000

TOP 5 PLUSEVA
1. zarada
2. posezona
3. avioletovi
4. eVisitor
5. privatni poduzetnici

TOP 5 MINUSA
1. predsezona
2. nedostatak radne snage
3. prometni kolaps
4. gužve u Dubrovniku
5. buka


Komentari članka

Vezani članci

Zaštitne maske ponovno tražena roba, bez njih se u trgovinu više ne smije

14.07.2020.

Rigoroznija pravila od 13. srpnja vrijede i za ugostiteljske objekte, zdravstvene ustanove i okupljanja više od 100 osoba

Koliko troše turisti u Puli?

13.07.2020.

Prema nekim predviđanjima - u ovoj se godini očekuje do 40 posto dolazaka i noćenja u odnosu na lanjski promet, a pitanje je hoće li i financijski rezultati biti na toj razini. Gosti su oprezniji - manje izlaze, manje i troše. O stanju u Puli javila je Ni

Turizam u Zagrebu na rubu preživljavanja

13.07.2020.

Zagreb je lani u ovo vrijeme - nakon Dubrovnika i Rovinja - bio naša najposjećenija turistička destinacija. Danas - potpuno drukčija slika. U gradu boravi samo 10.000, većinom domaćih turista - što je pad od čak 80% u odnosu na prošlu godinu. Zbog epidemi

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici