Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2019

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

Nevjerojatno, ali istinito zvuči činjenica da Baranja nema ni jednu klaonicu svinja (i ostalih životinja) u kojoj bi se, osim uslužnog klanja, mogle obavljati i neke druge, blisko povezane djelatnosti.I dok cijela Hrvatska bruji o afričkoj kugi, porastu cijena mesa i suhomesnatih proizvoda, baranjski proizvođači suhomesnatih proizvoda, posebice članovi Udruge proizvođača kulena/kulina, otišli su korak dalje. S problemom ove zarazne životinjske bolesti, doduše, i oni su opterećeni, ali drže kako je veliki problem nedostatak klaonice u Baranji.

- Nažalost, Baranja više nema klaonicu. Najbliže su one u Petrijevcima i Borovu. To komplicira posao, posebice malim i srednjim proizvođačima koji svinje kolju u odobrenim objektima. Javljaju se i dodatni problemi jer svi očekuju da se u takvim objektima temeljito obavi iskoštavanje, biranje mesa i slično, za što najčešće ne postoje prostorni i vremenski uvjeti - kaže Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina, nastavljajući kako Baranja, kao regija, može proizvesti sasvim dovoljne količine sirovine potrebne za suhomesnate proizvoda, a riječ je o bijelim, mesnatim, teškim i crnim slavonskom svinjama. Na taj se način, tvrdi, može uspostaviti cijeli proizvodni lanac, od žive životinje do gotovog proizvoda (kakav je uspostavljen prije više od 100 godina i pokazao se svrhovitim, nap.a.).

- Ono što taj lanac prekida je nepostojanje objekta koji bi mogao obaviti klanje živih svinja i omogućiti kupcima, znači OPG-ovima, da proizvode suhomesnate proizvode, bilo da uzmu šurenu polovicu ili da im se obavi iskoštavanje, klasiranje i biranje mesa prema njihovim naputcima, kako bi se dobio što kvalitetniji autohtoni domaći proizvod. Ili, u krajnjem slučaju, kojim bi im bilo omogućeno samo klanje u povoljnim uvjetima - ističe Komlenić, dodajući kako je ideja koju potenciraju članovi Udruge osposobljavanje bivše beljske klaonice u Gajiću. Postojeći objekt, koji je u privatnom vlasništvu, nastavlja, trebao bi biti registriran za klanje teških i crnih slavonskih svinja, odnosno osposobljen za produkciju visoko vrijednih autohtonih domaćih proizvoda. Planirani kapacitet, dodaje, mogao bi biti od 20 do 30 teških tovljenika, krmača ili crnih slavonskih svinja dnevno, i u kojem bi proizvođači mogli lokalno riješiti svoju proizvodnju.

- Vlasnik objekta je Branko Stjepanović, i s obzirom na to da imamo saznanja da kreće mjera fondovskih sufinanciranja za takve namjene, uz suglasnost vlasnika, pokušat ćemo učiniti sve kako bi Baranja dobila klaonicu koja bi bila na usluzi svim proizvođačima - kaže Komlenić, dodajući kako bi udruga pokušala osposobiti već spomenuti proizvodni lanac - proizvodnju, klanje i izradu proizvoda u Baranji. Kada se izuzme Belje, također člana Udruge, koje godišnje proizvede 300-tinjak tona kulena, odnosno 300-tinjak tisuća komada (a koje klanja obavlja u ne tako bliskom Vrbovcu), u Udruzi drže kako u Baranji ima sasvim dovoljna količina svinja za lokalne, manje i srednje proizvođače.

Trenutačno samo njih nekoliko ima pravo svoje proizvode označavati plavom EU oznakom zemljopisnog podrijetla, a nakon što u funkciju bude puštena Kuća baranjskog kulena u Branjinu Vrhu, brojka će sigurno biti veća.


Komentari članka

Vezani članci

Stočari na "koljenima" zbog velikih poremećaja na tržištu

03.12.2019.

Zbog velikih poremećaja na tržištu tovne junadi i mesa, domaći su stočari na koljenima. Od resornog ministarstva traže 60 milijuna kuna pomoći, i to do kraja mjeseca. Nastavi li se kriza, bit će potrebne i druge mjere, upozoravaju u Hrvatskoj poljoprivred

Nikola Velicki: Dokazujemo da premium segment jabuke ne mora biti rezerviran samo za Talijane

15.11.2019.

Kad počnete ozbiljno izvoziti, tek tada vidite koliko tu ima prostora. Vidite koliko ste mali, ali isto tako vidite svoje prednosti. Postoje, recimo, tržišta na čiji bi spomen mnogi samo odmahnuli rukom, no pritom se previđa da i slabije razvijene zemlje

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

12.11.2019.

U SURADNJI dvije hrvatske kompanije, Leda i Podravke, nastao je sladoled Lino Lada, koji je ove godine na natjecanju International Ice Cream Consortiuma, održanom u Švedskoj, proglašen najboljim na svijetu.

Podravki prihodi za 160,2 milijun kuna veći

01.11.2019.

Predstoji nam znatan tehnološki iskorak i modernizacija naše kompanije, posebno u segmentu Prehrane, istaknuo je Pucar

Zastrašujući rezultati analize s polica hrvatskih trgovina

30.10.2019.

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg