Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Kol 2019

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Dražen Krstanović/pozega.eu  

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Možda je malo čudno kad kažemo da berači ovih dana u vinogradima imaju pune ruke posla. Počeli su s onom prvom berbom koja je neophodna kako bi se postigla vrhunska kvaliteta grožđa u kasnijoj redovnoj berbi. Radi se o tzv. zelenoj berbi koja je već poodmakla u vinogradima poznatog kutjevačkog vinogradara i vinara mr.sc. Branka Mihalja koji nam je pojasnio iz kojeg se razloga sa trsova ubiru zeleni grozdovi i bacaju na zemlju.

Svoju priču Branko Mihalj započinje tvrdnjom da svake godine vinogradari intenzivno pregledavaju svoje vinograde od 1. srpnja do sv. Ilije, odnosno do 20.srpnja. U tim danima se može utvrditi, odnosno to nastoje, gdje je višak grožđa odnosno grozdova. Kada to utvrde, započinju zelenu berbu, a ti se poslovi obavljaju između 20. do 26. srpnja.

Ubiranje viška zelenih grozdova

"Ubire se i baca višak zelenih grozdova. Prvenstveno se ta zelena berba obavi na sorti graševine, ali i na drugim sortama. To se radi iz jednog i jedinog razloga, a to je da u konačnici grožđe bude kvalitetno i da možemo iz tih grozdova koji ostanu na trsovima dobiti vrhunsku kapljicu, odnosno vrhunsko vino", ističe Branko Mihalj.

Stručnjaci utvrdili da se kvalitetno vino dobije upravo iz malih bobica grožđa, a ne iz velikih jer kod spravljanja ponajboljih vina, što je u Kutjevu slučaj, nije presudna količina već kvalitet sadržaja u bocama. Može se reći da je između ostalog i iz tog razloga vrhunska kvaliteta graševine baš iz Kutjevačkog vinogorja jer se odrade sve potrebite predradnje, pa tako i zelena berba, kako bi u konačnici ta vrhunska zlatna kapljica bila najbolja u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj i šire, piše pozega.eu.

Na graševini će se baciti gotovo 30 posto grozdova

Zelena se berba obavlja i na drugim sortama, a u vinogradima Branka Mihalja najveće se značenje daje sorti graševina. Ta je sorta u najvećem omjeru zastupljena kod vinogradara i vinara Branka Mihalja koji ima nasade na ukupnoj površini od pet hektara vinograda.

"Od nas 30-ak koji smo članovi Udruge vinara i vinogradara Kutjevo najmanje 15 primjenjuje tu metodu zelene berbe i samom time se natječe za prestižnu zlatnu markicu kutjevačke kvalitete, što je jako važno. Ta zlatna markica je iznad standarda vrhunske graševine koju dodjeljuje Hrvatski zavod za vinarstvo", nastavlja nam Branko Mihalj.

Kod muškat ruže bacit će i do 70 posto grozdova

Prilikom naše posjete kutjevačkom vinogorju zelena berba na trsovima u vinogradima Branka Mihalja obavljala se na predjelu Mačevo brdo. "Ovaj ovdje položaj je jedan od najboljih predjela u Hrvatskoj za vinogradarstvo. Neki će reći da su drugi predjeli bolji, Venje, Hrnjevac i Mitrovac, ali ja sa sigurnošću mogu reći da je ovo tradicionalan položaj na području Kutjeva i držim ga najboljim. Predjeli uz Mačevo brdo, Vidim, Zaječovac i Vinkomir su sigurno najbolji predjeli u Republici Hrvatskoj za graševinu", naglašava Branko Mihalj nastavljajući pojašnjavati kako se zelena berba prvo obavlja na sorti graševine, a nakon nje na rajnskom rizlingu, merlotu i muškat ruži.

"Ovdje u vinogradu, na ovom predjelu, uz vinogradarstvo Markota iz Pleternici jedini u Hrvatskoj imamo muškat ružu", dodaje Mihalj ističući da što se što se tiče zelene berbe i tzv. bacanja grozdova, da to nisu male količine jer je njegova želja, ali i većine drugih ovdašnjih vinogradara da imaju kvalitetu, a ne količinu.

"Što se tiče zelene berbe na graševini sigurno ću baciti gotovo 30 posto grozdova sa trsova. U drugim sortama, poput merlota možda i 50 posto kao i rajnskog rizlinga. Kod muškat ruže bit će bačeno i do 70 posto grozdova, a sve u cilju da imam vrhunsku kvalitetu vina u konačnici. Sve to radimo kako bi berbu dočekali sa vrhunskom kvalitetom grožđa, a samom time onda i vrhunskom vinskom kapljicom", pojašnjava vinogradar Mihalj.

Što se tiče redovite berbe u vinogradima, ona prema riječima Branka Mihalja ne bi trebala započeti prije 20.rujna, a to se odnosi na najzastupljeniju sortu graševinu."Najbolje je za vinograde da imaju najmanje 180 dana vegetacijskog ciklusa, od 15.travnja do 15.listopada u koji su uključene one najbolje sorte. Za graševinu je nabolje vrijeme za berbu deset dana prije listopada i prvih deset dana u tom mjesecu", nastavlja Mihalj.

Zelena berba neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta

Uz graševinu u vinogradima Mihalj zastupljene su i druge sorte, cabernet sauvignon, merlot, portugizac... Što se tiče portugisca on je kod Mihaljevih prisutan od 1953. godine otkako su doselili iz Hercegovine u Slavoniju.
Zelena berba je neophodna za vrhunsku kvalitetu, kaže Branko Mihalj

"To je posebna sorta i posebno vino do kojeg nam je stalo i jako do njega držimo. Tom sortom i vinima se mnogi hvale, ali kad se nađemo na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Mađarskoj jako je dobro vidljivo s kojeg je podneblja on najbolji. Kutjevo je bitno za portugizac iako se do njega previše ne drži", ističe Branko Mihalj.

Na kraju razgovora mr. sc. Branko Mihalj još jednom ističe koja je važnost zelene berbe, naglašavajući kako je ona neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta. "Da bi bila vrhunska kvaliteta po trsu može biti od 1,5 do 2 kg grožđa, posebno graševine. Dakle ako ste s takvom količinom grožđa ušli u podrum, 7,5 do 8 tona po hektaru onda se može očekivati vrhunska kvaliteta vina", zaključio je Branko Mihalj.


Komentari članka

Vezani članci

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

17.01.2020.

Mama Rajka, tata Zdravko i kći Tea imaju položene ispite za sommeliere s tim da je Tea sa 16 godina bila i najmlađi sommelier(ka) u Hrvatskoj. Brat joj Viktor u obiteljski se posao uključio prije 4 godine kada je nakon 2 godine studiranja medicine shvatio

Vinogradari u strahu od gubitka zemljišta zbog "zone bez pesticida"

16.01.2020.

Ako se zone budu odnosile na sve poljoprivredne površine, prvi će stradati francuski vinogradi u pokrajinama kao što su Champagne, Bourgogne ili Alsace jer je udaljenost od vinograda i domova jako mala

Spojili dugogodišnju tradiciju i najmoderniju tehnologiju, rezultat - vrhunska vina

08.01.2020.

U ponudi vrijedne obitelji Vrbanek su četiri vrste vina (graševina, chardonnay, zweigelt, muškat žuti) koja imaju kontrolirano zemljopisno podrijetlo.

Većina vinara lani je poslovala s dobiti

14.11.2019.

Među poduzetnicima čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, u 2018. Iločki podrumi d.d. ostvarili su najveće prihode (udio od 15,9 % u razredu djelatnosti). Društvo je imalo 225 zaposlenih, kojima je obračunana prosječna mjesečna netoplaća od 4999 kuna.

Slaba iskorištenost vinske omotnice

11.11.2019.

Ovaj mjesec otvaraju se dva nova natječaja iz takozvane vinske omotnice, europskih potpora za proizvođače grožđa i vina. Do sada smo iskoristili manje od polovine raspoloživih 57 milijuna eura. Razlog je, tvrde vinari, spora birokracija.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg