Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2020

Bez njih Zračna luka Split ne bi imala svoj najimpresivniji detalj, sin Grgur je zvijezda YouTubea, a sve je pokrenuo otac Kruno kad je izgubio posao vozača

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Bez njih Zračna luka Split ne bi imala svoj najimpresivniji detalj, sin Grgur je zvijezda YouTubea, a sve je pokrenuo otac Kruno kad je izgubio posao vozača

Drvena konstrukcija na svodu lani otvorenog novog terminala Zračne luke Split zasigurno je njegov najimpresivniji dio. Čini se kao da impozantne grede u valovima plešu iznad glava putnika. Malo je poznato to da ih je montirao, a dobrim dijelom i izradio, mali obiteljski obrt KG Mont iz Svete Nedelje. Vodi ga 58-godišnji Kruno Gabrek uz pomoć djece – sinova Grgura (32) i Gustava (25) te kćerke Margarete. Grgur je uz to zvijezda YouTubea, čiji kanal, na kojem prezentira svoje stolarske projekte, prati gotovo 200 tisuća ljudi

Poduzetnička priča Gabrekovih počela je prije 30 godina, kada je Kruno izgubio posao vozača u samoborskom trgovačkom poduzeću Sama. Dobio je otkaz kao tehnološki višak.

'Za otpremninu nismo dobili novac, već stare kamione. I kaj sad s tim? Nemaš kapitala, nemaš ništa… a dobio si otkaz. Kamion nisam mogao ni prodati. Odluka je bila otvoriti autoprijevoznički obrt', prisjeća se Gabrek stariji.

Sjedimo u kancelariji iznad radionice. Riječ je o jednokatnici od nekih 400 kvadrata, na ulazu u Svetu Nedelju, čije je gornje pročelje obloženo drvetom. Grgur i Gustav povremeno se uključuju u razgovor, puštajući oca da vodi glavnu riječ.

Prijevozništvom se Kruno bavio do izbijanja rata, kada je prodao kamion. Tim novcem kupio je nešto alata i u obiteljskoj garaži krenuo popravljati male strojeve, uglavnom motorne pile i motokultivatore.

'Radio sam to do sredine 90-ih. Posao je s vremenom opadao. Kako je došao plin, sve se manje išlo s motornom pilom u šumu. Ljudi su napustili i obradu zemlje. Nije bilo dobro… a onda sam igrom slučaja došao do strojeva za obradu drva. Umro je vlasnik obrta i ostali su strojevi. Nitko ga nije imao naslijediti pa sam ih kupio. Planirao sam osposobiti i prodati strojeve, ali nakon probnog rada odlučio sam ih zadržati', kaže Kruno.

Prvi posao u drvnoj branši za KG Mont bila je izrada ambalaže za Ericsson Nikolu Teslu. Jedno vrijeme činilo se sve idealno. Narudžbe su samo rasle. Međutim napretkom tehnologije nekadašnje telefonske centrale, za koje je trebala čitava zgrada te gomila uređaja, postojale su sve manje i sofisticiranije. Posljedično, smanjila se i potreba Ericssona za drvenim sanducima Gabrekovih.

'Nanovo sam se zapitao u kojem smjeru ići', govori Kruno.

U to vrijeme u KG Montu pridružio mu se Grgur. Imao je samo 16 godina i pohađao je drugi razred gimnazije. Njih dvojica odlučila su izrađivati nadstrešnice i pokazalo se to punim pogotkom. Dizajn sa zakrivljenim lukovima toliko se svidio kupcima da su ga Gabrekovi zaštitili kao intelektualno vlasništvo.

Pitamo Krunu kako je uspio namamiti 16-godišnjeg tinejdžera da mu se pridruži u poslu. Smije se.

'Zvao sam ga, ali nije htio. Nije htio i gotovo. Ali tad mu je velika želja bio motor. Kupio sam ga i platio mu vozački. Tad sam mu rekao kako u životu nije ništa besplatno i da to mora odraditi. I tako je počeo. Svaki dan je nakon škole radio sa mnom u firmi. Zavolio je posao i ostao', s ponosom govori Kruno.

Iako su im nadstrešnice omogućile da lakše dišu, prvi veliki posao s drvetom za Gabrekove bila je izrada dviju velikih pozornica za klub Noa na Zrću prije devet godina. Zatim ih je 2013. velika građevinska tvrtka Kamgrad uzela za podizvođače na uređenju hotelskog kompleksa Valamara na otoku Sveti Nikola pokraj Poreča.

'I tu nam je pomogla slučajnost. Kamgrad i mi imamo istog dobavljača drvene građe. On nas je preporučio Kamgradu i dobili smo posao. Radili smo na Svetom Nikoli dvije godine. Uredili smo dva restorana, postavili brojne nadstrešnice i odradili neke druge poslove. Mislim da smo ugradili 200 kubika lameliranih greda u otok', objašnjava Kruno.

Čudimo se kako mu je slučajnost još jednom pomogla na poslovnom putu. Da nije možda rođen pod sretnom zvijezdom?

'U životu vam je sve tako. Sve je sreća. I žena se slučajno pronađe. A kasnije se vidi radi li se o sreći ili nesreći', odgovara smijući se.

Za Kamgrad su Gabrekovi odradili još dva hotela u Rapcu, a zatim su se našli pred najvećim izazovom – montiranjem i izradom drvene konstrukcije novog terminala u Zračnoj luci Split.

Kruno iskreno priznaje kako se ne bi prihvatili tog posla da ih nije podržao njegov dugogodišnji prijatelj Miljenko Haiman, profesor drvnih konstrukcija na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

'On mi je rekao kako vjeruje da to možemo odraditi. Napravio je kompletnu statiku i radioničke nacrte sa svojim timom. Uvijek nam je bio pri ruci kad bismo negdje zapeli', kaže Kruno.

O kakvom je pothvatu riječ, pokušao nam je dočarati Grgur. On je u KG Montu voditelj proizvodnje i njegova je zadnja kad se radi o tehničkim pitanjima. Inače je prvostupnik građevine. Njegov brat Gustav inženjer je drvne tehnologije i zadužen za ugovaranje novih poslova.

'Elemente glavne kupole splitske zračne luke izradila je tvrtka Drvene konstrukcije. Mi smo bili zaduženi za montažu. Radi se o gredama dužine 25 metara i teškim preko sedam tona. Bila je potrebna velika preciznost jer su bile jako male tolerancije, svega četiri milimetra. Investitor je bio iznajmio najveću dizalicu u Hrvatskoj, čiji je dnevni najam koštao nekoliko tisuća eura. Zbog toga smo morali biti jako brzi. Uspjeli smo sve napraviti samo za pet dana', prisjeća se Grgur.

Manja kontrakupola splitskog aerodroma u potpunosti je izrađena u KG Montu, s time da je sve na dva robota odradio Grgur. I nju su kompletno postavili Gabreki.


Komentari članka

Vezani članci

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Deranja: Najveći danak ponovno će platiti privatni sektor

27.03.2020.

Predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta i čelnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja u četvrtak je za Hinu izjavila da za epidemiju COVID-19 nije nitko kriv, ali se pribojava da će najveći danak ponovno platiti privatni sektor.

Kako spasiti biznis u vrijeme korone?

26.03.2020.

MNOGI poduzetnici su očajni, nekima je prihod pao doslovno na nulu jer im je zabranjeno poslovati. Drugi su ostali bez sirovina. Treći bez tržišta. Poslovne okolnosti su užasne posebno za one male, koji u pravilu nemaju rezerve za par mjeseci hladnog pogo

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija