Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Stu 2023

Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu

HRVATSKA je ponovno postala poželjna destinacija za strane investicije, nakon dugog perioda između 2010. i 2020. u kojem su je strani investitori uglavnom izbjegavali. To je odlična vijest za gospodarstvo Hrvatske općenito.

Za radnike to znači veći rast plaća zbog konkurencije između stranih i domaćih kompanija da zaposle što kvalitetniju radnu snagu, državi osigurava bolje punjenje proračuna, a u cjelokupnoj ekonomiji potiče transfer znanja i tehnologija.

Veliki rast stranih investicija u Hrvatskoj 2021. i 2022
Prema podacima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), u Hrvatsku je 2022. uloženo 3.68 milijardi dolara direktnih stranih investicija (FDI), a 2021. 4.4 milijarde. Te dvije godine Hrvatska je primila više stranih investicija nego u cijelom razdoblju od 2012. do 2020.

Investicije su bile veće nego u Slovačku, Bugarsku, Litvu, Latviju i Estoniju, što se nije dogodilo od 2015. Nagli skok investicija u 2021. u odnosu na prijašnje godine su uz Hrvatsku ostvarile Poljska i Rumunjska.

Koliko su stranci ukupno ulagali u Hrvatsku?
Ukupna vrijednost svih stranih investicija u Hrvatskoj je do 2022. iznosila 38.3 milijarde dolara (ukupna vrijednost stranih investicija nije zbrojeni iznos godišnjih investicija), više nego u Estoniji, Litvi, Latviji i Sloveniji.

Ispred Hrvatske su Slovačka (57.3 milijarde dolara), Bugarska (57.4 milijarde dolara), Mađarska (104.2 milijarde dolara), Rumunjska (116 milijardi dolara), Češka (202.6 milijardi dolara) i Poljska (269.4 milijarde dolara).

Strane investicije globalno padaju
Globalno gledajući strane investicije se još nisu vratile na pretpandemijsku razinu, a 2022. su u odnosu na 2021. pale za 12 posto. Ukupni svjetski iznos stranih investicija je prošle godine iznosio 1.3 bilijuna dolara.

Ali za pad su odgovorne razvijene zemlje, u kojima su strane investicije smanjene za 37 posto. Hrvatska se klasificira kao razvijena zemlja, pa je s obzirom na pad u razvijenim zemljama zapravo jako dobro prošla.

Ali u godinama prije 2021. su strane direktne investicije bile toliko niske da bi bilo kakav rast bio ogroman uspjeh za to razdoblje.

Koje države najviše ulažu u Hrvatsku?
Podaci HNB-a pokazuju da je u Hrvatsku najviše stranih ulaganja od osamostaljenja došlo iz Nizozemske, preko 6.4 milijarde eura (15 posto). Drugi najveći izvor ulaganja u Hrvatsku je Austrija, s 5.7 milijardi (13 posto), zatim Luksemburg s ulaganjima od oko 4.5 milijardi eura (11 posto).

Iz Njemačke su u Hrvatsku od stjecanja nezavisnosti uložene 4.3 milijarde eura (10 posto), a iz Italije 4.1 milijarda eura (10 posto).

U koje sektore u Hrvatskoj stranci najviše ulažu?
Gledajući prema djelatnostima u koje se ulagalo, prevladavaju financijske usluge (25 posto), proizvodnja (17 posto), nekretnine (16 posto), trgovina na veliko i malo (14 posto), informacijske tehnologije (7 posto), turizam (4 posto) i građevina (3 posto).

Hrvatska je nakon početka krize 2008. praktički ostala bez ikakvih stranih investicija
Nakon velikih stranih ulaganja ostvarenih u periodu 2005.-2008., Hrvatska je stranim investicijama postala praktički nevidljiva. Imala je reputaciju korumpirane države, visokih poreza u odnosu na razinu razvoja i neefikasnog pravosuđa.

Državna administracija je bila spora i neučinkovita, pravosuđe još i više, a kontinuirani pad BDP-a u godinama nakon krize nije odavao dojam da se radi o ekonomiji koju očekuje blistava budućnost. Sve do prije nekoliko godina problem je bio i preveliki javni dug, koji je u godinama krize narastao s manje od 40 posto na više od 80 posto.

Hrvatska nije ni pokušavala privlačiti strane investicije ili poticati privatni sektor na bilo koji način, nego je glavna preokupacija svih vlada bila da se osiguraju plaće i radna mjesta u javnom sektoru. Dok su u privatnom sektoru ljudi masovno ostajali bez posla, i do 200 tisuća radnika, u javnom sektoru je broj ljudi čak i rastao.


Komentari članka

Vezani članci

DOK-ING osnovao tvrtku za podzemno rudarenje, očekuju prihode od 15 milijuna eura u 2026.

05.12.2024.

Tvrtka DOK-ING u srijedu je predstavila svoj najnoviji proizvod – NRE flotu (Narrow Reef Equipment), inovativne električne rudarske sustave na daljinsko upravljanje. Ovi sustavi, osmišljeni za rad u uskim podzemnim prostorima visine od 90 do najviše 170 c

Nakon Amerikanaca, u Osijeku bi sljedeće godine i Nijemci trebali otvoriti tvornicu. Što znamo o njima?

04.12.2024.

Njemačka kompanija IMS Gear krajem prošle godine za 1,1 milijun eura kupila je zemljište za gradnju pogona u poduzetničkoj zoni Nemetin, gdje je smješten i američki Jabil. Tada je najavljivano da bi proizvodnja, u kojoj bi trebalo raditi 250 do 300 ljudi,

Utrka s vremenom: Može li Hrvatska iskoristiti EU milijarde?

02.12.2024.

Tek tri posto, odnosno 228 milijuna eura, uplaćeno je Hrvatskoj do sada iz fondova nove perspektive 2021.-2027, pa smo se po tom pokazatelju svrstali na najniže mjesto na ljestvici EU zemalja. Krajem ožujka ove godine bili smo četvrti najlošiji, ali su na

Nathalie Rayes: Od američkih investitora čujem jedino: ‘Kako možemo ulagati u Hrvatsku?‘

29.11.2024.

Američki investitori zainteresirani su za projekte u turizmu, farmaceutskoj industriji; zanimljive su im i prilike u tehnološkom sektoru, autoindustriji zbog Rimac Automobila, koji proizvodi i brza električna vozila, ali i baterije, pa na kraju i u proizv

Svega 15 posto hrvatskih tvrtki izvozi, ali one zapošljavaju 51 posto privatnog sektora

28.11.2024.

Procjenjuje se da samo oko jedne trećine novih izvoznika uspije preživjeti prvih pet godina na međunarodnom tržištu. Od onih tvrtki koje opstanu nakon izlaska na strana tržišta, između 20-40 posto bilježi značajan rast u sljedećih nekoliko godina.

Tag cloud

  1. 2670 članka imaju tag turizam
  2. 2530 članka imaju tag hrvatska
  3. 1651 članka imaju tag svijet
  4. 1334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1906 članka imaju tag financije
  6. 1601 članka imaju tag izvoz
  7. 1471 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1278 članka imaju tag trgovina
  9. 1327 članka imaju tag ict
  10. 1171 članka imaju tag investicije
  11. 1227 članka imaju tag industrija
  12. 1045 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1012 članka imaju tag menadžment
  14. 844 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1147 članka imaju tag EU
  16. 606 članka imaju tag opg
  17. 763 članka imaju tag maloprodaja
  18. 519 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 682 članka imaju tag marketing
  21. 628 članka imaju tag tehnologija
  22. 378 članka imaju tag potpore
  23. 961 članka imaju tag kriza
  24. 503 članka imaju tag eu fondovi
  25. 480 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 503 članka imaju tag porezi
  27. 464 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 510 članka imaju tag obrazovanje
  31. 416 članka imaju tag osijek
  32. 412 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 431 članka imaju tag energetika
  35. 454 članka imaju tag BDP
  36. 408 članka imaju tag hnb
  37. 420 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor