Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Pro 2017

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Glas Slavonije  

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Hrvatska je zemlja apsurda, iako naravno nije jedina s takvim “pedigreom”. U Hrvatskoj naime gotovo četvrtina stanovništva živi na granici siromaštva, što međutim ne znači da oni koji novca imaju, makar i minimalno, ne troše enormne svote kuna i eura za kojekakve kunzumerističke užitke.

Tako eto bode oči podatak da će potrošnja u blagdanskom prosincu 2017. iznositi čak 12,5 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 500 milijuna kuna, procjene su Hrvatske gospodarske komore. Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane dječje su igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana...
A da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kreću s blagdanskom ponudom. I slobodno se možemo zapitati dolazi li nam to Božić svake godine sve ranije? A na nama je da do Nove godine, dakle puna dva mjeseca, samo trošimo i trošimo. I tako svake godine. Nekima se ta trgovačka agresija, koja se proširila i na gradske trgove u vrijeme adventa, sviđa, a nekima ne jer za njih Božić nije samo potrošnja. Naravno, takvi su u manjini.

A i svećenici su ti koji nas često kritiziraju zbog božićne šoping-groznice kojom ne slavimo Isusovo rođenje, nego razne trgovce. Božićni konzumerizam već je odavno, kao što smo rekli, zavladao gradovima i trgovinama. Borovi su okićeni, baš kao i izlozi. Dakle, to je ono vrijeme u godini, vrijeme blagdana, vrijeme darivanja, koje traje sve duže i duže, dok bi neki ipak voljeli da ljudi više poštuju kalendar, kako božićni ugođaj s vremenom ne bi izblijedio, piše Glas Slavonije.

“To je jednostavno komercijalni dio koji je prisutan, kako na tržištima Europe i svijeta, tako i kod nas. U posljednjih nekoliko godina Božić počinje već u jesen, tj. prodaja božićnih artikala. Iako mi naš showroom dekoriramo da bude spreman iza Dana mrtvih”, kaže suvlasnica jedne trgovine za prodaju blagdanskih dekoracija.

Božićno razdoblje je udarna sezona i marketinga pa marketinške tvrtke već tjednima rade na božićnoj komunikaciji. Što znači da se stvaraju sve one silne reklame koje su već davno krenule. To je igra koju prihvaćaju i kupci jer Božić u nama budi dobre emocije, a svi znamo da nam u ovo tužno i ne baš svečano vrijeme treba malo topline. Čak i ako nam siječanj, kao i uvijek, bude mnogo hladniji i ne baš tako sjajan.

Darivanje, posebice djece, odavno je vezano uz božićno i novogodišnje vrijeme, a o Božiću se međusobno darivaju djevojke i mladići, najbliža rodbina, dok radnici u tvrtkama očekuju od poslodavaca dar u vidu božićnice, smatrajući to zasluženom nagradom za svoj marljivi rad, navodi etnologinja Zorica Vitez. No, “za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: Svetog Nikole (6. prosinca) i Djeda Božićnjaka (25. prosinca). Lik djeda s crvenom kapom ima svoju povijest i sadašnjost, mijenjao je ime putujući kroz vrijeme i prostor, pojavio se i kao Djed Mraz”, podsjeća etnologinja.

Dodaje i da ga u nas zovu i Djedom Božićnjakom, ne znajući valjda da je božićnjak u nas ime božićnoga kruha.

“Usprkos svemu, taj nam je djedica drag zbog njegove ljubavi za djecu i dobrote darivanja, pa ga prihvaćamo, puštamo djecu da mu se vesele i dok mogu da u njega vjeruju. Crvena kapa i ukrašena platnena čizmica simboli su i rekviziti darivanja, sudionici bogate ponude prigodnih darova. O svemu tome svi znamo iz osobnog iskustva, iz agresivne reklame posredovanjem svih medija, reklamnih tiskovina za koje su premali naši poštanski sandučići, iz poruka koje stižu elektroničkom poštom”, ističe Vitez.

Užurbanost u predblagdansko vrijeme vidi se u cijeloj Hrvatskoj, a najveće gužve su u prodajnim centrima i supermarketima. Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća tek nešto viša od 6000 kuna. No, sve češća su i brojna pitanja baš u predblagdansko vrijeme: gube li se stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzumerizma, ali i troše li građani iznad svojih mogućnosti?

“Naravno da je zamjetno da ljudi znatno više kupuju nego običnim danima. Nama već u pojedinim odjelima nestaje čokolade, ali i nekih pripravaka za kolače. Kupuje se i dosta mesa, ali ipak se primjećuje da su to nešto manji iznosi od prošlih godina. Ali to ne čudi jer smo svi svjesni da se teško živi”, kaže trgovkinja iz jednog supermarketa. Dodaje da mnoge trgovine u prosincu utrže kao tijekom tri obična mjeseca.

A što bi Božić trebao biti, i je li doista to - nismo sigurni. Stihovi pjesme govore da je Božić vrijeme ljubavi i mira. Isus je kazao da ljubimo bližnjega svoga kao samoga sebe. Božić ne može doživjeti onaj tko nije u miru sa sobom, ali i sa svima oko sebe. Danas mnoštvo ljudi nije u miru, i to najčešće zbog materijalnih stvari. Bit Božića je istinski mir, pa onda i istinska radost. I to bi trebao značiti Božić.

“Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a gotovo nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja... Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši, to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim”, komentirao je za DW mons. prof. dr. Franjo Topić.

“Ne bi trebalo prevladavati materijalno nad duhovnim. Evo i prijedloga da, kad netko kupi dosta robe za svoju obitelj, neka nešto odvoji i za nekog siromaha. Treba se uz jelo Bogu pomoliti, otići na misu. Više puta smo u misnim molitvama Došašća molili: daj nam Bože, tako se služiti ovozemaljskim dobrima da zaslužimo nebeska”, kaže mons. Topić.

Da je upravo konzumerizam suvremena pošast, koja nerijetko ruši tradicijske vrijednosti, komentira i sociolog, prof. Slavo Kukić.

“Filozofija konzumerizma urušava cjelokupan sustav vrijednosti. Postaje uvriježeno da bez kupnje i potrošnje ništa nema značenje, odnosno, da to postaje početak i kraj, bit svega. Isto je i s Božićem”, kaže profesor Kukić.

On upozorava kako je danas sve izraženije smatranje da potrošnja uvjetuje i osigurava čak i društveni status.

“U protivnom”, komentira Kukić, “nailazi se na osudu i društvenu izolaciju. Tako je i Božić sve manje vjerski izraz prema Bogu, a sve više stanje konzumerizma i potrošnje koji znače društveni status i prestiž.”

Kukić ipak drži da su u manjim sredinama puno naglašeniji tradicionalni običaji koji se još donekle uspijevaju othrvati 'novom dobu', ali i tamo se sve češće gubi obilježje izvornog razloga za slavlje.


Komentari članka

Vezani članci

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

17.04.2018.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje

Uskršnja potrošnja porasla za 10 posto

10.04.2018.

Za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1.731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u dj

Pevec: Dicentra povećala udjel na 36 posto, slijedi dokapitalizacija

04.04.2018.

Svi Pevecovi dioničari će 10. travnja na izvanrednoj skupštini glasati o de facto udvostručenju temeljnoga kapitala, koji je trenutačno 130,6 milijuna kuna i podijeljen je na 1,3 milijuna dionica

Otvoren novi prodajni centar Peveca u koji je uloženo 30 milijuna kuna

29.03.2018.

Pevec je u utorak otvorio svoj 23. prodajni centar i to u Čakovcu. U novi je prodajni prostor uloženo oko 30 milijuna kuna

Kvartalna neto dobit H&M-a potonula 44 posto

28.03.2018.

Švedsku tvrtku posebno je teško pogodio razvoj online kupovine, koja je po tvrdnjama pojedinih analitičara izazvala pravu "apokalipsu u maloprodaji". Sada pokušavaju pronaći formulu za uspješno poslovanje u takvom okruženju.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija