Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Pro 2017

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Glas Slavonije  

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Hrvatska je zemlja apsurda, iako naravno nije jedina s takvim “pedigreom”. U Hrvatskoj naime gotovo četvrtina stanovništva živi na granici siromaštva, što međutim ne znači da oni koji novca imaju, makar i minimalno, ne troše enormne svote kuna i eura za kojekakve kunzumerističke užitke.

Tako eto bode oči podatak da će potrošnja u blagdanskom prosincu 2017. iznositi čak 12,5 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 500 milijuna kuna, procjene su Hrvatske gospodarske komore. Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane dječje su igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana...
A da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kreću s blagdanskom ponudom. I slobodno se možemo zapitati dolazi li nam to Božić svake godine sve ranije? A na nama je da do Nove godine, dakle puna dva mjeseca, samo trošimo i trošimo. I tako svake godine. Nekima se ta trgovačka agresija, koja se proširila i na gradske trgove u vrijeme adventa, sviđa, a nekima ne jer za njih Božić nije samo potrošnja. Naravno, takvi su u manjini.

A i svećenici su ti koji nas često kritiziraju zbog božićne šoping-groznice kojom ne slavimo Isusovo rođenje, nego razne trgovce. Božićni konzumerizam već je odavno, kao što smo rekli, zavladao gradovima i trgovinama. Borovi su okićeni, baš kao i izlozi. Dakle, to je ono vrijeme u godini, vrijeme blagdana, vrijeme darivanja, koje traje sve duže i duže, dok bi neki ipak voljeli da ljudi više poštuju kalendar, kako božićni ugođaj s vremenom ne bi izblijedio, piše Glas Slavonije.

“To je jednostavno komercijalni dio koji je prisutan, kako na tržištima Europe i svijeta, tako i kod nas. U posljednjih nekoliko godina Božić počinje već u jesen, tj. prodaja božićnih artikala. Iako mi naš showroom dekoriramo da bude spreman iza Dana mrtvih”, kaže suvlasnica jedne trgovine za prodaju blagdanskih dekoracija.

Božićno razdoblje je udarna sezona i marketinga pa marketinške tvrtke već tjednima rade na božićnoj komunikaciji. Što znači da se stvaraju sve one silne reklame koje su već davno krenule. To je igra koju prihvaćaju i kupci jer Božić u nama budi dobre emocije, a svi znamo da nam u ovo tužno i ne baš svečano vrijeme treba malo topline. Čak i ako nam siječanj, kao i uvijek, bude mnogo hladniji i ne baš tako sjajan.

Darivanje, posebice djece, odavno je vezano uz božićno i novogodišnje vrijeme, a o Božiću se međusobno darivaju djevojke i mladići, najbliža rodbina, dok radnici u tvrtkama očekuju od poslodavaca dar u vidu božićnice, smatrajući to zasluženom nagradom za svoj marljivi rad, navodi etnologinja Zorica Vitez. No, “za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: Svetog Nikole (6. prosinca) i Djeda Božićnjaka (25. prosinca). Lik djeda s crvenom kapom ima svoju povijest i sadašnjost, mijenjao je ime putujući kroz vrijeme i prostor, pojavio se i kao Djed Mraz”, podsjeća etnologinja.

Dodaje i da ga u nas zovu i Djedom Božićnjakom, ne znajući valjda da je božićnjak u nas ime božićnoga kruha.

“Usprkos svemu, taj nam je djedica drag zbog njegove ljubavi za djecu i dobrote darivanja, pa ga prihvaćamo, puštamo djecu da mu se vesele i dok mogu da u njega vjeruju. Crvena kapa i ukrašena platnena čizmica simboli su i rekviziti darivanja, sudionici bogate ponude prigodnih darova. O svemu tome svi znamo iz osobnog iskustva, iz agresivne reklame posredovanjem svih medija, reklamnih tiskovina za koje su premali naši poštanski sandučići, iz poruka koje stižu elektroničkom poštom”, ističe Vitez.

Užurbanost u predblagdansko vrijeme vidi se u cijeloj Hrvatskoj, a najveće gužve su u prodajnim centrima i supermarketima. Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća tek nešto viša od 6000 kuna. No, sve češća su i brojna pitanja baš u predblagdansko vrijeme: gube li se stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzumerizma, ali i troše li građani iznad svojih mogućnosti?

“Naravno da je zamjetno da ljudi znatno više kupuju nego običnim danima. Nama već u pojedinim odjelima nestaje čokolade, ali i nekih pripravaka za kolače. Kupuje se i dosta mesa, ali ipak se primjećuje da su to nešto manji iznosi od prošlih godina. Ali to ne čudi jer smo svi svjesni da se teško živi”, kaže trgovkinja iz jednog supermarketa. Dodaje da mnoge trgovine u prosincu utrže kao tijekom tri obična mjeseca.

A što bi Božić trebao biti, i je li doista to - nismo sigurni. Stihovi pjesme govore da je Božić vrijeme ljubavi i mira. Isus je kazao da ljubimo bližnjega svoga kao samoga sebe. Božić ne može doživjeti onaj tko nije u miru sa sobom, ali i sa svima oko sebe. Danas mnoštvo ljudi nije u miru, i to najčešće zbog materijalnih stvari. Bit Božića je istinski mir, pa onda i istinska radost. I to bi trebao značiti Božić.

“Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a gotovo nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja... Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši, to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim”, komentirao je za DW mons. prof. dr. Franjo Topić.

“Ne bi trebalo prevladavati materijalno nad duhovnim. Evo i prijedloga da, kad netko kupi dosta robe za svoju obitelj, neka nešto odvoji i za nekog siromaha. Treba se uz jelo Bogu pomoliti, otići na misu. Više puta smo u misnim molitvama Došašća molili: daj nam Bože, tako se služiti ovozemaljskim dobrima da zaslužimo nebeska”, kaže mons. Topić.

Da je upravo konzumerizam suvremena pošast, koja nerijetko ruši tradicijske vrijednosti, komentira i sociolog, prof. Slavo Kukić.

“Filozofija konzumerizma urušava cjelokupan sustav vrijednosti. Postaje uvriježeno da bez kupnje i potrošnje ništa nema značenje, odnosno, da to postaje početak i kraj, bit svega. Isto je i s Božićem”, kaže profesor Kukić.

On upozorava kako je danas sve izraženije smatranje da potrošnja uvjetuje i osigurava čak i društveni status.

“U protivnom”, komentira Kukić, “nailazi se na osudu i društvenu izolaciju. Tako je i Božić sve manje vjerski izraz prema Bogu, a sve više stanje konzumerizma i potrošnje koji znače društveni status i prestiž.”

Kukić ipak drži da su u manjim sredinama puno naglašeniji tradicionalni običaji koji se još donekle uspijevaju othrvati 'novom dobu', ali i tamo se sve češće gubi obilježje izvornog razloga za slavlje.


Komentari članka

Vezani članci

U dm-u prosječna netoplaća viša od 9300 kn

19.10.2018.

Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je nastavak razvoja prometa u segmentu OTC proizvoda koji je rastao za 37,4 posto u odnosu prema poslovnoj godini 2016./2017. Nastavili smo razvoj asortimana vlastite robne marke koji smo proširili s četiri nove m

Svaki deveti stanovnik na Zemlji je gladan, dok se istovremeno čak jedna trećina proizvedene hrane baca

19.10.2018.

Da bi sustav doniranja hrane bio uspješan, nužno je djelovanje svih dionika u lancu i podizanje svijesti cjelokupne javnosti

Pevec podiže minimalnu plaću za tisuću kuna te najavljuje otvaranje 200 novih radnih mjesta

16.10.2018.

Planiraju i otvaranje novih centara u Vukovaru, Vinkovcima i Splitu tijekom 2019. i 2020. godinu u što će biti uloženo oko 200 milijuna kuna te će biti otvoreno 200 novih radnih mjesta.

Propao Sears: Amazon presudio još jednom divu američke maloprodaje

16.10.2018.

Lanac robnih kuća Sears je u ponedjeljak zatražio zaštićeni bankrot nakon što je posljednji pokušaj predsjednika i šefa kompanije Eddieja Lamperta da pridobije potporu investitora potrebnu za servisiranje rate duga od 134 milijuna dolara definitivno propa

Internetska prodaja podigla godišnje prihode Ikee

11.10.2018.

Prihodi od prodaje u trgovinama namještaja IKEA porasli su u protekloj financijskoj godini 4,5 posto zahvaljujući novim prodajnim prostorima i rastu prodaje putem Interneta, objavila je u srijedu Inter IKEA

Tag cloud

  1. 1816 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 655 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 851 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 432 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 360 članka imaju tag BDP