Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2020

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

Izvor: www.dw.com · Autor: Dalibor Dobrić  

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

S 345 tisuća evidentiranih nezaposlenih na kraju 2013. godine, Hrvatska je pala na njih svega 128 tisuća na kraju 2019. godine. I dok se na površini to čini kao golem napredak, riječ je zapravo o katastrofi. Još 2017. godine smo pisali o tome kako se Hrvatska treba bojati pada nezaposlenosti, jer je on uzrokovan masovnim iseljavanjem. U tri godine stanje se još pogoršalo. Mada se gospodarstvo od 2015. godine oporavlja i jača, broj zaposlenih, prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku povećao se s prosječnih 1,391 milijuna u 2015. na samo 1,518 milijuna u siječnju 2020. To je svega 127 tisuća zaposlenih više. Pad broja nezaposlenih je dakle puno veći od povećanja broja zaposlenih ili umirovljenih, što znači da se tržište rada prazni. Ostalo je bez najmanje sto tisuća ljudi.

I mada se iseljavanje građana nešto usporilo i dalje je riječ o desecima tisuća ljudi na godinu. Sve to relativno slabo useljavanje i sezonska strana radna snaga ne mogu nadoknaditi. Prema službenim podacima DZS-a, iz Hrvatske se u inozemstvo u 2018. odselilo 39.515 stanovnika, što je manje nego u 2017. kada ih se prema službenoj statistici odselilo 47.352, kaže dr. sc. Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb. Ističe, međutim, najvažniju činjenicu da među iseljenima dominiraju mlađe dobne skupine, odnosno da je gotovo polovina iseljenih u dobi između 20 i 40 godina starosti, dok je petina stara do 20 godina.

Nema ulaganja, tehnoloških inovacija…

„Osobe koje žive u inozemstvu šalju novac članovima obitelji u Hrvatskoj što ima pozitivne učinke na tekući BDP kroz rast potrošnje, odnosno na financiranje državnog proračuna kroz prihode od PDV-a. No, u oba slučaja doprinos bi bio znatno veći da se njihovi ukupni dohoci stječu u Hrvatskoj kroz rad za poslodavca ili samostalne poslovne aktivnosti. Nepovoljni učinci iseljavanja odražavaju se na financiranje zdravstvenog sustava i prvog mirovinskog stupa iz kojeg se isplaćuju mirovine postojećim umirovljenicima. Pri tome je opće poznato da dio iseljenih osoba direktno ili indirektno (preko članova obitelji) i dalje koristi usluge hrvatskog zdravstvenog sustava u čijem financiranju malo ili uopće ne sudjeluje“, upozorava dr. Ivanov.

Ističe da sve izraženiji manjak radne snage u mnogim djelatnostima ograničava korištenje postojećih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, što demotivira i stvara nepovoljno okruženje za nova ulaganja, uključujući i nužne tehnološke inovacije kako bi se povećala produktivnost ukupne ekonomije.

Negativna strana povećanja plaća

S time se slaže i njen kolega s Ekonomskog fakulteta mag. sc. Krešimir Ivanda koji je u ranijem razgovoru za DW kazao da iako smanjivanje broja radnika znači porast plaća u nekim sektorima, taj porast ima negativne strane jer smanjuje kompetitivnost. „Porast plaća u poljoprivredi, beračima mandarina, bobičastog voća i slično, negativno bi utjecao i na već slabo kompetitivnu domaću poljoprivredu koja se teško bori s niskim cijenama stranog proizvoda."


Komentari članka

Vezani članci

Potražnja za radnicima u 2020. pala za 26,5 posto

17.01.2021.

Potražnja za radnicima prošle je godina pala za četvrtinu u odnosu na 2019., a veliki porast se ne očekuje ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući vladinim mjerama pomoći gospodarstvu.

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

17.01.2021.

Negativnim utjecajem pandemije covida-19 najviše su zahvaćeni poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji i trgovini, objavila je u utorak Fina, čija je analiza pokazala da u Hrvatskoj 1.251 poduzetnik posluje s minimalni

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

15.01.2021.

Više od trećine (34 posto) radne snage koja se preselila imalo je tercijarnu, visokokvalificiranu, razinu obrazovanja. Najvažnije zemlje odredišta takvih radnika su Njemačka, Španjolska, Francuska, Belgija i Austrija. Prije izlaska iz EU-a Velika Britanij

Pokrenut veliki projekt: Google želi izvući Hrvatsku iz krize

11.01.2021.

Projekt Google-a bit će realiziran u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ali i uz prisustvo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Hrvatska je teško stradala. Oporavak bi mogao iznenaditi, ali ovisi o cijepljenju

10.01.2021.

Hrvatska bi u 2021. mogla biti među zemljama koje će se najbrže oporavljati, ali samo ako suzbije pandemiju No očekivani oporavak turizma i usluga Hrvatskoj bi u ovoj godini, prognoziraju u toj međunarodnoj financijskoj instituciji, mogao donijeti brži o

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1608 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 356 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici