Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2022

Čak i da šnicla u trgovini košta pet puta više nego danas, seljaku bi malo koristilo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Čak i da šnicla u trgovini košta pet puta više nego danas, seljaku bi malo koristilo

Mogu li hrvatski građani očekivati stabilizaciju i normalnije cijene, koliko-toliko primjerene primanjima? Naime, cijene energenata i sirovina za proizvodnju hrane posljednjih godinu dana eksponencijalno rastu i ne nazire se kraj.
Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, kaže: "Valja znati da ovaj rast cijena nije rezultat nedostatka roba, nego poremećaja u opskrbnim lancima i burzovnim spekulacijama izazvanim inflatornim očekivanjima. Kada i kako će se stanje stabilizirati i ovi problemi riješiti, nitko ne zna. Sustav globalizacije građen godinama srušen je prvom velikom globalnom krizom, a novi poredak i njegovi glavni akteri još se nisu kristalizirali, intervencionističke politike i zatvaranja postaju normalni alati osiguravanja dostupnosti strateških sirovina i prehrambenih proizvoda. U okviru ovakvog stanja u kojemu smo danas trebamo promotriti neka događanja i politike koji bi mogli utjecati na opskrbu energijom i hranom. To su prije svega vlastita proizvodnja, strateške zalihe, politika zemalja iz kojih Hrvatska uvozi najviše hrane te EU poljoprivredna politika."

Proizvodnja

Danas je Hrvatska u proizvodnji hrane samodostatna od 40 do 100 posto, ovisno o pojedinim proizvodnjama, osim u mandarinama, žitaricama, jajima i peradi gdje smo samodostatni, u prosjeku samodostatnost poljoprivrednih proizvoda kreće se oko 60 posto.

- Hrvatska je i dalje, osam godina nakon ulaska u EU, jedina koja svoje tržište nije uredila prema EU Uredbi o uređenju tržišta. Poljoprivredno zemljište je i dalje rak-rana stvaranju strukture i osiguravanju stabilnosti poljoprivrednim proizvođačima. Investicije u nove proizvodnje i tehnologije su dugotrajne, komplicirane i neizvjesne. O navodnjavanju se i dalje priča kao o potencijalu koji može promijeniti našu poljoprivredu. Hrvatska zbog svih navedenih razloga, ako drastično ne promijeni pristupe i ponudi konkretna rješenja, ne može očekivati povećanje poljoprivredne proizvodnje i iskorištavanje nacionalnoga blaga za dobrobit svojih građana. U kriznim vremenima kao što su ova jedino je vlastita proizvodnja ona koja može utjecati prvo na opskrbu građana hranom (nacionalna sigurnost), a potom i na cijene hrane. Treba se prestati zavaravati neoliberalnom paradigmom da će netko drugi za nas proizvoditi hranu, i to po jeftinim cijenama. Iz prethodno navedenoga vidimo da naša proizvodnja u kratkom vremenu ne može utjecati na cijene hrane te da smo i u pogledu sigurnosti opskrbe i u pogledu cijena veliki ovisnici o uvozu - kaže, Kuterovac.

Nedavno je u Hrvatskom saboru rečeno da se u zalihama nalaze robe koje bi osigurale osnovnu opskrbu oko 50.000 građana na rok od 15 do 60 dana. - Detaljnijom analizom utvrdili smo da, primjerice, svinjskog mesa imamo za dvodnevnu opskrbu naših građana, da se robe koje bi normalno trebale biti na zalihama kupuju kada voda dođe do grla itd... Na temelju ovih količina i ovakve politike robne zalihe mogu samo biti promatrač stanja, a ne aktivni sudionik događanja. Prošle godine u kolovozu na sastanku s premijerom predložili smo aktivni model robnih zaliha poljoprivrednih proizvoda. Koncept je sljedeći: Robne zalihe ugovaraju s proizvođačima količine i kvalitetu robe koju proizvode i koju imaju na stanju. Na osnovi tih ugovora koji obuhvaćaju najveći dio poljoprivredne proizvodnje Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) daje kredit za obrtna sredstva s minimalnom kamatom proizvođačima gdje je zalog roba za robne zalihe. Jednostavan mehanizam koji osigurava proizvođačima uvijek dostupna i povoljna obrtna sredstva, a robnim zalihama da je većina domaće proizvodnje ugovorena za robne zalihe koje mogu staviti na hrvatsko tržište u slučaju potrebe. Politika robnih zaliha nije se ozbiljnije promijenila u posljednje dvije godine kriza, pa stoga i one ne mogu biti korektiv ako govorimo bilo o sigurnosti opskrbe bilo o utjecaju na cijene proizvoda i hrane - kaže Kuterovac.

Njemačka politika

Kuterovac se osvrnuo i na mjere koje poduzimaju članice EU-a. - Njemačka želi da se broj domaćih životinja temelji na raspoloživoj površini i da se sveukupno smanji. Cilj im je i označiti meso obveznom oznakom uzgoja, stvoriti zakonsku osnovu za nadzor kamerom u klaonicama, prenijeti dijelove zakona o zaštiti životinja u kazneni zakon i povećati raspon kazni, postaviti obvezujuće ciljeve smanjenja šećera, masti i soli u gotovim proizvodima. Također žele zabraniti reklamiranje nezdrave hrane namijenjene djeci, promijeniti ugostiteljstvo u javnim objektima više na regionalne i organske proizvode... Njemačke građane mjesecima uznemiruje inflacija, koja je prema njihovim standardima gotovo galopirajuća, a utjecala je i na cijenu hrane koja raste za 20-30 posto. Oni koji zarađuju malo, to odmah osjete na blagajni supermarketa. Potrošači danas zapravo žele jeftino meso za Novu godinu, 500 grama junetine i svinjetine za 4,99 eura/kg. Smanjenje proizvodnje, više dobrobiti životinja, veće kazne, zdravija hrana uz više cijene. Da, ali ne sada, možda u nekoj novoj godini, kažu građani Njemačke u provedenom istraživanju mišljenja njemačkih potrošača. Paritätischer Wohlfahrtsverband odmah je jasno dao do znanja da "ako bi hrana trebala postati skuplja radi zaštite okoliša i farmi, mora postojati socijalna naknada za siromašne", kaže Kuterovac i dodaje da njemački poljoprivrednici s druge strane kažu: "Čak i da šnicla u trgovini košta pet puta više nego danas, to bi seljaku malo koristilo. Nije bitna prodajna cijena, već raspodjela marže, a ono što danas od nje pripada proizvođaču zadovoljava tek one najprofitabilnije, i to vodi neizbježnom smanjenju proizvodnje."

U Njemačkoj kao jednom od najvećih izvoznika mesa u Republiku Hrvatsku događaju se velike promjene politike za proizvođače koje će ako ostanu na snazi dovesti do velikog smanjenja proizvodnje. Već danas smanjenje u proizvodnji svinja kreće se oko 30 posto, a interes za izvoz svinjskoga mesa njemačkih klaoničara potpuno je izgubljen. Njemačka će polako ali sigurno svoju proizvodnju prilagoditi svome tržištu. U izvoz, pa i u zemlje EU-a, ići će samo kratkotrajni viškovi proizvoda jer je cijena proizvodnje preskupa da bi se jeftino prodavala na vanjskim tržištima.

- Hrvatska treba poput drugih EU zemalja pronaći svoj put i u novoj politici da zadovolji svoje osnovne potrebe za prehrambenim proizvodima te da poljoprivreda i prehrambena industrija postanu važna gospodarska grana koja doprinosi povećanju BDP-a, a i bogatstvu naših građana uz stabilnu opskrbu i prihvatljive cijene kupcima. Danas smo ovisnici o uvozu proizvoda te će se njihove cijene preliti na naše tržište, a to nikako neće biti jeftina hrana - kaže Kuterovac te ističe da je stanje na domaćim policama vidljivo potrošačima, odnosno da je sniženje stope PDV-a pomoglo samo ublažavanju udara, ali cijene mesa su otišle gore za 30 posto u odnosu prema prošloj godini.

Organizacija tržišta

- Nažalost, ovo povećanje cijena nisu osjetili boljim rezultatom i proizvođači, nego se cijelo povećanje još i više izgubilo na povećanju cijena energije i sirovina za proizvodnju. Sama svinjogojska proizvodnja se smanjuje jer proizvođači ne mogu trpjeti ove troškove. Situacija na našem tržištu ovisit će isključivo o cijenama koje se mogu dobiti u EU zemljama, a po svemu ne možemo biti veliki optimisti u brzom stabiliziranju opskrbnih lanaca, proizvodnje, cijena energenata i konačno cijena mesa i hrane. Cijena mesa direktno na EU tržištu ovisi o izvozu svinjetine. EU proizvođači smanjuju proizvodnju zbog nepovoljnih prilika na tržištu stočne hrane jer se izvoz svinjskoga mesa u Kinu nije oporavio. U ovoj godini cijena svinja kod proizvođača narasla je za 30 posto - zaključuje Kuterovac.

Većina roba iz RH završit će u izvozu
Cijena stočne hrane narasla je za 70 % i još raste. Cijene žitarica rasle su i više od 100 %, a proteinskih komponenti i do 150 %. Nakon žetve pšenice i ječma moći će se detaljnije prognozirati trendovi za sljedeću godinu. Visoke cijene stočne hrane odraz su i rata u Ukrajini te zabrane izvoza iz Rusije jer su ove zemlje jedne od najvećih proizvođača za svjetska tržišta. Visoke cijene stočne hrane proizvodnju svinja čine skupom, pa i s ovom "visokom " cijenom proizvođači ostvaruju gubitak od 200 do 300 kn po tovljeniku. Proizvodnja svinja u Hrvatskoj pada, tako da će naše tržište ovisiti o cijenama uvoza i dostupnosti mesa u EU-u. Proteklih godinu dana nije se učinilo ništa u pogledu dostupnosti roba i organizaciji tržišta žitarica i uljarica za stočnu hranu proizvođačima, tako da će većina roba iz RH završiti u izvozu. Razdoblje niskih cijena svinjskoga mesa u trgovačkim lancima je prošlo, pa se sada svinjsko meso u trgovinama prodaje po cijenama od 30 do 40 kn/kg. Kako nemamo svoju proizvodnju, a robne zalihe imaju dva dana potrošnje svinjskoga mesa na zalihama, ovisni smo i plaćat ćemo meso s tržišta EU-a za koje se samo može očekivati da će biti skuplje. Cijene energije, stočne hrane, inflatorna spirala dovest će do daljnjeg rasta cijena mesa u trgovinama - kaže Kuterovac.

Osam godina od kada smo ušli u Uniju proizvodimo manje nego prije
- Vrijednost hrvatske proizvodnje od 1990. do danas pala je za 50 posto, a nacionalni resursi za poljoprivredu i dalje su tu. Osam godina od ulaska u Europsku uniju (EU) hrvatska poljoprivredna proizvodnja i dalje je manja nego prije ulaska. Hrvatska (RH) u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila je ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama, RH, od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska RH u EU, u stočarstvu su i dalje prisutni negativni trendovi. Unatoč porastu ukupnog broja goveda za 1,2 % u 2021. u usporedbi s 2020. nastavlja se trend smanjenja ukupnog broja muznih krava, i to za 7,3 %. U ovčarstvu je prisutno smanjenje ukupnog broja grla za 1,2 % u odnosu na prethodnu godinu, uz istodobno smanjenje broja muznih ovaca za 8,4 %. Broj koza na približno je istoj razini kao u 2020. Negativna kretanja prisutna su i u proizvodnji svinja, čiji je ukupan broj manji za 5,9 %. Znatan pad proizvodnje u 2021. (za 7,4 %) u usporedbi s prethodnom godinom prisutan je i kod peradi - kaže Kuterovac.


Komentari članka

Vezani članci

Pojedinim namirnicama cijene u godinu dana skočile i 80 posto

13.06.2022.

Proizvođači hrane i sirovina poručuju kako nisu krivi za takav rast cijena. "Mi proizvođači nismo dobili cijenu koju sada trgovci dižu. Oni su na maržama uzeli tu razliku", kaže ratar Josip Petanjak, koji proizvodi pšenicu, kukuruz i druge kulture. "Što s

Kako će zbog porasta cijena hrane proći ekoproizvođači?

26.05.2022.

Svijest potrošača raste iako je ekološki prozvedena hrana skuplja od one iz konvencionalnog uzgoja jer je proizvodnja skuplja.

Natura Beef planira udvostručiti proizvodnju eko mesa

17.05.2022.

Tvrtka Natura Beef, koja se bavi ekološkim stočarstvom i proizvodnjom eko mesa, u iduće dvije do tri godine planira udvostručiti proizvodnju te otvoriti još jedno do dva prodajna mjesta, najavio je vlasnik Mladen Kušeković na susretu s novinarima u povodu

Adolf Cvanciger širit će svoj mesarski biznis samo ako nasljednici nastave očev posao

03.05.2022.

Uvjeti za uspješnu budućnost stočarstva i mesarske industrije daleko su od idealnih, no već su svi dionici pokazali veliku žilavost kada su u Hrvatsku došli veliki trgovački lanci koji se uglavnom oslanjaju na uvoz mesa.

Nove tehnologije u domaćoj poljoprivredi

26.04.2022.

Nove tehnologije budućnost su u proizvodnji hrane, a sve se više primjenjuju i u domaćoj poljoprivredi. Donose goleme uštede na troškovima, a prinose povećavaju. I dok se u razvijenim zemljama "pametna poljoprivreda" primjenjuje već godinama, i hrvatska p

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor