Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2019

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama, cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su godišnje rasle po stopi od četiri posto, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle su više od deset posto.

Tako se u pojedinim zemljama tržište nekretnina vraća na pretkriznu razinu, ili ju je čak premašilo. Trend je počeo ozbiljno brinuti europske institucije, imajući u vidu da stvaranje nekretninskog buma i pad tržišta koji potom slijedi u pravilu donose duge i duboke recesije i velike teškoće za kućanstva i banke.
Zaštitne mjere

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), institucija koja nadzire i upozorava na loše signale u financijskom sustavu, pozvala je sedam zemalja EU da poduzmu zaštitne mjere kako bi obuzdale rizike koje nosi rast cijena nekretnina. One uključuju pooštravanje uvjeta kreditiranja tako da se krediti više vežu uz dohotke, te povećanje kapitala banaka. U istraživanju koje je proveo ESRB, na temelju većeg broja indikatora, zaključuje se kako grupu rizičnih zemalja čine Austrija, Češka, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Švedska i Slovenija i od njih se očekuje da poduzmu adekvatne mjere.

Za konačnu ocjenu ranga, osim cijena nekretnina, važni su i drugi faktori, poput dohotka, najma i stanja u odnosu na dugoročne trendove na tržištu, ali kada se gledaju samo cijene nekretnina, one su u tri godine realno (ne računajući inflaciju) najviše porasle u Irskoj, 9,9 posto i Češkoj, 8,8 posto, dok su u Italiji čak pale za 1,6 posto.

Iako se stječe dojam kako se na domaćem tržištu stvara nekretninski boom, s prosječnim rastom realnih cijena nekretnina od 3,5 posto u promatranom trogodišnjem razdoblju, Hrvatska je svrstana među zemlje nižeg rizika.
Dinamika

Kako objašnjava Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, istraživanje sugerira da proteklih godina, nakon pada 2008. godine, cijene nekretnina još nisu sustigle ostvareni rast dohodaka i da su u ovom trenutku blago podcijenjene u odnosu na dugoročni prosjek omjera cijena i dohotka, što ujedno sugerira da rast cijena u ovom trenutku ne predstavlja značajan rizik.

- Naše analize također pokazuje da cijene nekretnina ne odstupaju od razine koja bi bila opravdana fundamentima, ali ako se trend brzog rasta nastavi, onda bi u budućnosti počele odstupati od fundamenta i stvarati rizike za ekonomiju i financijski sustav. Zemlje koje su apostrofirane u izvješću vjerojatno su trajanjem takvih trendova Hrvatskoj odmakle za tri do četiri godine - kaže Šošić.

Kojom dinamikom će se nastaviti sadašnji trendovi, ostaje vidjeti, ali čini se izglednim da će zamah potrajati još neko vrijeme. Tome u prilog ide činjenica da se sada realizira dugo godina odgađana kupnja stanova i kuća, zaposlenost je stabilna, plaće rastu, a niske kamatne stope ne potiču samo kupnju kuća i stanova već i investiranje u imovinu radi zarade od turizma. Stoga cijene posebno rastu u Zagrebu i na Jadranu, gdje je ujedno i broj stanovnika stabilniji, dok u ostalim dijelovima Hrvatske cijene nekretnina uglavnom stagniraju.
Znakovi precijenjenosti

Da su znakovi precijenjenosti na tržištu nekretnina vidljivi upravo u glavnim gradovima, upozorava se i u istraživanju ESRB-a pod nazivom “Ranjivost sektora nekretnina u zemljama EEA”.

Prisutan je izraženi trend urbanizacije, ljudi se sele u veće gradove, veća je potražnja i cijene rastu brže od dohodaka. Zbog demografskih trendova rast bi se mogao dodatno intenzivirati, ali i zbog očekivanog povećanja dohodaka, povoljnih uvjeta kreditiranja i poreznih poticaja. Pored toga, posebnu zabrinutost izaziva utjecaj turističkog iznajmljivanja na cijene nekretnina. No, u tom kontekstu istraživanje izdvaja četiri zemlje - Portugal, Island, Dansku i Švedsku - ali među njima nije i Hrvatska. U trenutku kada se ocijeni da stambeni krediti potiču rast cijena nekretnina i da Hrvatskoj prijeti rizik od precijenjenosti tržišta, za očekivati je da će centralna banka donijeti mjere za obuzdavanje rasta kredita. Govoreći za FT, Francesco Mazzaferro iz ESRB-a kaže kako nacionalne vlasti to nerado čine jer to predstavlja i političko pitanje.

Uvođenja takvih mjera nije popularno jer najčešće pogađaju mlade ljude ili mlade parove koji nemaju mnogo novca.


Komentari članka

Vezani članci

U siječnju ide novi poziv za energetsku obnovu zgrada

05.12.2019.

"Više od 1400 zgrada javne namjene do sada je obnovljeno ili su pri završetku obnove. Time je više od 70.000 učenika dobilo toplije i ugodnije prostore za učenje, obnovljeno je više od 390 škola, više od 90 vrtića, bolnice"

Prodaja europskih automobila u listopadu je bila na najvišoj razini u 10 godina

19.11.2019.

Proteklih godina su proizvođači imali poteškoća s prilagodbom strogim uvjetima kada se radi o zagađenju zraka koji su stupili na snagu 1. rujna 2018. godine. To je pak dovelo do smanjenja prodaje od čak sedam posto u rujnu prošle godine.

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 356 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg