Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2019

Četvrta generacija obitelji Majetić koja ostaje svoj na svome baveći se poljoprivredom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Dražen Krstanović/pozega.eu  

Četvrta generacija obitelji Majetić koja ostaje svoj na svome baveći se poljoprivredom

Odlučila je obitelj Zorana Majetića ostati svoj na svome, u rodnom mjestu, Šumanovcu, i baviti se poljoprivredom, onim poslovima koje je naslijedila od svojih starih, svoga djeda Josipa i oca Matije.

U današnjem se vremenu nije lako baviti poljoprivredom i zarađivati za koricu kruha. Tog se izazova nije bojao Zoran niti njegov brat Igor kada su odlučili, ne sačuvati samo ono što su naslijedili i što im je ostavljeno, već i proširiti svoje gospodarstvo, kupiti još zemlje i postati ozbiljan poljoprivrednik ratar sa svom potrebnom mehanizacijom koju danas posjeduju.

Ovih dana na poljoprivrednom gospodarstvu Majetić u Šumanovcu nema predaha. Intenzivne su pripreme za žetvu. Pripremaju se kombajni, traktori i drugi radni strojevi za ulazak na njive. Žetva ječma samo što nije počela. Ljetni pljuskovi sve to malo usporavaju, ali kao i da pomažu jer je potrebno pripremiti i pregledati sve radne strojeve kako ne bi bilo nekakvih većih nepredviđenih kvarova. Zatekli smo Zorana kako nešto "šarafa“ oko prikolice u kojoj će se prevoziti žitarice. Uz njega je i njegov sin Ivan koji je također aktivno uključen u rad na poljoprivrednom gospodarstvu i koji je od velike pomoći svom ocu Zoranu, piše pozega.eu

Užurbane pripreme za žetvu
Svi nešto rade, uređuju, zavaruju, podmazuju, pripremaju, svatko zna svoj posao. Sve to skrivečki kroz prozor promatra stari 80-godišnji Matija, Zoranov otac, Ivanov djed, koji je sve do prije nekoliko godina bio aktivan na svim poslovima na poljoprivredi i oko radnih strojeva. Godine i bolest su učinile svoje, a on svjestan toga prepustio je sve to u ruke svojim nasljednicima nimalo se ne bojeći da sve neće biti najbolje moguće odrađeno.

Svojim smo dolaskom "ukrali“ malo vremena Zoranu i Ivanu jer su pripreme za sezonu žetve u punom jeku. Puno smo im toga poremetili, ali oni kao pravi domaćini svakom gostu, pa i novinarima, posvete pravu domaćinsku pažnju. Htjeli smo s njima razgovarati i malo više doznati o njihovoj tradiciji rada u poljoprivredi i na ratarskim površinama jer je obitelj Majetić u Šumanovcu poznata obitelj po svojoj radišnosti i samozatajnosti, ali i uspješnosti. Kad je sezona nema nedjelje niti sveca. Poslovi se moraju na vrijeme odradit, na čemu, kako kažu oni stariji, niti dragi Bog neće zamjeriti.

Kroz razgovor nam se pomalo otvorio Zoran i s dubokim razmišljanjem počeo progovarati o povijesti i tradiciji svoje obitelji, a njegov sin Ivan kao da je upijao svaku izgovorenu riječ. Na samom početku našeg razgovora stigla je "gazdarica“ Sanja, Zoranova supruga, s posla, a ona inače radi u obiteljskoj prodavaonici u Pleternici koja ima u ponudi sve za poljoprivredu, od strojeva, opreme za strojeve do svih drugih potrepština koje su potrebne u poljoprivrednoj proizvodnji. U sličnoj trgovini u Požegi radi i Zoranov brat Igor.

"I moj otac Matija je naslijedio poslove na poljoprivredi od svog oca Josipa. Jedino je velika razlika što su oni u tom vremenu zemlju obrađivali i sve druge poslove obavljali bez mehanizacije koju mi danas koristimo. Tih se godina sve radilo konjima, neki i volovima. Bilo je teško tako raditi na taj način, a možda je bilo većeg zadovoljstva i sve se na vrijeme stizalo. Danas imamo svu moguću mehanizaciju i uvijek nam nedostaje dana u godini jer ne stignemo sve na vrijeme, prepričava nam Zoran obiteljsku povijest nastavljajući kako je njegov otac Matija kupio svoj prvi traktor Zetor, davne 1961. godine, a odmah godinu kasnije 1962. godine i kombajn.

Od vršalice do kombajna
"Malo je tko u tom vremenu imao traktor, a kamoli kombajn. Imali smo mi prije kombajna tzv. vršalicu koja je također bila od velike pomoći u žetvi. Malo pomalo mehanizacija se povećavala na našem gospodarstvu. Otac je puno radio, a mi kako smo odrastali, brat i ja, sve smo se više uključivali u poslove i polako ih preuzimali," nastavlja sa svojom pričom Zoran.

Nisu se Majetići zaustavili 1962. godine s kupnjom kombajna i druge mehanizacije. Kupili su 1973. godine još jedan kombajn Zmaj 131, nakon toga nekoliko godina kasnije i Zamaj 132. Tako su Majetići išli uvijek u korak s vremenom sve do današnjih dana.

"Što da vam kažem, kad je sezona radi se dan i noć. Prije sam jako puno radio za tadašnji Kombinat Kutjevo. Imao sam sve potrebite strojeve koji su njima bili potrebni. Zavisno od godine do godine prije sam radio uslužno od 100 do 500 hektra godišnje. Kombinatu je trebalo puno sjemenskog kukuruza, od sjetve do žetve. I danas radimo uslužno koliko smo u mogućnosti. Imamo danas dosta vlastite zemlje, one koju smo naslijedili od oca, ali i koju smo brat i ja kupili. Pokušavamo sve stići odraditi na vrijeme i da svi budu zadovoljni i mi i oni koji koriste naše usluge", dodaje Zoran.

Pšenicu i kukuruz skladište u vlastitom prostoru
Sa svojih ratarskih površina Majetići ne voze pšenicu i kukuruz odmah u silose. Na svom gospodarstvu ima uvjete za sušenje, čuvanje i skladištenje tako da ti proizvodi u prodaju idu tek onda kada se dođe do bolje cijene. To je velika prednost kod svakog poljoprivrednika koji nije primoran odmah odvesti na skladištenje i čuvanje proizvode u silose kod otkupljivača.

Na kraju svega ovoga valja istaći da Zoran velike nade polaže na svog sina Ivana od kojeg očekuje da nastavi poslove na poljoprivredi. Iako se Ivan aktivno bavi sportom i još jednom dodatnom turističkom uslužnom djelatnošću, o kojoj smo pisali, ne treba sumnjati da će kod obitelji Majetić poljoprivreda ostati prioritet nad prioritetima, a koliko smo mogli zamijetiti, iako fakultetski obrazovana, Ivanova odabranica ne bježi od onoga što se u njihovoj obitelji prenosi s generacije na generaciju.

Oni koji zatrebaju usluge vršenja, branja ili neke druge poslove vezane na poljoprivredi mogu im se javiti.


Komentari članka

Vezani članci

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Ratare uništile štete od divljači zbog "žilet-žice"

17.09.2019.

Broj jelenske divljači od podizanja žice između Mađarske i Hrvatske udvostručen je

S berbom krenuli ranije jer jelenska divljač čini štete

10.09.2019.

Čekamo da vlaga padne kako bismo uštedjeli na troškovima sušenja. S berbom bismo trebali krenuti ovog tjedna, premda bismo mogli još malo pričekati. Razlog bržem početku je divljač. Štete koje čini jelenska divljač su enormne. Ni jedna osiguravajuća kuća

Matija Krstanac: Volim ovaj posao, za to sam se obrazovao i vjerujem da od njega mogu živjeti

10.09.2019.

Od malih nogu želio sam uzgajati stoku pa smo nedavno kupili 16 prekrasnih junica pasmine limousine, ima ih i nešto križanih sa simentalcem. Kažu da su po temperamentu pomalo divlje, ali kada si s njima, kada nauče na čovjeka i kada osjete njegovu ljubav,

Juta spiza razvoj poslovanja temelji na jačanju suradnje s OPG-ovima

05.09.2019.

Nakon otvaranja kušaone i trgovine, kaštelanski brend na tržište izbacuje nove proizvode, ali ne misli se širiti na nove sorte

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 488 članka imaju tag krediti
  20. 506 članka imaju tag tehnologija
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija