Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2020

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

Krenete li na put Međimurskom vinskom cestom, naići ćete na tradiciju i znanje pretočene u uzgoj vinove loze, proizvodnju i njegovanje plemenitih sorti. Ta je cesta najbolji originalni turistički proizvod kontinentalne Hrvatske još od 2007. godine. Međimurje obiluje stoljetnim šumama i drugim ljepotama prirode, a na blagim brežuljcima rađa se zaista vrhunsko vino.

Prvi crni pinot u Međimurju, graševina u rangu s najboljim svjetskim vinima
Ispod samog vrha Mohokosa (344 mnm), najvišeg i najsunčanijeg dijela Međimurja, nalazi se vinograd obitelji Dvanajščak-Kozol, jedne od mlađih vinogradarskih obitelji u ovome kraju. Nastavljajući tradiciju svojih roditelja, početkom 90-tih iz hobija i s puno ljubavi zasađuju svoje prve nasade, a iz godine u godinu broj poklonika njihove vinarije raste, što ne čudi jer izvrsnost okusa i mirisa dokazuju i medalje zlatnog sjaja.

Obitelj Dvanajščak-Kozol također se može pohvaliti prvim crnim pinotom proizvedenim u Međimurju, a njihovu graševinu iz 2006. godine je Anthony Rose, jedan od vodećih svjetskih kušača i predsjednik ocjenivačke komisije na Decanterovom panelu, ocijenio s 93 boda od 100, što ovu graševinu postavlja u ravnopravni položaj s najboljim vinima u svijetu.

Najistaknutija bijela sorta je pušipel
"Na 10 ha odličnih, osunčanih i povišenih položaja, obrađujemo vinograde na kojima dozrijevaju brojne sorte grožđa, među kojima su pušipel, graševina, sauvignon, pinot bijeli, pinot crni, traminac, moslavac i muškat žuti. Zaštitu zemljopisnog podrijetla imaju graševina, moslavac i pinot bijeli“, kažu članovi ove vrijedne obitelji. Njihova vinarija je prva odnjegovala pinot crni na ovom prostoru i takoreći utrla put kolegama te se odmakla od uvriježenog mišljenja kako ovdje uspijevaju samo bijele sorte. Stalno izlažu po sajmovima, a u njihovoj vinskoj kući možete kušati kvalitetna vina uz bogatu ponudu domaćih proizvoda. Uz najavu organiziraju obiteljske i poslovne ručkove.

Najistaknutija bijela sorta svakako je moslavac odnosno pušipel, u Sloveniji ga nazivaju šipon, u Mađarskoj furmint, dok u Austriji i Njemačkoj mosler. Kao autohtona sorta moslavac ili pušipel okusno osvježava citrusima i zelenim jabukama, nježnijim alkoholima i izraženijim kiselinama što je karakteristično za vina uz koja se svakodnevno može uživati uz jednostavnija jela.

Tea sa 16 godina bila najmlađi sommelier(ka) u Hrvatskoj
"Prvi vinogradi preuzeti su od djeda sa kapacitetom od 4.000 l. Djed se počeo baviti vinom u 70-tim godinama, dakle nešto više od 35 godina vino je u obitelji, no ti vinogradi su tražili obnovu“, govori mlada Tea. Nastavljajući tradiciju svojih roditelja, Zdravko i Rajka početkom 90-ih godina prošloga stoljeća zasađuju svoje prve nasade. Zemljopisno porijeklo dobili su 1996. godine i od tada se profesionalno bave vinarstvom. Svi troje, mama Rajka, tata Zdravko i Tea imaju položene ispite za sommeliere, a Tea je sa 16 godina bila i najmlađi sommelier u Hrvatskoj. Njen brat Viktor se u obiteljski posao uključio prije 4 godine kada je nakon 2 godine studiranja medicine shvatio da se više voli baviti vinom i krenuo na Agronomski fakultet. Trenutno je pred diplomom i radi na diplomskom radu na sorti Pušipel. Zajedno s ocem vodi sve poslove oko podruma.

Problem im stvaraju klimatske promjene pa je prisutan strah od tuče. Tu je i zlatna žutica, a niti davanja državi nisu zanemariva. Krenuli su s ekološkom gnojidbom, a pozitivno je, kažu, što država daje poticaje za ekološki uzgoj. Kupci njihovih proizvoda su privatne osobe, restorani, vinoteke i trgovine mješovitom robom, a jedan dio izvoze, i to u Francusku, Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Japan.

Projekt Mlado Međimurje
Tea Dvanajščak Vuković vrlo je aktivna u Društvu vinogradara i vinara Hortus Croatiae. Zajedno sa svojim kolegama i vinarija Dvanajščak-Kozol priključila se projektu Mlado Međimurje.

"Projekt udruženja mladih vinara prihvaćen je više nego dobro. Ne radi se o velikim količinama, ali uspjeli smo potaknuti novi brend ispijanja vina. Uvjerena sam da mlada vina imaju svijetlu budućnost pa se nadam da će nam se iz godine u godinu sve više mladih kolega vinara priključivati. Ovo je novi vid suradnje i način pozicioniranja na tržište proizvoda u novoj varijanti. Uz pomoć Turističke zajednice Međimurja i Općine Štrigova te ulaganjem vlastitih sredstava za marketing postigli smo veliki iskorak za vinsku regiju“, smatra mlada sommelierka Tea.

Obitelj Dvanajščak-Kozol ima tri butelje kojima posvećuje više pažnje tako da izabiru najbolje grozdove prosušivane na zraku uz dugu fermentaciju na vlastitim kvascima. Takvih je buteljirano samo po 1.000 boca za sorte Sauvignon, Pušipel i Pinot crni. Prvu medalju dobili su 1997. kada su na Zlatnoj preši osvojili zlato za graševinu, a do sada imaju toliko priznanja da više niti ne broje.

Kuća s najboljim pušipelom na Međimurskoj vinskoj cesti
"Veliko priznanje dobili smo u Splitu na Gast Expo gdje smo proglašeni Šampionom Sajma u Bijelim Vinima i to za Traminac suhi 2011. Našli smo se i u Londonu na International Wine Challenge gdje smo osvojili bronzu i dva priznanja. Nije na odmet spomenuti da smo od zadnja četiri ocjenjivanja Pušpela, na tri bili ocjenjeni kao kuća s najboljim Pušipelom na Međimurskoj vinskoj cesti (na županijskoj razini na MESAPU)“, kažu, a medalje na svjetskim ocjenjivanjima vina su: srebro za Pušipel prestige 2016 Mundus Vini 2018, srebro za Pušipel classic 2018 Decanter 2019, bronca Sauvignon classis 2018 Decanter 2019. Izlažu na Vinocomu u Esplanadi i na Vinart Grand Tasting u Laubi. Sve više se posvećuju direktnom kontaktu s kupcima na tržištu i na širu distribuciju vina po cijeloj Hrvatskoj.

Poslovi oko vina uglavnom su podijeljeni: mama Rajka zadužena je za knjigovodstvo, otac Zdravko i brat Viktor drže podrum, suprug Kristijan vodi brigu o vinogradima i okolnim radovima te lokalnoj dostavi vina, a Tea radi ostalo. "Svakom vinaru je najbolje da proda što više na kućnom pragu pa tako i mi tome težimo, no ne odbijamo poslove. Najbitnije je da se sve proda, a mi za sada s time nemamo problema", ističu i dodaju da, iako svoje potencijale posvećuju svijetu vina tek dvadesetak godina, stvaranje vina njihov je život.

Ostalima poručuju: "Ako vidite potencijal u komadu zemlje koju imate, iskoritite to maksimalno!“


Komentari članka

Vezani članci

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

22.05.2020.

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i

Najbolji Royalov sin - svjetski rezultat hrvatskog uzgoja simentalca!

22.05.2020.

Stara Kapela selo je koje postaje fenomen hrvatskog stočarstva. Naime, najnoviji bik uzgojen na OPG Šobak, već je četvrti vrhunski genomski testirani bik koji se koristi za umjetno osjemenjivanje.

Obitelj Tomiša zaokružila proizvodnju, od magarećeg mlijeka i kozmetike do humusa

22.05.2020.

Onima koji sada kreću u neku sličnu priču, poručujemo - počeci su uvijek teški, no ako znate što želite postići i vjerujete u ono što radite te se dovoljno potrudite, uspjeh je zagarantiran, kažu Karmen i Marko Tomiša.

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

19.05.2020.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode,

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija