Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2009

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Porast cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala za hrvatsku državu, banke i poduzeća od četiri posto rezultirao bi rastom domaćih kamatnih stopa za 5,8 posto na kredite stanovništvu i 5,9 posto bodova na kredite poduzećima, pokazala je studija Hrvatska narodne banke, što znači da bi prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla na 13,5 posto.

- Radi detaljnijeg uvida u mehanizam prijenosa utjecaja porasta stranih kamatnih stopa i smanjenja hrvatskog izvoza na hrvatsko gospodarstvo, napravljena je simulacija pomoću dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže kalibriranog na hrvatskim podacima - navodi se u uvodnom dijelu članka pod nazivom “Procijenjeni utjecaj krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo”, objavljenom u posljednjem Biltenu HNB-a.

Restriktivne mjere
U HNB-u ističu kako ta projekcija nije službeni stav središnje banke, nego jedna od analiza koja je u obzir uzela situaciju u kojoj zbog poskupljenja inozemnog financiranja rastu i ulazni troškovi domaćim bankama.

Međutim, ako se financijska situacija u inozemstvu smiri, tada ni u Hrvatskoj neće doći do jačeg poskupljenja kreditiranja. Također, do jačeg rasta kamata neće doći i ako se banke odluče smanjiti profit ili ako HNB nastavi s daljnjim popuštanjem restriktivnih monetarnih mjera, što je i najavljeno.

Treba računati i na političku klimu jer, podsjetimo, Zagrebačka banka je najavila, pa pod pritiskom Vlade odustala od povećanja kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom od 0,5 posto od 1. siječnja 2009.

Uz to, napominju u HNB-u, dio porasta kamata već se dogodio na domaćem tržištu od dana pisanja analize. Osim toga, postoji mogućnost da će inozemne matične banke hrvatskih velikih banaka procijeniti, čak i u slučaju nastavka krize u Europi, kako im je ulaganje u Hrvatsku još uvijek najprofitabilniji posao, pa neće htjeti gubiti tržišnu poziciju i nastavit će s jakim i povoljnim financiranjem svojih banaka kćeri u Hrvatskoj.

Prelijevanje skupoće
Zdeslav Šantić, šef Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, kazao nam je kako je projekcija HNB-a o rastu kamata na stranom tržištu od četiri posto za državu

Prema njegovu mišljenju, zbog financijske krize inozemni izvori financiranja su već poskupjeli, i to više za poduzeća i državu nego za banke koje se financiraju kod matičnih banaka.

- No, kad se radi o prelijevanju poskupljenja inozemnih izbora financiranja na rast domaćih kamata, treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj postoji jaka konkurencija banaka i želja za zadržavanjem tržišnih pozicija. To znači da će banke poskupljenje kredita odgađati što duže mogu, te da povećanje kamata, ako se dogodi, neće biti baš previše radikalno - kazao nam je Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Rast gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9%

30.05.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007., a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija