Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Sij 2011

Crobex rastao u 2010.

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Tomislav Pili  

Crobex rastao u 2010.

Domaći burzovni indeks Crobex među boljima je u odnosu na svoje regionalne pandane. Podsjetimo, Crobex je prošle godine porastao za 5,3 posto. Najviše razloga za zadovoljstvo imaju austrijski ulagači. Naime, indeks ATX Bečke burze skočio je na godišnjoj razini za 16,4 posto i tako zauzeo lidersku poziciju među regionalnim burzovnim indeksima. Teška ekonomska situacija u Mađarskoj odrazila se i na kretanje indeksa Budimpeštanske burze. Naime, indeks BUX posljednjeg dana prošle godine bio je tek pola posto jači nego potkraj 2009. godine. ATX, Crobex i BUX su jedini regionalni indeksi koji su 2010. zaključili u pozitivnom području. Na ostalim tržištima kapitala bivše Jugoslavije i dalje vlada pesimistično raspoloženje.

Neslavno prvo mjesto ljestvice indeksa s padom vrijednosti drži crnogorski MOSTE koji je pao za čak 18 posto. Slijedi ga slovenski indeks SBI TOP s padom od 13,5 posto. No pad indeksa nije jedina nevolja koja je pogodila slovensko tržište kapitala. Tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost svih dionica na Ljubljanskoj burzi pala je na sedam milijardi eura, što je najniže još od početka krize prije tri godine. Ni na bosanskohercegovačkom tržištu kapitala nije prošle godine cvjetalo cvijeće. Sarajevski indeks SASE10 pao je za 10,4 posto, ali je banjalučki BIRS uspio oslabiti mnogo manjih 3,6 posto. U skupinu indeksa s negativnim prošlogodišnjim rezultatom ušao je i beogradski indeks BELEX15 oslabivši 1,8 posto. U Erste Investu ističu da je stanje na regionalnim tržištima u 2010. bilo adekvatno njihovoj relativnoj veličini prema globalnim tržištima, zastupljenosti individualnih i institucionalnih ulagača, makroekonomskoj situaciji te transparentnosti, odnosno razini korporativnih standarda.

»Na tim tržištima nije zabilježen veći rast cijena, no to ne znači da nije bilo zanimljivih dugoročnih prilika koje bi ulagači prepoznali i iskoristili. No većina aktivnih ulagača odlučila je potražiti kratkoročno atraktivnije prilike na tržištima koja su veća, likvidnija i čija su se gospodarstva počela brže oporavljati od krize«, tvrde u Erste Investu. Komentirajući rezultate na regionalnim burzama, u Raiffeisen Investu su naglasili kako se mađarsko tržište, zbog loših makroekonomskih podataka objavljenih 2010. godine, nalazilo pod povećalom investitora te je ostalo na približno istoj razini kao i na početku godine. »Glavno obilježje tržišta bivše Jugoslavije bila je izrazito niska likvidnost«, istaknuli su u Raiffeisen Investu. Spominjanu nisku likvidnost potvrđuju i brojke. Na Ljubljanskoj burzi ukupan je promet u prvih 11 mjeseci dosegnuo 440 milijuna eura, čak 48 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Prošle je godine pao i promet slovenskim dionicama dosegnuvši do kraja studenog 315,2 milijuna eura. U istom razdoblju na Beogradskoj je burzi zabilježen još manji ukupan promet od 197,8 milijuna eura. Drastičan pad likvidnosti na srbijanskom tržištu kapitala posebno je vidljiv ako se zna da je 2009. zabilježen promet od gotovo 442 milijuna eura. Na Sarajevskoj burzi ukupan promet u prvih 11 mjeseci prošle godine nije prešao 45 milijuna eura, dok je na nešto likvidnijoj Banjalučkoj burzi promet iznosio 66,7 milijuna eura. Uvjerljivo najmanji promet od 27,4 milijuna eura ostvaren je na crnogorskoj Montenegroberzi.

Zagrebačka burza u usporedbi s burzama iz susjednih država uvjerljivo je najlikvidnije tržište, jer je u prvih 11 mjeseci zabilježila 593 milijuna eura ukupnog prometa. Likvidnost domaćeg tržišta može se pripisati prije svega vrlo razvijenoj hrvatskoj fondovskoj industriji. Naime četiri obvezna i šest dobrovoljnih mirovinskih fondova te 131 otvoreni investicijski fond nesumnjivo su glavni pokretači domaćeg tržišta kapitala. Međutim, i gotovo 600 milijuna eura prometa na Zagrebačkoj burzi doslovno je sitniš u usporedbi s austrijskim i mađarskim tržištem kapitala. Više od 20 milijardi eura u prvih 11 mjeseci na Budimpeštanskoj burzi ili 33 milijarde eura prometa na Bečkoj burzi za burze iz bivše Jugoslavije zvuči nestvarno.

»Niska likvidnost je glavni problem regionalnih tržišta. Smatramo da će se likvidnost povećati većim interesom inozemnih investitora za tržišta regije, a kao jedan od pokretača koji bi mogli pobuditi interes inozemnih ulagatelja sigurno je približavanje ulaska Hrvatske u EU te, nadamo se, i bolja gospodarska situacija zemalja regije«, kazali su u Raiffeisen Investu. Interes stranih ulagača na ovim prostorima trenutačno i nije toliko zanemariv kao što se smatra. Beogradska burza jedina na svojim stranicama objavljuje detaljnu statistiku sudjelovanja inozemnih ulagača u burzovnoj trgovini. Najmanji udjel stranaca od 23,8 posto u ukupnom prometu zabilježen je u veljači, a najvećih 46 posto zabilježeno je u travnju. U prometu dionicama stranci na srbijanskom tržištu u prosjeku sudjeluju s 38,5 posto. U Erste Investu očekuju da će kombinacija niske razine cijena, relativne podcijenjenosti prema razvijenim tržištima i postupnog gospodarskog oporavka dovesti do rasta tržišta bivše Jugoslavije. »Samim time će problem (ne)likvidnosti polako padati u drugi plan. Do značajnijeg oporavka tih tržišta doći će kada kombinacija prethodno navedenih faktora bude dovoljan poticaj ulagačima da razmotre mogućnosti za ulaganje. Prema pozitivnim kretanjima u zadnjih mesec dana moguće je pretpostaviti da je proces približavanja tih tržišta rezultatima razvijenih tržišta u početku, no ne i koliko bi konvergencija mogla trajati. To velikim dijelom ovisi o kretanjima u gospodarstvu. Očekujemo bolju 2011. u kojoj bi i rizičniji fondovi mogli zabilježiti solidne rezultate«, ističu u Erste Investu.

Njihovi kolege u Raiffeisen Investu također nisu željeli išta konkretno prognozirati. »Vjerujemo da će s povećanjem likvidnosti doći do oporavka dioničkih tržišta regije, jer je niska likvidnost trenutačno glavna mana spomenutih tržišta. Kada će to točno zaživjeti zaista je nemoguće reći. Do prelijevanja likvidnosti na tržišta regije svakako će doći prije ako se nastavi daljnji oporavak zapadnih tržišta, smiri situacija vezana uz takozvanu dužničku krizu zemalja članica eurozone, te ako dođe do jačeg oporavka gospodarstava zemalja regije«, smatraju u Raiffeisen Investu.


Komentari članka

Vezani članci

Poljska grupacija R22 preuzela vodeću hrvatsku hosting tvrtku Avalon

19.07.2019.

Nakon višemjesečnih pregovora vodeći hrvatski hosting provider Avalon prodan je R22 Grupi iz Poljske. Cijelu transakciju pratilo je društvo Grubišić & Partneri. Ovu ekskluzivnu vijest potvrdio je direktor i suvlasnik Damir Mujić.

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Evo zašto Tele2 odlazi iz Hrvatske

04.06.2019.

United grupa, najveći regionalni konkurent DT-a i A1 Telekoma Austria probio se u Hrvatsku preuzimanjem teleoperatera.

Šefica Zagrebačke burze: Investitori su se počeli vraćati

31.05.2019.

Kaže da su se investitori počeli vraćati na tržište, a velik dio toga pripisuje trudu da kompanije koje su ostale na burzi značajno podignu ljestvicu transparentnosti i korporativnog upravljanja, kako se više nikad ne bi dogodio slučaj Agrokor.

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1239 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 904 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 557 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 922 članka imaju tag kriza
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 343 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija