Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Sij 2011

Crobex rastao u 2010.

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Tomislav Pili  

Crobex rastao u 2010.

Domaći burzovni indeks Crobex među boljima je u odnosu na svoje regionalne pandane. Podsjetimo, Crobex je prošle godine porastao za 5,3 posto. Najviše razloga za zadovoljstvo imaju austrijski ulagači. Naime, indeks ATX Bečke burze skočio je na godišnjoj razini za 16,4 posto i tako zauzeo lidersku poziciju među regionalnim burzovnim indeksima. Teška ekonomska situacija u Mađarskoj odrazila se i na kretanje indeksa Budimpeštanske burze. Naime, indeks BUX posljednjeg dana prošle godine bio je tek pola posto jači nego potkraj 2009. godine. ATX, Crobex i BUX su jedini regionalni indeksi koji su 2010. zaključili u pozitivnom području. Na ostalim tržištima kapitala bivše Jugoslavije i dalje vlada pesimistično raspoloženje.

Neslavno prvo mjesto ljestvice indeksa s padom vrijednosti drži crnogorski MOSTE koji je pao za čak 18 posto. Slijedi ga slovenski indeks SBI TOP s padom od 13,5 posto. No pad indeksa nije jedina nevolja koja je pogodila slovensko tržište kapitala. Tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost svih dionica na Ljubljanskoj burzi pala je na sedam milijardi eura, što je najniže još od početka krize prije tri godine. Ni na bosanskohercegovačkom tržištu kapitala nije prošle godine cvjetalo cvijeće. Sarajevski indeks SASE10 pao je za 10,4 posto, ali je banjalučki BIRS uspio oslabiti mnogo manjih 3,6 posto. U skupinu indeksa s negativnim prošlogodišnjim rezultatom ušao je i beogradski indeks BELEX15 oslabivši 1,8 posto. U Erste Investu ističu da je stanje na regionalnim tržištima u 2010. bilo adekvatno njihovoj relativnoj veličini prema globalnim tržištima, zastupljenosti individualnih i institucionalnih ulagača, makroekonomskoj situaciji te transparentnosti, odnosno razini korporativnih standarda.

»Na tim tržištima nije zabilježen veći rast cijena, no to ne znači da nije bilo zanimljivih dugoročnih prilika koje bi ulagači prepoznali i iskoristili. No većina aktivnih ulagača odlučila je potražiti kratkoročno atraktivnije prilike na tržištima koja su veća, likvidnija i čija su se gospodarstva počela brže oporavljati od krize«, tvrde u Erste Investu. Komentirajući rezultate na regionalnim burzama, u Raiffeisen Investu su naglasili kako se mađarsko tržište, zbog loših makroekonomskih podataka objavljenih 2010. godine, nalazilo pod povećalom investitora te je ostalo na približno istoj razini kao i na početku godine. »Glavno obilježje tržišta bivše Jugoslavije bila je izrazito niska likvidnost«, istaknuli su u Raiffeisen Investu. Spominjanu nisku likvidnost potvrđuju i brojke. Na Ljubljanskoj burzi ukupan je promet u prvih 11 mjeseci dosegnuo 440 milijuna eura, čak 48 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Prošle je godine pao i promet slovenskim dionicama dosegnuvši do kraja studenog 315,2 milijuna eura. U istom razdoblju na Beogradskoj je burzi zabilježen još manji ukupan promet od 197,8 milijuna eura. Drastičan pad likvidnosti na srbijanskom tržištu kapitala posebno je vidljiv ako se zna da je 2009. zabilježen promet od gotovo 442 milijuna eura. Na Sarajevskoj burzi ukupan promet u prvih 11 mjeseci prošle godine nije prešao 45 milijuna eura, dok je na nešto likvidnijoj Banjalučkoj burzi promet iznosio 66,7 milijuna eura. Uvjerljivo najmanji promet od 27,4 milijuna eura ostvaren je na crnogorskoj Montenegroberzi.

Zagrebačka burza u usporedbi s burzama iz susjednih država uvjerljivo je najlikvidnije tržište, jer je u prvih 11 mjeseci zabilježila 593 milijuna eura ukupnog prometa. Likvidnost domaćeg tržišta može se pripisati prije svega vrlo razvijenoj hrvatskoj fondovskoj industriji. Naime četiri obvezna i šest dobrovoljnih mirovinskih fondova te 131 otvoreni investicijski fond nesumnjivo su glavni pokretači domaćeg tržišta kapitala. Međutim, i gotovo 600 milijuna eura prometa na Zagrebačkoj burzi doslovno je sitniš u usporedbi s austrijskim i mađarskim tržištem kapitala. Više od 20 milijardi eura u prvih 11 mjeseci na Budimpeštanskoj burzi ili 33 milijarde eura prometa na Bečkoj burzi za burze iz bivše Jugoslavije zvuči nestvarno.

»Niska likvidnost je glavni problem regionalnih tržišta. Smatramo da će se likvidnost povećati većim interesom inozemnih investitora za tržišta regije, a kao jedan od pokretača koji bi mogli pobuditi interes inozemnih ulagatelja sigurno je približavanje ulaska Hrvatske u EU te, nadamo se, i bolja gospodarska situacija zemalja regije«, kazali su u Raiffeisen Investu. Interes stranih ulagača na ovim prostorima trenutačno i nije toliko zanemariv kao što se smatra. Beogradska burza jedina na svojim stranicama objavljuje detaljnu statistiku sudjelovanja inozemnih ulagača u burzovnoj trgovini. Najmanji udjel stranaca od 23,8 posto u ukupnom prometu zabilježen je u veljači, a najvećih 46 posto zabilježeno je u travnju. U prometu dionicama stranci na srbijanskom tržištu u prosjeku sudjeluju s 38,5 posto. U Erste Investu očekuju da će kombinacija niske razine cijena, relativne podcijenjenosti prema razvijenim tržištima i postupnog gospodarskog oporavka dovesti do rasta tržišta bivše Jugoslavije. »Samim time će problem (ne)likvidnosti polako padati u drugi plan. Do značajnijeg oporavka tih tržišta doći će kada kombinacija prethodno navedenih faktora bude dovoljan poticaj ulagačima da razmotre mogućnosti za ulaganje. Prema pozitivnim kretanjima u zadnjih mesec dana moguće je pretpostaviti da je proces približavanja tih tržišta rezultatima razvijenih tržišta u početku, no ne i koliko bi konvergencija mogla trajati. To velikim dijelom ovisi o kretanjima u gospodarstvu. Očekujemo bolju 2011. u kojoj bi i rizičniji fondovi mogli zabilježiti solidne rezultate«, ističu u Erste Investu.

Njihovi kolege u Raiffeisen Investu također nisu željeli išta konkretno prognozirati. »Vjerujemo da će s povećanjem likvidnosti doći do oporavka dioničkih tržišta regije, jer je niska likvidnost trenutačno glavna mana spomenutih tržišta. Kada će to točno zaživjeti zaista je nemoguće reći. Do prelijevanja likvidnosti na tržišta regije svakako će doći prije ako se nastavi daljnji oporavak zapadnih tržišta, smiri situacija vezana uz takozvanu dužničku krizu zemalja članica eurozone, te ako dođe do jačeg oporavka gospodarstava zemalja regije«, smatraju u Raiffeisen Investu.


Komentari članka

Vezani članci

Od smilja odustalo više od 90 posto malih proizvođača

03.04.2019.

Oni koji su napustili smilje okreću se drugim kulturama koje tradicionalno uspijevaju u Hercegovini, kao što su masline i vinova loza.

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

24.02.2019.

Hrvatsku je gospodarskog napretka stajala i banditska pretvorba. No, ni u Sloveniji društveno vlasništvo nije svugdje pretvoreno sukladno zakonu i moralnim uzusima.

Zagrebačka burza: HT i ACI dobitnici tjedna, indeksi rasli

18.02.2019.

Na Zagrebačkoj je burzi CROBEX prošloga tjedna porastao, prekinuvši dvotjedni negativni niz, a porasla je i likvidnost, dok je u fokusu ulagača bila dionica HT-a, nakon što je ta kompanija objavila financijske rezultate za prošlu godinu.

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija