Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ruj 2015

Da, izašli smo iz recesije. Ali je rast tako jadan da blagostanja neće biti!

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Da, izašli smo iz recesije. Ali je rast tako jadan da blagostanja neće biti!

Premda je Hrvatska statistički izašla iz recesije (računaju se dva uzastopna kvartala rasta BDP-a), stručnjaci upozoravaju da ovako skromne stope rasta nisu dovoljne za otvaranje novih radnih mjesta i zaustavljanje rasta javnog duga. Optimizam ne ulijeva ni usporedba s drugim tranzicijskim zemljama koje grabe naprijed puno brže i jače od Hrvatske

Na varljivu statistiku gospodarskog rasta upozorila je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostujući u emisiji 'Nedjeljom u dva'. ‘Godine 2014. BDP je bio u padu 0,4 posto i u odnosu na sve države članice EU-a Hrvatska je bila 21. po redu, a kada se usporedimo s 12 država iz petog vala proširenja, one su sve rasle puno brže od nas. U 2015. imamo rast od 1,2 posto i nismo više 21. nego 23.‘, pojašnjava Maletić, ističući da takvi trendovi ukazuju na kontinuiran pad blagostanja.

Maletić se osvrnula i na ljetošnje Vladine projekcije koje u narednim godinama predviđaju niske stope rasta. ‘Vlada planira u 2016. rast od 1 posto, u 2017. 1,2 posto, a u 2018. 1,5 posto, kada sve zemlje istočne Europe rastu 3 do 4 posto. Znači, idemo prema dolje, a drugi prema gore‘, ističe Maletić te zaključuje kako će nas uz takve stope rasta do 2017. prestići Bugarska i Rumunjska, jedine dvije tranzicijske zemlje EU-a koje još imaju niži BDP od nas.

Na niske stope rasta i zaostajanje za drugim zemljama upozoravaju i drugi analitičari i institucije. Prošli tjedan su svoje prognoze objavili Ekonomski institut Zagreb, Hypo Alpe Adria banka i Unicredito.

U Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ) ostali su prilično suzdržani u pogledu rasta u ovoj godini. Za razliku od ostalih analitičara, koji su podigli očekivanja rasta na razinu od oko 1 posto, analitičari EIZ-a prognoziraju rast od svega 0,5 posto, a tek u 2016. ubrzanje na 1,1 posto. Skepsu opravdavaju time da njihov indikator poslovnog ciklusa, CEIZ, prema prvim dostupnim podacima, upozorava da treći kvartal neće biti tako dobar kao prva dva.

Kada je riječ o poželjnim stopama rasta, analitičari EIZ-a smatraju da bi one trebale biti barem četiri posto godišnje, i to kontinuirano u duljim razdobljima, da bi se osjetnije povećala zaposlenost i zaustavio rast javnog duga.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić pak za ovu godinu optimistično prognozira rast od 1 posto, ali u 2016. očekuje osjetno usporavanje na samo 0,5 posto. Lošiju prognozu za 2016. objašnjava nestabilnijom investicijskom klimom, na koju dominantno utječe odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima. Prema njegovom mišljenju, ta odluka dovest će do rasta kamatnih stopa i pada investicijske aktivnosti.

Kada je riječ o usporedbi s drugim zemljama, Stojić ističe zaostajanje u produktivnosti zbog visokih troškova rada.

U najsvježijoj analizi Unicredita za zemlje regije u 2015, Hrvatskoj prognoziraju rast od 0,8 posto, a u 2016. tek blago ubrzanje (0,9 posto). Skromniji rast u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje u Unicreditu objašnjavaju znatno nižim udjelom robnog izvoza i slabijim oporavkom osobne potrošnje. Dugoročno najveći problem vide u rastućim makroekonomskim neravnotežama koje ostavljaju ograničen prostor za reakciju ekonomske politike.


Komentari članka

Vezani članci

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Zašto su hrvatski nogometaši puno uspješniji od Hrvatske?

10.07.2018.

Gdje je razlika? Zašto jedna mala Hrvatska može biti tako uspješna u nogometu, a neuspješna je u svemu drugome, osim možda turizmu. Glavni je razlog – u nogometu nema političkih veza, rodijačkih zapošljavanja, namještanja javne nabave i ostavljanja nespos

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

09.07.2018.

Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune

Tag cloud

  1. 1773 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1161 članka imaju tag izvoz
  5. 758 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 832 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 811 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 311 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP