Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2017

Dalekovod i Kamgrad s najvećim prihodima u građevinskom sektoru

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Tportal  

Dalekovod i Kamgrad s najvećim prihodima u građevinskom sektoru

Gospodarska kriza koja je sedam dugih godina drmala Hrvatskom najteže je pogodila građevinski sektor. Izgubljeno je više od 50.000 radnih mjesta, a mnoge su se velike tvrtke, poput Konstruktora ili Dalekovoda, našle na koljenima.

I kad se činilo da stvari idu nabolje, lanjsko posrnuće Viadukta ukazalo je na svu krhkost građevinara. U ovoj analizi pobrojali smo trenutno 10 najvećih koji manje-više uspješno brode kroz olujne građevinske vode.

S prošlogodišnjih 900,5 milijuna kuna prihoda na prvom mjestu je Dalekovod. Predsjednik Uprave je Alen Premužak. Tvrtka je prije tri godine uspješno prošla kroz predstečajnu nagodbu i otad stabilno posluje. Prošlu godinu promet joj je pao za nešto više od 12 posto, što su iz Dalekovoda objasnili 'bitno sporijom dinamikom raspisivanja natječaja na domaćem tržištu za infrastrukturne projekte', piše Tportal.

Ključna tržišta u 2016. za kompaniju su bila Norveška, Ukrajina i Hrvatska, a udio prihoda na vanjskim tržištima u ukupnim prihodima premašio je 78 posto.
Jedan od najvažnijih projekata na kojem Dalekovod trenutno radi, u partnerstvu sa Zagreb Montažom, rekonstrukcija je i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Križevci. Riječ je o projektu vrijednom milijardu i 254 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira iz fondova EU-a dok preostalo plaća država. Osim tog velikog posla, Dalekovod i Zagreb Montaža povezani su i vlasnički.

Većinski udio u Dalekovodu drži tvrtka Konsolidator, iza koje stoji Vlado Čović, većinski vlasnik Zagreb Montaže, i Fond gospodarske suradnje Nexus. Druga najveća građevinska tvrtka je Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog. Prošlu godinu je završila s 815 milijuna kuna prihoda i 28,8 milijuna kuna čiste zarade, čime prednjači među konkurencijom.

Kamenski je u biznis krenuo 1993. osnivanjem obrta. Na početku je imao samo jednog radnika, a danas zapošljava više od 600 djelatnika. Za razliku od Dalekovoda, Kamgrad je orijentiran na domaće tržište i samo oko 10 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu.

- Nažalost, nemamo kapaciteta da bismo na jednakoj razini paralelno radili kod kuće i vani. No zbog disperzije rizika pred nama je poslovna odluka o smanjenju angažmana na hrvatskom tržištu i prebacivanju dijela operative u inozemstvo', najavio je prije nekoliko mjeseci Kamenski.

U ovoj godini ključni projekti za Kamgrad su Hotel Park u Rovinju, investicija Adris grupe vrijedna čak 600 milijuna kuna, te radovi na Zračnoj luci Split. Na trećem i četvrtom mjestu su zagrebačka Tehnika i GP Krk.

Tehniku vlasnički kontroliraju menadžment i zaposlenici. Riječ je o više od 70 godina staroj građevinskoj tvrtki usmjerenoj na visokogradnju. Na čelu Uprave je Zlatko Sirovec. Lani je Tehnika imala nešto više od 580 milijuna kuna prihoda, a u ovoj godini Uprava se nada rastu prometa za čak 50 posto, na više od milijardu kuna prihoda.

Od toga bi oko 700 milijuna kuna trebali ostvariti na domaćem tržištu. Jedan od većih projekata je rekonstrukcija zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh, vrijedan više od 124 milijuna kuna. Od inozemnih tržišta, Tehnika najveće poslove radi u Švedskoj.

Građevinska tvrtka GP Krk osnovana je 1956. godine. Kroz radničko dioničarstvo u vlasništvu je sadašnjih i bivših zaposlenika, a već 36 godina vodi je Josip Purić. Krčka tvrtka je većinom angažirana u Primorsko-goranskoj županiji, a otprije nekoliko godina veliku ekspanziju ima u Sloveniji. Uz granicu sa zapadnim susjedima GP Krk ima kamenolome te asfaltne i betonske baze, što im dosta olakšava angažman na slovenskim gradilištima.

Peti najveći domaći građevinar prema lanjskim prihodima je Zagreb Montaža. Glavnu riječ u kompaniji vodi Vlado Čović sa svojom obitelji. Krajem 80-ih kao zaposlenik Montmontaže, odnosno OUR Metalurgije (današnja Zagreb Montaža) vodio je poslove u Njemačkoj te se povezao s velikim njemačkim industrijskim tvrtkama. U vrijeme privatizacije s radnicima je zavladao tvrtkom da bi zatim postepeno povećavao svoj vlasnički udio.

Od 2015. na čelu tvrtke je Čovićev sin Alen. Kompanija svake godine bilježi značajan rast prihoda, od kojih 70 posto ostvaruje na inozemnom tržištu. Prisutna je na gradilištima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.
žHrvatska podružnica austrijskog Strabaga drži šesto mjesto u top 10. Prije tri godine prihodi su im bili veći od 800 milijuna kuna, ali zaustavljanjem velikih državnih infrastrukturnih projekata promet im se prepolovio. Sad se natječu za nastavak radova na mostu Čiovo, a svoju su ponudu predali i za izgradnju Pelješkog mosta. Na čelu hrvatskog Strabaga od 2007. je Josip Kuzmanić.

Sedmo i osmo mjesto drže osječke građevinske firme Gradnja i Osijek Koteks.

Glavni direktor Gradnje je Zorislav Šmit, sin Berislava Šmita, najvećeg dioničara. Šmit stariji bivši je HDZ-ov saborski zastupnik, a bio je i dožupan Osječko-baranjske županije dok je u fotelji župana sjedio Branimir Glavaš.

Osijek Koteks kontroliraju predsjednik Uprave Zoran Škorić i član Uprave Marko Tadić te drže po 40 posto dionica. Njih dvojica postali su najveći dioničari u postupku predstečajne nagodbe provedene prije tri godine.

Top 10 zatvaraju Ing-grad iz Zagreba i križevački Radnik.

Osnivač i vlasnik Ing-grada je Branislav Brizar. Taj se zagrebački građevinski poduzetnik našao prije nekoliko mjeseci u središtu interesa medija nakon što se ispostavilo da mu suprug Anke Mrak Taritaš, bivše HNS-ove saborske zastupnice i bivše ministrice graditeljstva, već dvije godine duguje gotovo 650.000 kuna za obnovu stana u centru Zagreba.

Radnik iz Križevaca punih 20 godina uspješno vodi Mirko Habijanec. Tvrtka je u većinskom vlasništvu malih dioničara, a najveći pojedinačni vlasnik je Habijanec. Radnik ima značajne poslovne operacije na Lošinju, na kojem je najvažniji građevinski operativac. Gradi hotele i škole diljem Hrvatske - od Lošinja i Rijeke do Podravine.
Vlasnik je đurđevačke građevinske tvrtke Bistra i hotela u Križevcima te je suvlasnik lošinjske zračne luke, a uz to ima značajne poslove u Njemačkoj.


Komentari članka

Vezani članci

Prošle godine izgrađeno je više zgrada, ali manje stanova

05.10.2017.

Tijekom prošle godine ukupno je završeno 7.809 novih stanova s prosječnom korisnom površinom od 94,8 četvorna metra

Napuštena gradilišta: Čekaju druge investitore ili ostaju betonske sablasti

25.09.2017.

Razlozi zbog kojih se takve stvari događaju uglavnom su zbog netransparentnih partnerskih ugovora, neispunjavanja ugovorene obveze investitora prema vlasniku zemljišta na kojem je započeta gradnja, stečaja investitora ili odustanak poslovne banke u kredit

Hrvatskoj nedostaje najmanje 5.000 građevinskih radnika

21.09.2017.

Sličan problem imaju i Poljaci, Česi, Rumunji, Bugari – svima radnici odlaze, uglavnom u Njemačku, gdje već sutra mogu preseliti sve bolje hrvatske građevinske firme

Dozvola za građenje 28% više, a vrijednost radova veća 50 posto

16.08.2017.

Kumulativno je ovogodišnji tempo rasta građevinskog sektora u odnosu na prošlu godinu znatno jači

KRONIČNO NEDOSTAJU GRAĐEVINCI Evo koliko će Hrvatska ove godine uvesti stranih radnika

27.07.2017.

Povećanje kvote potrebno je, kazao je, kako bi građevinski sektor mogao realizirati preuzete obveze, odnosno investicije koje kreću na jesen, a s obzirom na to da u tom sektoru nema dovoljno domaće radne snage

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1472 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 613 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 694 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 717 članka imaju tag svijet
  16. 531 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 282 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja