Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ou 2019

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Damir Novotny  

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

Vlada je smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećanje produktivnosti u realnom sektoru. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, zazivajući proteklih dana prosječnu plaću od 7500 kuna, javni je diskurs ponovno usmjerila prema pitanjima preraspodjele novostvorene vrijednosti, zanemarujući pritom one ekonomske aktere koji novu vrijednost moraju proizvesti, te manirizmom iskusnoga populističkog pojednostavnjivanja pokušala stvoriti privid kako je Vladinim diskrecijskim odlukama moguće povećati plaće (‘kako se mladi ne bi iseljavali’) u kratkom roku.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj u protekle dvije godine u Hrvatskoj, ili intervencijama iz monetarnog sektora, što smo posljednji put vidjeli u Miloševićevoj Srbiji početkom 1990-ih, dohoci kućanstava rast će sporije od troškova.

Rast cijena će, naime, vrlo brzo potrošiti učinke intervencije i stvoriti nove neravnoteže koje neće biti moguće ispraviti desetljećima. Fiskalne intervencije, ako ih već moramo provoditi zbog neučinkovitosti tržišnih zakona, moraju biti kratkotrajne, snažne i fokusirane na ponudu, odnosno povećanje produktivnosti glavnih faktora proizvodnje: kapitala, tehnologija i rada.

Obrazovaniji radnici više zarađuju

Rast produktivnosti povećava novostvorenu vrijednost koja se može ravnomjerno rasporediti na sve faktore. Ako produktivnost ne raste, država će porezima suvereno uzimati od nove vrijednosti koliko joj treba i raspoređivati prema političkim (u pravilu neproduktivnim) smjerovima kako to žele političari. Sindikati će pak nastojati svojim članovima osigurati sve veći dio novostvorene vrijednosti, vrlo često iznad rasta produktivnosti. U takvim okolnostima neće preostati dovoljno za tehnologije i kapitalnu opremljenost poduzeća. Kada ekonomija ne može prirodno rasti ili opći uvjeti i politički okvir koji određuje te uvjete stvaraju zapreke za oslobađanje potencijala rasta, nužno je provesti strukturne reforme.

Brojna su empirijska istraživanja u protekla dva desetljeća potvrdila snažan utjecaj strukturnih i institucionalnih reformi na ekonomski rast, rast produktivnosti i povećavanje individualnih dohodaka (plaća). Vrlo važan rad Aghiona i Howitta (2006.) pokazao je da nacionalne ekonomije mogu ostvariti snažan rast produktivnosti i znatne ukupne koristi ako vladinim politikama potiču modernizaciju i prihvaćanje novih tehnologija u poduzećima. Prikupljeni su i brojni dokazi da pretjerana regulacija može negativno utjecati na rast produktivnosti.
Prema istraživanjima Europske središnje banke, najveći rast produktivnosti i plaća u posljednjih desetak godina ostvarile su zemlje koje su poticale modernizaciju poduzeća i prihvaćanje novih tehnologija, poput Portugala i Slovačke. OECD je 2016. objavio rezultate istraživanja koji potvrđuju tezu da povećavanje konkurencije na tržištu i stvaranje prijateljskog okružja za poduzetnički sektor potiču poduzeća na ulaganja u tehnologije i inovacije.

Konkuretno i tehnološko okružje zahtijevaju podizanje razine obrazovanja i povećavanje radnih vještina zaposlenika. Obrazovaniji radnici zarađuju više. Njemačka koalicijska vlada, primjerice, zakonski je odredila najnižu satnicu od 9,50 eura. Tržišna je dinamika u međuvremenu podignula razinu najniže satnice daleko iznad te administrativne razine.

Više od desetljeća stagnacije

Hrvatska je ekonomija nakon epizode snažnog rasta od 2001. do 2006. ušla u razdoblje više od desetljeća stagnacije. Plaće su, međutim, rasle brže od novostvorene vrijednosti i produktivnosti. Javni sektor i paradržavna poduzeća u domaćoj ekonomiji kreiraju više od polovine radnih mjesta. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama. U sektoru poduzeća nije akumulirano dovoljno kapitala za tehnološku modernizaciju niti su vladine politike poticale poduzeća.

Vlada je zaustavila trend deficitarnog financiranja u javnom sektoru i smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećavanje produktivnosti u realnom sektoru. Današnja struktura hrvatske nacionalne ekonomije ne omogućuje znatniji rast individualnih dohodaka, kako to zahtijeva predsjednica. Za takav rast plaća u srednjem roku potrebe su snažne i sveobuhvatne reforme koje će stvoriti stimulativne uvjete za ulaganja u modernizaciju industrijskog sektora. U suprotnom borit ćemo se zbog raspodjele nedovoljne novostvorene vrijednosti. 


Komentari članka

Vezani članci

Tečaj eura oko najnižih razina u gotovo tri godine

18.02.2020.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema ostalih šest najznačajnijih svjetskih valuta, u takvim je okolnostima iznosio jutros 99,131 bod, što je nedaleko najviših razina u 4,5 mjeseci od 99,241 boda, na koje se u jednom trenutku pope

Veliki hotelijeri ostaju bez potpora za hotele s četiri zvjezdice

16.02.2020.

Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja veliki bi hotelijeri ubuduće na potpore mogli računati samo za hotele s pet zvjezdica, što bi moglo usporiti ulaganja u nove hotele. U predloženome Nacrtu sporne su i odredbe kojima se potpore mora

Broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj lani je još dosta pao

12.02.2020.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 2,4 posto manji u odnosu na isti mjesec godine ranije, dok je u cijeloj 2019. godini u odnosu na 2018. godinu manji za 2,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Propalim firmama smo samo lani platili dvije milijarde kuna

10.02.2020.

Iako je očito da državna jamstva često zaista dolaze na naplatu, tj. da se ne radi samo o pomoći kod dobivanja kredita pojedinog subjekta nego da država na kraju taj kredit i otplati, prošle godine izdano je jamstava u visini od 4,3 milijarde kuna.

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Tag cloud

  1. 1968 članka imaju tag hrvatska
  2. 2004 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1273 članka imaju tag izvoz
  5. 861 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1017 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 858 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 873 članka imaju tag industrija
  14. 636 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 516 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 311 članka imaju tag osijek
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija