Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ou 2019

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Damir Novotny  

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

Vlada je smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećanje produktivnosti u realnom sektoru. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, zazivajući proteklih dana prosječnu plaću od 7500 kuna, javni je diskurs ponovno usmjerila prema pitanjima preraspodjele novostvorene vrijednosti, zanemarujući pritom one ekonomske aktere koji novu vrijednost moraju proizvesti, te manirizmom iskusnoga populističkog pojednostavnjivanja pokušala stvoriti privid kako je Vladinim diskrecijskim odlukama moguće povećati plaće (‘kako se mladi ne bi iseljavali’) u kratkom roku.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj u protekle dvije godine u Hrvatskoj, ili intervencijama iz monetarnog sektora, što smo posljednji put vidjeli u Miloševićevoj Srbiji početkom 1990-ih, dohoci kućanstava rast će sporije od troškova.

Rast cijena će, naime, vrlo brzo potrošiti učinke intervencije i stvoriti nove neravnoteže koje neće biti moguće ispraviti desetljećima. Fiskalne intervencije, ako ih već moramo provoditi zbog neučinkovitosti tržišnih zakona, moraju biti kratkotrajne, snažne i fokusirane na ponudu, odnosno povećanje produktivnosti glavnih faktora proizvodnje: kapitala, tehnologija i rada.

Obrazovaniji radnici više zarađuju

Rast produktivnosti povećava novostvorenu vrijednost koja se može ravnomjerno rasporediti na sve faktore. Ako produktivnost ne raste, država će porezima suvereno uzimati od nove vrijednosti koliko joj treba i raspoređivati prema političkim (u pravilu neproduktivnim) smjerovima kako to žele političari. Sindikati će pak nastojati svojim članovima osigurati sve veći dio novostvorene vrijednosti, vrlo često iznad rasta produktivnosti. U takvim okolnostima neće preostati dovoljno za tehnologije i kapitalnu opremljenost poduzeća. Kada ekonomija ne može prirodno rasti ili opći uvjeti i politički okvir koji određuje te uvjete stvaraju zapreke za oslobađanje potencijala rasta, nužno je provesti strukturne reforme.

Brojna su empirijska istraživanja u protekla dva desetljeća potvrdila snažan utjecaj strukturnih i institucionalnih reformi na ekonomski rast, rast produktivnosti i povećavanje individualnih dohodaka (plaća). Vrlo važan rad Aghiona i Howitta (2006.) pokazao je da nacionalne ekonomije mogu ostvariti snažan rast produktivnosti i znatne ukupne koristi ako vladinim politikama potiču modernizaciju i prihvaćanje novih tehnologija u poduzećima. Prikupljeni su i brojni dokazi da pretjerana regulacija može negativno utjecati na rast produktivnosti.
Prema istraživanjima Europske središnje banke, najveći rast produktivnosti i plaća u posljednjih desetak godina ostvarile su zemlje koje su poticale modernizaciju poduzeća i prihvaćanje novih tehnologija, poput Portugala i Slovačke. OECD je 2016. objavio rezultate istraživanja koji potvrđuju tezu da povećavanje konkurencije na tržištu i stvaranje prijateljskog okružja za poduzetnički sektor potiču poduzeća na ulaganja u tehnologije i inovacije.

Konkuretno i tehnološko okružje zahtijevaju podizanje razine obrazovanja i povećavanje radnih vještina zaposlenika. Obrazovaniji radnici zarađuju više. Njemačka koalicijska vlada, primjerice, zakonski je odredila najnižu satnicu od 9,50 eura. Tržišna je dinamika u međuvremenu podignula razinu najniže satnice daleko iznad te administrativne razine.

Više od desetljeća stagnacije

Hrvatska je ekonomija nakon epizode snažnog rasta od 2001. do 2006. ušla u razdoblje više od desetljeća stagnacije. Plaće su, međutim, rasle brže od novostvorene vrijednosti i produktivnosti. Javni sektor i paradržavna poduzeća u domaćoj ekonomiji kreiraju više od polovine radnih mjesta. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama. U sektoru poduzeća nije akumulirano dovoljno kapitala za tehnološku modernizaciju niti su vladine politike poticale poduzeća.

Vlada je zaustavila trend deficitarnog financiranja u javnom sektoru i smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećavanje produktivnosti u realnom sektoru. Današnja struktura hrvatske nacionalne ekonomije ne omogućuje znatniji rast individualnih dohodaka, kako to zahtijeva predsjednica. Za takav rast plaća u srednjem roku potrebe su snažne i sveobuhvatne reforme koje će stvoriti stimulativne uvjete za ulaganja u modernizaciju industrijskog sektora. U suprotnom borit ćemo se zbog raspodjele nedovoljne novostvorene vrijednosti. 


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

24.06.2019.

Glavni problem koji su kriptovalute imale do sada, tj. imaju još uvijek - s obzirom na to da Facebook još nije lansirao libru i ona neće zaživjeti još godinu dana - jest problem adopcije, odnosno to što se ne koriste na puno mjesta. Kriptovalute omogućava

Dolar oštro pao, euro snažno ojačao

24.06.2019.

Dolarov indeks koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,2 posto, na 96,22 boda, blizu najniže razine u tri mjeseca.

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Lidl i Spar ubrzano stižu Konzum, Müller puše za vrat DM-u, no najveće su iznenađenje plaće

19.06.2019.

Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u

Zabrinjavajući podaci: Objavljeno koliko će Hrvatska izgubiti stanovnika do 2050. godine

19.06.2019.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1933 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 829 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 535 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 335 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija