Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lis 2019

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Izvor: novilist.hr · Autor: Hina  

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Digitalna je ekonomija u 2016. u Hrvatskoj iznosila oko 18 milijardi kuna te je imala udio u BDP-u od 5 posto, dok prema studiji McKinsey&Co. potencijal rasta do 2025. iznosi do 80 milijardi kuna, odnosno udjel u BDP-u od 16 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku« u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Tom je prigodom HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavila radni dokument »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku«, u kojem iznosi i svoje preporuke i smjernice vezano uz očekivanja, stvaranje i uporabu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Cilj je, kako je rečeno, pokretanje aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine.

Članica Izvršnog odbora HUP ICT Amera Zulić Vrabec istaknula je kako prema studiji McKinsey&Co. postoji potencijal rasta udjela digitalne ekonomije do 2025. godine u BDP-u na 16 posto, a zasnivaju se na povećanju produktivnosti koja proistječe iz automatizacije. Pritom se smatra da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj, naglasila je.

Zulić Vrabec je kazala da su platforme i programi na kojima se temelji predstavljeni dokument HUP ICT-a bazirani na pet područja – napredne tehnologije, kibernetička sigurnost, računarstvo u oblaku, upotreba tehnologije od strane malog i srednjeg poduzetništva te digitalne vještine.

Član Izvršnog odbora HUP ICT Ratko Mutavdžić istaknuo je da je primjena umjetne inteligencije jedna od strateških inicijativa EU i ključni pokretač novog gospodarskog razvoja. Pritom je, kaže, potrebno poticati primjenu umjetne inteligencije i u privatnom sektoru, koji je uvijek bio nositelj mogućnosti razvoja bilo koje tehnološke platforme, te u javnom sektoru.

Navodi i kako se umjetna inteligencija u privatnom sektoru uz ostalo može primijeniti u industriji pametnih automobila, rješenja za pametne gradove, u turizmu, transportnoj industriji i kibernetičkoj sigurnosti i sl., a u javnom sektoru u automatizaciji u zdravstvu, u pravosuđu, u sustavima za rano otkrivanje šumskih požara i sl.

Europska unija je u sljedećem financijskom razdoblju, na razini cijele Unije, u razvoj umjetne inteligencije spremna uložiti 2,5 milijardi eura.

»Dio proračuna EU bit će namijenjen poticanju malih i srednjih poduzeća i javnih uprava da češće i bolje koriste tehnologiju, dok će drugi dijelovi obuhvaćati strateški važna područja kao što su superračunala, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost«, rekao je Mutavdžić.

Istaknuo je da HUP ICT radi na još dva dokumenta – jednom koji će adresirati pravna, etička i moralna pitanja umjetne inteligencije, dok će se drugi osvrnuti na primjenu umjetne inteligencije u konkretnim industrijama.

Da bi uspješno stvorili okvire za uspješnu uporabu umjetne inteligencije, ona mora biti zasnovana na umjetnoj inteligenciji koja je u potpunosti okrenuta prema uporabi koja donosi opću društvenu korist, u skladu s napucima posebne radne skupine Europske komisije za umjetnu inteligenciju. Napuci usmjeravaju izgradnju rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji koja podržavaju transparentnost, odgovornost, uspostavu ljudskog nadzora, tehničku kvalitetu i sigurnost, privatnost i upravljanje podacima, različitost i izbjegavanje diskriminacije te ukupni društveni napredak, istaknuto je uz ostalo na skupu.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebačka IT tvrtka preuzela manju firmu i najavila zapošljavanja i prihode od 25 mil. kn

10.10.2019.

Zagrebačka tvrtka Koios, lider u razvoju BI (business intelligence) rješenja za korporativne klijente, preuzima domaću kompaniju Beta Tau Beta (BTB)

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

07.10.2019.

Osim novca, Fil Rouge startupima nudi i druge vrste podrške koje su neophodne da bi se proizvod ili usluga uspješno probila i zaživjela na tržištu.

Programeri, evo gdje se možete preseliti ako vam povećaju poreze

30.09.2019.

Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fi

Pet tvrtki iz Hrvatske na ljestvici 500 najbrže rastućih

25.09.2019.

Ove godine Hrvatska ima 5 tvrtki plasiranih na ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA te je i dalje vodeća po broju plasiranih tvrtki u našem regionalnom okruženju

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

18.09.2019.

Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija