Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lis 2019

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Izvor: novilist.hr · Autor: Hina  

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Digitalna je ekonomija u 2016. u Hrvatskoj iznosila oko 18 milijardi kuna te je imala udio u BDP-u od 5 posto, dok prema studiji McKinsey&Co. potencijal rasta do 2025. iznosi do 80 milijardi kuna, odnosno udjel u BDP-u od 16 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku« u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Tom je prigodom HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavila radni dokument »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku«, u kojem iznosi i svoje preporuke i smjernice vezano uz očekivanja, stvaranje i uporabu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Cilj je, kako je rečeno, pokretanje aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine.

Članica Izvršnog odbora HUP ICT Amera Zulić Vrabec istaknula je kako prema studiji McKinsey&Co. postoji potencijal rasta udjela digitalne ekonomije do 2025. godine u BDP-u na 16 posto, a zasnivaju se na povećanju produktivnosti koja proistječe iz automatizacije. Pritom se smatra da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj, naglasila je.

Zulić Vrabec je kazala da su platforme i programi na kojima se temelji predstavljeni dokument HUP ICT-a bazirani na pet područja – napredne tehnologije, kibernetička sigurnost, računarstvo u oblaku, upotreba tehnologije od strane malog i srednjeg poduzetništva te digitalne vještine.

Član Izvršnog odbora HUP ICT Ratko Mutavdžić istaknuo je da je primjena umjetne inteligencije jedna od strateških inicijativa EU i ključni pokretač novog gospodarskog razvoja. Pritom je, kaže, potrebno poticati primjenu umjetne inteligencije i u privatnom sektoru, koji je uvijek bio nositelj mogućnosti razvoja bilo koje tehnološke platforme, te u javnom sektoru.

Navodi i kako se umjetna inteligencija u privatnom sektoru uz ostalo može primijeniti u industriji pametnih automobila, rješenja za pametne gradove, u turizmu, transportnoj industriji i kibernetičkoj sigurnosti i sl., a u javnom sektoru u automatizaciji u zdravstvu, u pravosuđu, u sustavima za rano otkrivanje šumskih požara i sl.

Europska unija je u sljedećem financijskom razdoblju, na razini cijele Unije, u razvoj umjetne inteligencije spremna uložiti 2,5 milijardi eura.

»Dio proračuna EU bit će namijenjen poticanju malih i srednjih poduzeća i javnih uprava da češće i bolje koriste tehnologiju, dok će drugi dijelovi obuhvaćati strateški važna područja kao što su superračunala, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost«, rekao je Mutavdžić.

Istaknuo je da HUP ICT radi na još dva dokumenta – jednom koji će adresirati pravna, etička i moralna pitanja umjetne inteligencije, dok će se drugi osvrnuti na primjenu umjetne inteligencije u konkretnim industrijama.

Da bi uspješno stvorili okvire za uspješnu uporabu umjetne inteligencije, ona mora biti zasnovana na umjetnoj inteligenciji koja je u potpunosti okrenuta prema uporabi koja donosi opću društvenu korist, u skladu s napucima posebne radne skupine Europske komisije za umjetnu inteligenciju. Napuci usmjeravaju izgradnju rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji koja podržavaju transparentnost, odgovornost, uspostavu ljudskog nadzora, tehničku kvalitetu i sigurnost, privatnost i upravljanje podacima, različitost i izbjegavanje diskriminacije te ukupni društveni napredak, istaknuto je uz ostalo na skupu.


Komentari članka

Vezani članci

Interaktivna karta praćenja zaraze COVID-19 u Hrvatskoj

25.03.2020.

Hrvatska kompanija GDi razvila je besplatnu verziju web portala koja korisnicima pruža jasni uvid u širenje koronavirusa

Osijek rješava kronični manjak informatičara: 'Naš studij je drugačiji od drugih'

12.03.2020.

Osječka IT industrija odavno je prepoznata kao najbrže rastuća grana u istočnoj Hrvatskoj. U 2008. godini zarada od izvoza softvera ovdje je bila oko 4,5 milijuna kuna, a u 2018. čak 231 milijun. Trenutno na području OBŽ radi više od 180 IT tvrtki s više

ARTRONIC - Certifikacija proizvoda otvorit će nova tržišta

10.03.2020.

Za certifikaciju četiriju inovativnih proizvoda informatička tvrtka Artronic ugovorila je bespovratna sredstva s HAMAG-BICRO-om u iznosu višem od 130 tisuća kuna, što je pokrilo pedeset posto vanjskih troškova certifikacije

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

10.03.2020.

Istražili smo kakav je rezultat polučila objava pozicija i plaća svih zaposlenika u domaćoj tvrtki, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, izuzmemo li državni aparat.

Jačanje hrvatske IT scene - Factory postao prvi partner tvrtke Pimcore

26.02.2020.

Jedna od najboljih hrvatskih development tvrtki, Factory, postala je sredinom veljače prvi partner softverske tvrtke Pimcore u Hrvatskoj. U Factoryju ocjenjuju da je time ojačan položaj Hrvatske na informatičko tehnološkoj sceni u svijetu te dokazano da s

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija