Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2020

Dobra vijest gotovo se provukla ispod radara

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: viktor vresnik  

Dobra vijest gotovo se provukla ispod radara

Loša statistika uvijek boli, a pomiješana s politikom izaziva negativne reakcije. Očekivali smo veliki pad ekonomije u drugom tromjesečju, minus od 15,1 posto kao rezultat u velikoj mjeri paralizirane ekonomije zato nije iznenađujući. Ne iznenađuje ni ogroman, gotovo sedamdesetpostotni pad izvoza usluga. U zemlji čija je ekonomska politika godinama bila pretjerano usmjerena turizmu, njegovoj najjednostavnijoj varijanti, takve su posljedice globalne pandemije neizbježne.

Dobra vijest provukla se gotovo ispod radara - unatoč zatvaranju ekonomije u većini država u kojima hrvatske kompanije imaju najjače partnere robni izvoz smanjio se “samo” 10,9 posto. Navodnici jer to nije malo, vijest je dobra zato što znači da su oni hrvatski proizvođači koji su se opredijelili za kvalitetu prepoznati na svjetskom tržištu.

Hrvatski proizvod ne može, i ne treba, konkurirati cijenom. Kao i svaki proizvod iz Europske unije, i hrvatski ovisi o volji, obrazovanju i društvenoj svijesti vlasnika proizvodnog pogona. Odluči li proizvođač značajan dio dobiti reinvestirati u razvoj proizvodnje i obrazovanje zaposlenih, on na tržištu može konkurirati kvalitetom. Takav pristup donosi dugoročnu pozitivnu reputaciju i osigurava pristojan prihod zaposlenima. Jedanaestpostotni pad (robnog) izvoza signal je da je tiha većina hrvatskih proizvođača prepoznala pravu logiku tržišta.

Tromjesečni pad od 15,1 posto ozbiljan je udarac svakoj ekonomiji. Riječ je o najvećem padu BDP-a u hrvatskoj poratnoj povijesti (nakon 1995.), ministar financija Zdravko Marić smrknut je opravdano, jer očekivanja javnosti, ali i dijela politike, od njegova ministarstva su prevelika. Šef državnih financija ne vodi ekonomsku politiku države, on upravlja javnim novcem koji je, u idealnom slučaju, putem niza servisa koje pruža država, na usluzi svim domaćim tvrtkama i građanima. Kada su ti servisi loši, to je znak da je država zakazala.

Marić to zna, “nije važno samo koliko nešto košta, nego koja je kvaliteta usluge koju dajemo poreznim obveznicima”, rekao je u petak najavljujući novu, krizi prilagođenu Vladinu financijsku politiku. Jesu li oni koji su ga po dužnosti slušali spremni na takav, kvalitativni zaokret države?

Da bi javni novac mogao služiti svrsi, osim Ministarstva financija moraju funkcionirati i druge ključne institucije u državi. Zemlja u kojoj sudski procesi traju desetljećima, gdje u javnoj upravi umjesto profesionalaca sjede političari amateri, a politiku vode priučeni lovci na prilike, nije dobra država. Ne može postizati rezultate koji bi ispunili očekivanja njenih građana.

Danas je pitanje je li Hrvatska u oslobađanju dviju ključnih stranaka, HDZ-a i SDP-a, od tvrde, povijesti orijentirane nacionalističke desnice, odnosno od nasljeđa bivše Partije, dobila dugo čekani politički vrh koji je spreman državu vratiti u društvo odraslih, demokratskih postsocijalističkih zajednica.

Takva je, naime, bila percepcija Hrvatske u europskim političkim krugovima neposredno nakon rata, nakon prve meke promjene na izborima, kada je koalicija Ivice Račana zamijenila jednostranačku Vladu zadnjeg Tuđmanova premijera Zlatka Mateše. Vidjeli su je kao zemlju pred kojom stoji još nekoliko teških, tranzicijskih problema, ali kao društvenu zajednicu koja je zrela za promjene. Pogrešno.

Kratak skok do Dublina i Bruxellesa otkriva što se događa kad mehanizmi zažive.

Malobrojni u Hrvatskoj koji znaju tko je Phil Hogan (jer zašto bi) vjerojatno su upoznati i s time zašto je taj utjecajni Irac s ogromnim iskustvom u pregovorima, donedavni europski povjerenik za trgovinu, morao napustiti Europsku komisiju u trenutku kada su trgovinske zategnutosti između Europe, Kine i Amerike na jednoj od povijesno najvećih razina. Problem je što se čini da malo tko na domaćoj političkoj sceni razumije razlog Hoganove ostavke. Bio je na večeri u razdoblju karantene? Pa što, uz njega se na toj istoj večeri irskih golfera družio osamdeset gostiju, zašto ne bi i Hogan!?

Hogan nije morao otići zato što je zakazao u svojem resoru, štoviše, radio je odlično. Morao je otići jer se oglušio na irska epidemiološka pravila. Putovao je kada nije smio, a iako je morao, ni dana nije proveo u izolaciji. Ignorirao je pravila zemlje koja ga je delegirala u Europsku komisiju, a time je pokazao pogrešan primjer drugima. Njegova ostavka kazna je za bahatost, osobinu koju razvijena društva ne toleriraju.

Neopterećeni, ali zabavljeni predsjednikovim zračno-pomorskim desantom na Albaniju, stranačkim kadroviranjem u bolnicama, medijskim rekreacijskim lovom na ministre koji bez posljedica za karijeru eskiviraju pravila koja su sami postavili, hrvatski građani davno su svoju sudbinu prepustili inerciji. Da bi ovu krizu napravili kraćom, a izbjegli sljedeću, vrijeme je da se uključe. Ne prosvjedom na ulici, nego radom, širenjem znanja, aktivnim sudjelovanjem u upravljanju vlastitom državom. Lokalni izbori čekaju ih u 2021.

Ako je porijeklo opće rezigniranosti u dugom hrvatskom putu prema Uniji, i posljedičnom odbijanju Hrvata da Bruxelles prihvate i kao svoje političku metropolu, a “briselska pravila” kao zajednička, sedam godina nakon ulaska u EU vrijeme je za promjenu takvog stava. U protivnom, državni servisi i dalje će biti traljavi, Bruxelles alibi za svaki neuspjeh, a država neprijatelj građana.


Komentari članka

Vezani članci

Cjepivo protiv Covida-19 proizvodit će se i u Hrvatskoj

28.09.2020.

Bivši Plivin biotehnološki pogon u Savskom Marofu bit će jedan od 12 Pfizerovih lokacija diljem svijeta u kojima će se proizvoditi cjepivo kada prođe sva klinička istraživanja i dobije odobrenje regulatora

Goran Litvan: PROKLETSTVO KAUBOJSKOG JPP-a - Sprega koju otkriva samo Uskok

27.09.2020.

Prošlotjedna tranša uhićenja šefa Janafa Dragana Kovačevića (HNS), gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića (HDZ) i Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP) te poduzetnika Kreše Peteka pravi je odraz hrvatske poslovno-političke simbioze. Ta je četvorka zajed

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Dalmatinski poduzetnici: Čeka nas crna zima! Pojedini među nama od Velike Gospe nisu inkasirali ni 10.000 kn

24.09.2020.

Prekid redovnog poslovanja, drastično smanjenje prometa i prihoda, ali i otkazi radnicima, tek su neki u moru problema s kojima su suočeni Mario Blažević, vlasnik dvorane za vjenčanja, novootvorenog restorana i tvornice za proizvodnju kolača u Kaštelima,

Hrvatska kućanstava povećala financijsku imovinu, ali i obveze

24.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1323 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici