Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2020

Dobra vijest za istarske pršutare

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Klara Dujmović/HRT  

Dobra vijest za istarske pršutare

Usoljeni i popapreni svježi svinjski but pod teretom će stajati do tjedan dana kako bi dobio željeni oblik. Onda će na sušenje i zrenje. Iznadprosječno tople zime istarskim pršutarima ne stvaraju problem. Vremensku prognozu ne gledaju.

- Presudna je tehnologija. Činjenica je da se vremenske prilike mjenaju iz godine u godinu. Nikad ne znate. Nekad je bilo zime u 11 mjesecu, sad je bilo 15,16 stupnjeva čak u 12 mjescu. Morate se prilagoditi i napraviti umjetnu buru ako želite da bi napravili ispravan proizvod, ističe proizvođač pršuta Paolo Jelenić iz Svetog Petra u Šumi.

Kada bura zakaže, u pogonima se uz pomoć tehnologije diktira temperatura i vlaga. Sve mora biti idealno kako bi pršut bio vrhunski.

Tako je kod svih velikih proizvođača. No upotreba tehnologije poskupljuje im proizvodnju. Kažu sigurno za 15 posto.

Proizvodnja istarskog pršuta poznata je. No od nekoliko desetaka tisuća komada koji se osuše godišnje, samo oni koji udovoljavaju najstrožim propisima proizvodnje, od točno propisane sorte svinja, uzgoja, prehrane, načina obrade buta i sušenja, mogu nositi europsku oznaku izvornosti. Ove će ih godine istarski pršutari proizvesti oko 5 tisuća. Za promociju su dobili europski novac.

- Udruga proizvođača istarskog pršuta dobila je maksimalnu potporu koja iznosi 70% sufinanciranja iz mjere 3, podmjere 3.2 za programe promocije i marketinga. Iz programa ruralnog razvoja. Dakle 100 tisuća eura sufinnaciramo i još 305 koje mora udruga prouzvođača pršuta sufinacirati. Dakle ukupna težina cjelokupnog projekta je milijun kuna, ističe viša stručna suradnica Blanka Sinčić Pulić.

Projekt će se provoditi iduće 4 godine. Snimit će se videospot, izraditi letci, financirati predstavljanje na najvećim specijaliziranim europskim sajmovima, poput Italije ili Španjolske.

- Kad ti netko daje sredstva za neku stvar to treba objeručke prihvatiti. Naravno da je to velika stvar. Sama reklama danas je jako bitna kod prodaje proizvoda. Osobno kao proizvođač lakše planiraš, lakše se informiraju ljudi. Svatko će kad vidi reklamu doć probat što to znači originalni istarski pršut ili ne, smatra pršutar Jelenić.

Proizvođači ističu da svim proizvodima koji nose prestižnu europsku oznaku izvornosti nedostaje promidžba. Potrošači nisu upoznati s time što ta oznaka znači, kako je naći na policama i povezati s određenim proizvodom.

- Moraju znati da istarski pršut sama oznaka izvornosti garantira kvalitetu proizvoda od krmača do tovljenika i proizvodnje pršuta, da naši pršutari na taj način doprinose cjelokupnome razvoju istarskog svinjogojstva iz razloga što su obavezni uzeti 100% hrvatsku sirovinu odnosno hrvatski but. Upravo tu vriejdnost oznake izvornosti želimo sa ovim suradnicima iskomunicirat prema potrošačima da znaju da kupnjom istarskog pršuta ne samo da kupuju tradiciju, kulturnu baštinu i proizvode jednog tardicijinalnog proizvoda iz istarske županije nego govorimo o marketingu. Da u konačnici je to 100% hravtski proizvod, ističe Sinčić Pulić.

U konačnici računaju da će se rezultati kvalitetne promocije na tržištu uskoro vidjeti. Ponajprije je riječ o boljoj prodaji, ali i širenju znanja o tradiciji i umijeću pripreme istarskog pršuta te aromama, mirisima i okusima koje on na svaki stol donosi.


Komentari članka

Vezani članci

Raste prodaja hrane s domaćih OPG-a

23.03.2020.

Proteklih je dana znatno povećana potražnja za hranom s domaćih obiteljskih gospodarstava. Domaće se, kažu, traži više nego ikad.

Kulen Novosel: Brendiranje i marketing uz pomoć županije za još jači proboj na tržište

19.02.2020.

Nikada nisam očekivao, koliko god ga volio, da će moj kulen pobuditi toliko zanimanje u Hrvatskoj i šire. To je dokaz da se sve što se radi sa srcem i isplati, kaže Slađan Novosel, vlasnik farme rasplodnih krmača i tovilišta te sve poznatijeg kulena.

Skuplji su od najfinijeg pršuta ili sira: Jedan kilogram košta nevjerojatnih 332 kune

20.12.2019.

Pršut rezan rukom ili onaj najfiniji paški sir ovog Božića stoje manje nego “šaka” čvaraka. Nevjerojatno je, ali upravo je tako. Cijena čvaraka skočila je otprilike 40-50 posto samo u zadnjih 15-ak dana

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

21.11.2019.

Ono što taj lanac prekida je nepostojanje objekta koji bi mogao obaviti klanje živih svinja i omogućiti kupcima, znači OPG-ovima, da proizvode suhomesnate proizvode, bilo da uzmu šurenu polovicu ili da im se obavi iskoštavanje

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija