Dok domaći proizvođači zaoravaju krumpir, u Francuskoj i Njemačkoj raste proizvodnja

Proizvođač Tomica Sršan iz Belice u Međimurskoj županiji nedavno je zaorao 40 tona krumpira jer ga nije imao gdje prodati. Problem je otkup, a ovaj je poljoprivrednik za kilogram tražio samo 50 lipa. Unatoč niskoj cijeni nije ga uspio plasirati na tržište. Međutim, on nije jedini. I drugi se, ne samo međimurski proizvođači bore s istim problemom. Krajem studenog je Ivica Baričević iz ličkih Smiljana muku mučio s plasmanom proizvoda prve klase.

Žalosno je to jer je upravo lički krumpir upisan u EU registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla dok je međimurski na putu do iste oznake.

Raste uzgoj u Francuskoj
Istovremeno, u Francuskoj raste uzgoj ove kulture, za 3,4% u odnosu na 2019. godinu, dostignuvši tako 6.758.800 tona, piše agronewscastillayleon.

Osim toga, ondje su i prinosi veći za 1,8% u odnosu na prethodnu godinu, krećući se s 42,8 tona po hektaru na sadašnjih 43,6. Tri regije te države u kojima je koncentriran dobar dio ove proizvodnje su Nord Pas de Calas gdje je zasađeno 57.300 hektara, a urod je bio 2,5 milijuna tona.

Slijedi Picardia, međutim ondje je proizvodnja blago pala u odnosu na godinu ranije, i to za 0,5%, a urod je 1,7 milijuna tona. I zadnja regija je Campagne-Ardenne gdje je ove godine izvađeno 702.000 tona, odnosno 11,8% više nego lani, a potaknuta je sjetvom na dodatnih 550 hektara.

Koje države u EU proizvode najviše krumpira?
Osim Francuske, uzgojne površine pod ovom kulturom rasle su i u Njemačkoj, navodi se u nedavno objavljenoj Eurostatovoj publikaciji. Prema tim podacima, proizvodnja ovog povrća je koncentrirana na sedam europskih država - Belgiju, Njemačku, Francusku, Nizozemsku, Poljsku, Rumunjsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Također, prema Udruženju uzgajivača krumpira sjeverozapadne Europe (NEPG), prošle je godine u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji izvađeno 26,8 milijuna tona na rekordnim površinama od 613.946 hektara.

Otežana prodaja i spašavanje uroda
Vratimo li se na probleme, osim domaćih, s plasmanom robe, podsjetimo, imaju i bugarski proizvođači. Tisuće tona njihovog krumpira trune u skladištima i na poljima jer su trgovine preplavljene jeftinim iz Grčke i Rumunjske, a izvozne cijene samo padaju.

Osim otežane prodaje ovu je godinu obilježilo i spašavanje uroda krumpira. Nakon što je Europu zahvatila pandemija koronavirusa, trgovci su svakodnevno morali osiguravati potražnju za ovim nutritivno bogatim povrćem, ali i s druge strane, pokušati spasiti urod.

Tako je primjerice u Belgiji pokrenut projekt #SOSpat kojim se potrošače poticalo na kupnju dodatne vrećice smrznutih proizvoda od krumpira kako bi se omogućila veća potrošnja i više prostora za novu proizvodnju. Osim toga, dijelili su ga bolnicama i siromašnima.