Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2018

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Podravka je zasad jedini otkupljivač koji je izišao s otkupnom cijenom pšenice koja će se, ovisno o kvaliteti, kretati od 0,90-1,30 kn/kg. Ostali i dalje šute, a ovo je prva žetva od pune primjene u nas prvog Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi (ZNTP), pa se očekuje da otkup teče u skladu s njim, kao i pravilnikom o otkupu koji se primjenjuje od lani, a uveo je, uz ostalo, i obvezu otkupljivača da svaki blagovremeno i transparentno "izvjesi" cijenu i uvjete otkupa.

Kako doznajemo, među otkupljivačima je ove godine poseban oprez u izlasku s cijenama.

- Ove godine poseban je oprez, jer su lani otkupljivači izišli s cijenom za sve klase koja je poslije bila previsoka te su stvarani gubitci i sada se opreznije ide u formiranje cijene. Otkupljivači kažu da su lani dali previsoku cijenu za visoke klase. Prosjek je bio 0,90 do 1,10, 1,15 kn, kaže, o "zavjetu šutnje" većine otkupljivača, direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Mogla bi to biti igra živaca, taktiziraju otkupljivači, no i proizvođači.

Ratar Josip Petanjak pšenicu neće predati prije 20. srpnja. - Predat ćemo ju onome tko da više. Imamo gdje s njom i ne žurimo. Ispod 1,15 kn/kg ne bi se smjelo ići. Pravilo je "prvo uzmi, pa onda ponudi cijenu"; gdje je tu dobra trgovačka praksa?! Što nisu izišli s uvjetima, pa onda uzimali - kaže Petanjak koji je zadovoljan prinosima od 6,5 do 7 t/ha.
Pet razreda
Prosječni prinosi u Đakovštini su 5 do 7 t/ha i ovaj kraj zadovoljan je time, kao i nešto većim proteinima no dosad, ali ne i hektolitrima.

Ratar i član UO HPK Mato Brlošić kaže da su oni uglavnom ispod 80. Dodaje kako se priželjkuje da cijena ide gore 5 do 10 % u odnosu na lani.

– Sada se plaća u klasama, a njih je sada 4 plus ekstra klasa; bilo bi dobro da ona bude 1,35 do 1,40 kn. Klase cjenovno padaju za pet lipa, pa je realno da ekstra i 4. klasa imaju razliku 30 lipa - kaže Brlošić. Procjene su da ćemo požnjeti (više od) 800.000 t pšenice, i zadovoljni smo prinosima, no nadali smo se boljoj kvaliteti.

A, nju će ‚uokviriti’ pet razreda definiranih praivlnikom o otkupu. U ŽZ-u podcrtavaju njegov čl. 1. st. 2 koji kaže: „Parametri kvalitete i kvalitativne klase propisane ovim pravilnikom mogu biti i drugačiji ako su vlasnik i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete“.

– To znači da ako se strane ne dogovore drugačije, svaki otkupljivač svoje uvjete otkupa može iznijeti i dogovoriti se s prodavačem onako kako njima odgovara unatoč pravilniku, a da se on i zakon time ne krše. Jer, pravilnik i ZNTP to su predvidjeli. Tržišni uvjeti koje se dvije strane dogovore su obveza i to je pravilnik predvidio. U principu, tržište je to koje sve te uvjete formira, što je pozitivno. Pravilnik je akt koji usmjerava, ali nije strogo zadan, a to je upravo tržište. Cijena je ta koja sve zanima, a ne razred, jer, prema pravilniku, možeš otkupljivati, a po cijeni korigirati razred - ističe Barišić.
Specifično tržište
Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK-u Osijek Ernest Nad ukazuje na licemjerje na domaćem tržištu pšenice.- Ono je vrlo specifično, ovoga trena traži se pšenica 3. i 4. klase, a istovremeno inzistira se na podizanju kvalitete, tj. 1. i 2. klasi za koju nema interesa. Mlinsko-pekarska industrija radi sa smanjenim kapacitetom, bori se s disparitetima u ciklusu proizvodnje i ne može proizvesti brašno po cijeni prema kojoj se uvozi - 1,3 do 1,4 kn/kg. Istovremeno, kada bismo trebali plasirati svoje proizvode, raste uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda koji remeti domaće tržište. Istovremeno su otkupljivači podigli zavisne troškove prijma i otkupa pšenice koji nerijekto iznose i više od 10 % vrijednosti otkupne cijene, što je neprihvatljivo i nesukladno ZNTP-u, jer veliki dio njih nije istaknuo uvjete troškova otkupa i cijene. Nevjerojatno je koliko su svi jedinstveni u okvirnim otkupnim cijenama pšenice koja će se, na žalost, kretati od 0,95 do 1,1 kn, a u okruženju i znatno više - upozorava Nad.

Suzana Župan
Uvedena superanaliza

Podsjetimo na prijašnju rak-ranu ratara iz vremena Kodeksa kada je on masu pšenice "prebacivao" u stočnu, a na ogorčenost proizvođača nezadovoljnih uopće ‘mehanizmom’ kojim je Kodeks klasirao pšenicu zbog čega su negodovali da su zakidani na kvaliteti, a time i cijeni. Pravilnik s novošću iz ove godine, a donijelo ju je Ministarstvo poljoprivrede, slučajeve dvojbi i nezadovoljstva (prodavača) "izlistanim" parametrima rješava uvođenjem – superanalize, na koju proizvođač može dati svoju pšenicu ako je nezadovoljan prijašnjom analizom.


Komentari članka

Vezani članci

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

19.05.2020.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode,

Robert Mesaroš: Odlično smo se pripremili za sjetvu, nema čekanja zbog pandemije

24.04.2020.

Proljetni radovi, posebice sjetva i njega ozimih usjeva ne smiju se zanemariti, bez obzira na pandemiju, kaže nam Robert Mesaroš koji s ocem Franjom obrađuje 60 hektara, a posao im je olakšan i mehanizacijom kupljenom kroz Program ruralnog razvoja

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija