Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2019

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Zvonimir Savić  

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

Sloboda kretanja radne snage jedna je od četiriju sloboda na kojima je temeljena Europska unija. Ona obuhvaća pravo radnika na kretanje i boravište, pravo članova obitelji na ulazak u zemlju i boravište, pravo na rad u drugoj državi EU i pravo na to da se primanjima odnosi jednako kao i prema državljanima te države. Međutim, s obzirom na to da tržišta unutar EU n emaju jednaku konkurentnost tržišta rada i različite su gospodarske snage, razvijaju se jači emigracijski tokovi iz smjera država središnje i istočne Europe prema razvijenijim članicama. To je dodatno potaknuto deficitom radne snage u razvijenim gospodarstvima. Stoga se s pojačanom emigracijom vidljivo suočava, između ostalih, i Hrvatska. To je dodatno olakšano činjenicom da je u EU ograničenje za zapošljavanje hrvatskih radnika na snazi još samo u Austriji, što će potrajati najdulje do kraja lipnja 2020. godine.

Prema podacima Eurostata, najustrajniji negativni migracijski saldo (više emigranata u odnosu na imigrante) u posljednjih desetak godina ima nekoliko članica EU iz srednje i istočne Europe - Rumunjska, Hrvatska, Litva, Poljska, Latvija i Bugarska. Pritom je jedino kod Hrvatske uočljivo kontinuirano povećanje negativnog salda migracija posljednjih godina zbog zamjetnog rasta broja emigriranih osoba neposredno nakon pristupanja Hrvatske u EU.

Pored činjenice da se hrvatskim građanima najkasnije otvorilo tržište rada EU, dodatni pritisak na pojačanu hrvatsku emigraciju u posljednjem je desetljeću stvorio i sam trenutak pristupanja u EU - tijekom dulje faze gospodarske krize u Hrvatskoj koja je u trenutku pristupanja trajala već petu godinu, a stopa nezaposlenosti bila je rekordno visoka (17,3%). Za radnike iz Hrvatske, Njemačka je tradicionalno najveće emigracijsko odredište među članicama EU, posebno nakon ukidanja ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika 2015. Procjenjuje se da se u Njemačku 2018. iselilo 55% ukupno iseljenih hrvatskih državljana, a slijede Austrija, Irska i Švedska.

Ipak, nakon godina rasta, broj emigriranih osoba je 2018. zabilježio pad, dok je broj imigranata osjetno porastao. U 2019. se može očekivati nastavak takvih trendova, na koje dijelom utječe oporavak tržišta rada, odnosno rekordno visoka zaposlenost u Hrvatskoj (gotovo 1,6 milijuna zaposlenih) te rekordno niska stopa nezaposlenosti (6,8%).

Emigracijski trendovi povezani su i s transferima sredstava u Hrvatsku. S obzirom na to da bezgotovinski transferi povezani s iseljeništvom i radom u inozemstvu, odnosno doznake iz inozemstva, predstavljaju važan i stabilan izvor sredstava, one mogu imati značajan utjecaj na smanjenje siromaštva i mogu financirati dio gospodarskog rasta. Stoga je korisno procijeniti veličinu njihova utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo. Naime, osobne doznake predstavljaju dohodak rezidentnog kućanstva koji se ostvaruje u inozemnim gospodarstvima, a uglavnom proizlazi iz privremenog ili trajnog boravka povezanih osoba u tim gospodarstvima.


Komentari članka

Vezani članci

Iz lockdowna na godišnji odmor iz snova

04.05.2021.

Cijepljeni građani sada mogu jednostavnije putovati i posjećivati sve više zemalja svijeta. Oni se mogu nadati odmoru iz snova i to bez većih gužvi. A što je s onima koji nisu cijepljeni?

Hrvatska u samom vrhu na listi izbora Nijemaca za odmor u 2021.

12.04.2021.

„Istraživanje HomeToGo platforme pokazuje kako smo prepoznati kao destinacija s vrhunskom ponudom kuća za odmor, posebno onih na osami i u prirodi, koje su trenutno jako tražene. Okretanje prirodi svakako je trend koji će ostati i nakon pandemije“, istakn

Dobrih je majstora sve manje, a oni koji nisu otišli u inozemstvo imaju posla

09.04.2021.

- Kada su bila teža vremena, posebice u građevini, velik dio ljudi otišao je na rad u Njemačku ili Irsku, no polako se vraćaju jer vide da ni tamo nije kako je bilo. A u Hrvatskoj ima mjesta za majstore. Apeliram na sve roditelje i djecu, nemojte se stidj

Njemački gospodarstvenici kipe od srdžbe

25.03.2021.

Nove odluke njemačke savezne vlade i vlada saveznih pokrajina o dodatnim mjerama protiv pandemije oko Uskrsa su i u gospodarstvu bile zadnja kap u čaši strpljenja. Neke odluke su očito već ukinute.

Zbog poreza na CO2 poskupjet će povrće iz staklenika?

19.03.2021.

U Njemačkoj se nakon uvođenja poreza na CO2 očekuje da će cijene krastavaca iz stakleničkog uzgoja porasti za deset posto u odnosu na prošlu godinu.

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici