Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Pro 2020

Država ugostiteljima ne želi smanjiti PDV jer su troškovi javnog sektora preveliki

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Država ugostiteljima ne želi smanjiti PDV jer su troškovi javnog sektora preveliki

UGOSTITELJI ni u novoj rundi pregovora s vladom nisu uspjeli slomiti ministra financija Zdravka Marića i izboriti se za sniženu stopu PDV-a za kafiće i restorane. Sastanak su, kako su sami kazali, napustili s gorkim okusom u ustima, a Marić im je poručio da sniženje stope PDV-a na ugostiteljske usluge sada i nije na dnevnom redu te da će se o tome još razgovarati.

No, kako sada stvari stoje, pitanje je i hoće li sniženje PDV-a za ugostitelje uopće doći na dnevni red. Hrvatska je, naime, kako to pokazuju podaci eurostatističara, članica čija državna blagajna najviše ovisi o punjenju prihodima od tog poreza na potrošnju. Dok su prihodi od PDV-a u Irskoj 2018. godine iznosili samo 4,4 posto BDP-a, a u Njemačkoj sedam posto BDP-a, u Hrvatskoj su dosezali vrlo visokih 13,5 posto BDP-a, što je Hrvatsku činilo neslavnim rekorderom po ovisnosti o prihodima od tog poreza u EU.

Udio prihoda od PDV-a u hrvatskom je BDP-u čak i veći od udjela u susjednoj Mađarskoj, članici s najvišom općom stopom PDV-a u EU od 27 posto, a u kojoj su ukupni prihodi od tog poreza, prema podacima Eurostata, 2018. godine iznosili 9,7 posto BDP-a. Pritom valja imati u vidu da je udio prihoda od PDV-a na razini u EU istodobno iznosio 7,1 posto, ili gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.

Hrvatska u EU najviše ovisi o prihodima od PDV-a
Iz vladinih smo krugova dobili samo kratak komentar na zahtjeve ugostitelja koje je "mini lockdown" doslovno bacio na koljena. Naš sugovornik ističe da smanjivanje PDV-a za ugostitelje u ovom trenutku, kada imamo velik pad gospodarske aktivnosti i proračunskih prihoda, nije izgledno jer bi imalo velik financijski učinak.

"Imajući u vidu kontinuiranu poreznu evaziju i izbjegavanje fiskalizacije u dijelu sektora, pitanje je i koliko bi taj potez bio opravdan", kratko nam je kazao naš izvor iz vladinih krugova.

Njegove tvrdnje potvrđuje i proračun. Lani se, prema podacima Ministarstva financija, u državnu blagajnu slilo oko 54,9 milijardi kuna prihoda od PDV-a, što taj porez čini najznačajnijim prihodom države. U ovoj godini, koju obilježava koronakriza, država očekuje da će od PDV-a ubrati 46,7 milijardi kuna, dok u sljedećoj godini, za koju još nitko u ovom trenutku ne može reći kakva će biti, u vladi očekuju da će od PDV-a ubrati 53,7 milijardi kuna.

Istodobno, u ovoj se godini suočavamo s ogromnim minusom u državnoj blagajni. Nove projekcije vlade govore da bi manjak opće države, u koju, osim središnjeg proračuna, ulaze i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava, u ovoj godini trebao doseći 29,5 milijardi kuna, ili osam posto BDP-a. U sljedećoj godini, u kojoj se očekuje oporavak, iako još nitko ne zna ni kada će krenuti ni kojom će se dinamikom odvijati, ukupan proračunski deficit trebao bi iznositi oko 11,6 milijardi kuna, ili 2,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, prošlu smo godinu zaključili s ukupnim proračunskim plusom od 1,6 milijardi kuna, što je ekvivalent 0,4 posto hrvatskog BDP-a.

Bejaković: PDV-u se pridaje prevelik značaj, cijena ovisi o tržištu
"Zbog koronakrize proračunski će deficit biti ogroman, a PDV je vrlo važna stavka u punjenju proračuna. Hrvatski problem nisu porezni prihodi, mi od poreza prikupimo dovoljno novaca, već veliki proračunski rashodi, odnosno velik, neracionalan i neučinkovit javni sektor", ocjenjuje za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Dodaje i kako cilj poreznog sustava treba biti jednostavnost, odnosno što manje iznimaka. Osim jednostavnosti poreznog sustava, to je važno, kaže naš sugovornik, i zbog sprečavanja porezne evazije. O zahtjevima ugostitelja Bejaković nije želio razgovarati, no smatra da se PDV-u pridaje prevelik značaj u formiranju cijena. Ističe i da smanjenje stope PDV-a za jednu djelatnost otvara Pandorinu kutiju, budući da bi sa sličnim zahtjevima mogli istupiti i predstavnici drugih djelatnosti.

"PDV je bitan, ali nije presudan. Cijena nekog proizvoda prvenstveno ovisi o ponudi i potražnji, odnosno o tome koliko je netko spreman platiti za taj proizvod", ističe Bejaković.

Grubišić: Treba smanjiti PDV za sve, a ne samo za pojedine djelatnosti
Ni konzultant Andrej Grubišić nije zagovornik selektivnog smanjivanja PDV-a za pojedine djelatnosti. To, napominje, djeluje diskriminatorski prema drugim djelatnostima. Umjesto toga, smatra da bi se ugostitelji, kao i ostali poduzetnici, trebali zalagati za smanjenje opće stope PDV-a, koja u Hrvatskoj iznosi 25 posto i među najvećima je u EU.

"Nisam sklon smanjivanju stope PDV-a samo za određene djelatnosti. Umjesto da traže smanjenje stope PDV-a samo za svoju djelatnost, bolje bi bilo da traže smanjenje opće stope PDV-a, od čega bismo svi imali koristi", kaže za Index Grubišić.

Dodaje kako bi povratak na stopu PDV-a od 22 posto, kakva je u Hrvatskoj bila prije posljednje recesije, gospodarstvu i građanima oslobodio šest milijardi kuna, dok bi smanjenje opće stope PDV-a na, primjerice, 20 posto, gospodarstvu i građanima ostavilo oko 10 milijardi kuna. S obzirom na manje porezno opterećenje, niža opća stopa PDV-a potakla bi i gospodarsku aktivnost i potrošnju pa bi učinci takvog reza za državnu blagajnu bili i manji od spomenutih iznosa.

No, u slučaju smanjenja opće stope PDV-a pojavljuje se problem financiranja nabujale javne potrošnje. Stoga Grubišić predlaže da se ona u četverogodišnjem mandatu smanji za 10 posto, ili za oko 18 milijardi kuna.

Medak: Čak je i Srbija smanjila PDV za ugostitelje
Iako su svjesni ovisnosti države o prihodima od PDV-a, ugostitelji kažu da ih novo zaključavanje njihovih objekata baca u ogromne probleme te da mnogi od njih neće ni preživjeti koronakrizu. Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak poručuje da su brojne europske zemlje u koronakrizi smanjivale PDV na ugostiteljstvo upravo kako bi pomogle toj djelatnosti da izdrži korona udar. Tu navodi Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Grčku, Njemačku i Veliku Britaniju. I Turska najavljuje, kažu u Nacionalnoj udruzi ugostitelja, da će stopu PDV-a svesti na nula posto na hotelski smještaj i ugostiteljstvo. Podsjeća i da je Hrvatska do kraja 2016. godine imala sniženu stopu PDV-a za ugostiteljstvo, te dodaje da ugostitelji ne traže niži PDV za alkohol, već za ono što i direktive EU definiraju kao prehrambene proizvode, odnosno za kavu, pivo, vino, sokove i slične napitke.

"Slovenija i Italija od ranije imaju snižene stope PDV-a na ugostiteljstvo, a u koronakrizi je čak i Srbija smanjila PDV na ugostiteljstvo s 20 na 10 posto", ističe za Index Medak.

Smanjenje PDV za ugostiteljstvo ne bi bio velik udar za proračun
Dodaje kako računice udruge kojoj je na čelu pokazuju da smanjenje stope PDV-a na ugostiteljstvo ne bi predstavljalo tako velik udarac na javne financije kako se to misli. Naime, na temelju prometa koji je u ugostiteljstvu ostvaren u pretkriznoj 2019. godini, država bi od manjeg oporezivanja kafića i restorana ubrala oko 460 milijuna kuna. U ovoj je godini došlo do znatnog pada prometa, a ugostitelji očekuju da će i u sljedećoj godini imati manji promet pa njihove projekcije govore da bi rezultat smanjenja stope PDV-a za ugostiteljstvo u 2021. godini iznosio oko 300 milijuna kuna.

Inače, država od PDV-a u ugostiteljstvu, kaže Medak, ubere oko 2,5 milijardi kuna godišnje. Projekcije se temelje na sniženoj stopi PDV-a od 13 posto, kakva već postoji u djelatnosti smještaja. Medak podsjeća i da su ugostitelji do kraja 2016. godine plaćali PDV po sniženoj stopi.

"Sniženje stope PDV-a za ugostitelje bi bila vjera i nada da će se moći oporaviti od koronakrize i nastaviti s radom. Ugostitelji su u 10 godina u proračun na ime poreza i doprinosa uplatili 50 milijardi kuna. Sada je vrijeme da se nama pomogne", zaključuje Medak.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

17.01.2021.

Negativnim utjecajem pandemije covida-19 najviše su zahvaćeni poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji i trgovini, objavila je u utorak Fina, čija je analiza pokazala da u Hrvatskoj 1.251 poduzetnik posluje s minimalni

Ugostitelji traže da im se omogući rad - barem na terasama

15.01.2021.

Kapa na glavi, kava u ruci. Ispija se na brzinu, mrzla bura puše. Kafići zatvoreni, no zato cvjeta biznis s kafe aparatima. A to baš i nema epidemiološke logike.

Turizam i ugostiteljstvo najviše pretrpjeli zbog pandemije, objavila Fina

13.01.2021.

Fina objavila popis najstabilnijih poduzetnika u RH Fina je u svojoj analizi objavila i popis najstabilnijih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (poduzetnici koji su prema metodologiji Fine

Bujas: Tražimo da se 1. veljače krene s otvaranjem kafića, restorana i teretana. Pojasnio i zašto im je vrlo važno najkasnije tada krenuti s radom

11.01.2021.

Postojeće mjere koje su stavile ključ u bravu dobrom dijelu hrvatskih poduzetnika produljene su do 31. siječnja, a po kuloarima se špekulira kako bi ovakvo stanje moglo ostati na snazi sve do prvog ožujka, moguće čak i travnja, prvenstveno kako bi u što b

Poduzetnici uzdrmani koronakrizom u 2021. ulaze sa strepnjom, no poslovanje će im donekle olakšati nova porezna rasterećenja. Pobrojali smo ih

05.01.2021.

Peti krug porezne reforme trebao bi olakšati poslovanje poduzetnicima, uzdrmanima koronakrizom, stoga u 2021. godinu ulaze sa strepnjom. Porezne izmjene, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde kuna, donose brojna rasterećenja u okviru porez

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1608 članka imaju tag financije
  5. 1145 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 398 članka imaju tag porezi
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 356 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici