Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2016

Država utjeruje porez na zaradu u inozemstvu, evo na što trebate paziti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Država utjeruje porez na zaradu u inozemstvu, evo na što trebate paziti

Porezna uprava krenula je u utjerivanje poreza na dohotke koje su Hrvati zaradili radom u inozemstvu. Ovih dana brojni građani koji nisu prijavili inozemnu zaradu dobili su pozive pod prijetnjom kazni da hitno ispune svoje porezne obveze

U posljednje vrijeme sve više hrvatskih građana zarađuje na daljinu kroz različite oblike poslovnih aranžmana s inozemnim poslodavcima. Najčešće su to poslovi freelancera u ICT industriji (programiranje, web dizajn) i drugim kreativnim djelatnostima (novinarstvo, umjetničke djelatnosti) koje mogu raditi za inozemne poslodavce, a da pritom ne trebaju mijenjati mjesto boravišta.

Takvi poslovi temelje se na ugovorima o djelu ili autorskim ugovorima, a isplaćeni prihod iz inozemstva poreznici tretiraju kao drugi dohodak na koji treba platiti sva davanja, isto kao i na istu vrstu prihoda ostvarenih u zemlji.

Kako Porezna uprava dosad nije raspolagala kompletnim podacima o prihodima fizičkih osoba iz inozemstva, mnogi ih nisu prijavljivali, pogotovo kada se radilo o malim svotama. Međutim ulaskom u Europsku uniju na temelju razmjena podataka s drugim državama poreznici imaju uvid u prihode hrvatskih građana ostvarenih u inozemstvu.

Stoga je Porezna uprava ovih dana upozorila porezne obveznike koji ostvaruju primitke izvan RH da reguliraju svoje porezne obveze. 'U određenim slučajevima radi se o obvezi plaćanja poreza na dohodak, a ponekad o uređivanju statusa poreznog obveznika', pojašnjavaju poreznici.

Što treba poduzeti za reguliranje porezne obveze?

Svaka fizička osoba koja živi u Hrvatskoj, a ostvari dohodak od rada iz inozemstva, dužna je o tome obavijestiti Poreznu upravu i upisati se u Registar poreznih obveznika. Na temelju isplaćenih honorara potrebno je obračunati i platiti poreze i doprinose. Visina, način i obuhvat oporezivanja ovise o vrsti ugovora i zemlji u kojoj je ostvaren prihod.

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitaka. Honorarni prihodi (drugi dohodak) tretiraju se na dva načina ovisno o tome o kakvoj vrsti djela se radi. Ako se radi o autorskim naknadama (ugovor o autorskom djelu), porez treba obračunati po stopi od 25 posto uz umanjenje porezne osnovice za 30 posto na ime paušalno priznatih izdataka (u slučaju naknada za umjetnička djela 55 posto). Autori nisu dužni plaćati doprinose, a na porez od 25 posto dodaje se još prirez, ovisno o mjestu prebivališta.

Ako se radi o prihodima koji ne ulaze u kategoriju autorskih djela (ugovori o djelu), uz porez i prirez plaća se doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto (15 posto za prvi stup i pet posto za drugi stup).

Porezne obveze treba platiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, a obračun poreza na prihod ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je ostvaren dohodak.

Porezna obveza ovisi i o tome postoji li sa zemljom u kojoj je ostvaren prihod ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako postoji takav ugovor, tada se u pravilu porez plaća u Hrvatskoj pa inozemni poslodavac isplaćuje bruto iznos zarade, a porezni obveznik mora sam obračunati i platiti porezne obveze. U nekim slučajevima porezi se plaćaju u zemlji izvora prihoda, a tada naša Porezna uprava mora poreznom obvezniku omogućiti porezne olakšice radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Ukoliko ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni obveznik mora obračunati i platiti porez u Hrvatskoj i to u punom iznosu, neovisno o tome je li plaćen porez u zemlji izvora.

Detaljna pojašnjenja o primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pogledajte ovdje.

Problemi s kojima se suočavaju slobodnjaci

Iz razgovora s nekolicinom naših čitatelja koji žive u Hrvatskoj, a zarađuju kruh u inozemstvu, saznali smo da nemaju ništa protiv plaćanja poreza, ali muče ih birokracija, komplicirana papirologija i nelogičnosti u oporezivanju. Tako je, primjerice, honorarac koji je u nekoliko navrata pisao za inozemne časopise i primio za to honorar iz inozemstva pokušao regulirati porezne obveze, ali referent u Poreznoj upravi nije mu znao objasniti što sve treba poduzeti.

Jedan je od problema na koje ukazuju je i to što svi, bez obzira na visinu ostvarenih prihoda, moraju proći istu poreznu proceduru, za što često moraju platiti usluge poreznih savjetnika ili računovođa. Stoga predlažu da se do određene razine prihoda procedura maksimalno pojednostavi i uvede paušalno oporezivanje.

Velik problem imaju sve brojniji freelanceri koji rade za tvrtke iz SAD-a jer s tom zemljom još uvijek nemamo potpisan ugovor o dvostrukom oporezivanju. To znači da moraju dva puta platiti porez tijekom godine (u SAD-u i Hrvatskoj), a tek na temelju godišnje porezne prijave mogu ostvariti povrat preplaćenog poreza. Ovaj gorući problem trebalo bi što prije riješiti potpisivanjem ugovora sa SAD-om.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnik ste i ne znate koliku nagradu možete platiti radnicima bez plaćanja poreza? Evo odgovora

13.12.2018.

Nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika u neoporezivom iznosu do 5.000 kuna godišnje mogu si isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti

73 posto hrvatskih tvrtki ima internet stranicu

12.12.2018.

Prevladava upotreba širokopojasnog pristupa internetu. Naime, 92 posto poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze, dok 85 posto upotrebljava mobilni širokopojasni pristup internetu.

Mogu li se stare kompanije prilagoditi novoj ekonomiji? Mogu, i još pritom zaraditi

11.12.2018.

Nema dileme da su nove industrije pogonjene novim tehnologijama i visoko vrijednim specijalističkim znanjima budućnost. Svakodnevno čitamo o uspjesima naših tehnoloških kompanija i svi im se divimo. No, koji je recept za tzv. stare industrije koje još uvi

Apple, Microsoft ili Amazon. Tko je najvrjedniji na svijetu?

05.12.2018.

Vrijednost Microsofta se više nego utrostručila, od kad je u veljači 2014. vodstvo kompanije preuzeo Satya Nadella. On je ubrzao tranziciju korporacije prema uslugama baziranima na oblaku (cloud-based services).

Domaća IT tvrtka projektom vrijednim više od 38 milijuna kuna otvara preko 100 novih radnih mjesta

27.11.2018.

Kako je prilikom svečanog otvorenja istaknuo direktor tvrtke Krešimir Meštrić, ova će im investicija omogućiti dvostruko povećanje prihoda od prodaje i omogućiti daljnji razvoj u skladu s globalnim trendovima

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast