Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2017

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljena u utorak

Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto.

Za svoje najnovije procjene za 2018. godinu, nešto niže nego za 2017., ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga. Prvo, konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine.

Drugo, kako se rast osobne potrošnje ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi, čiji se inicijalni efekt iscrpio, i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom, koji je sporiji od 3,5 posto na godinu. Ekonomisti, naime, procjenjuju da će u idućoj godini rast realne osobne potrošnje biti po stopi od 2,7 posto, dok će ove godine vrlo vjerojatno biti znatno iznad 3 posto.

Anketa je pokazala i da ekonomisti očekuju u 2018. znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija, kojeg procjenjuju po stopi od 6 posto, ali i vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje, od 1,6 posto. Procjenjuju i dalje znatan doprinos izvoza BDP-u, od 5,7 posto, no on će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza, od 7 posto.

Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu i to u visini od 2,5 posto BDP-a.

Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada - njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto.

Javni dug će, kako se navodi, nastaviti padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a.

Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage, odnosno na 10,7 posto, a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu - na 1,5 posto.

U 2018. apsolutna financijska stabilnost

U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati kao "apsolutna stabilnost". Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je i ranije procjenjivano.

Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovinom iduće godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj 2,5 posto, no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa, od 2,65 posto.

Spomenute promjene, kako se navodi, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Iz HUB-a podsjećaju kako je ECB-ov program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen do rujna 2018., uz napomenu bančina predsjednika Marija Draghija o mogućnosti njegova produljenja ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u euro području u drugoj polovici 2018.

Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama.

Zapreke gospodarskom rastu

Također, anketa pokazuje, barem na prvi pogled, da ekonomisti ne smatraju da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta u idućoj godini. Naime, naglasak u njihovim procjenama je na posljedicama restrukturiranja Agrokora i iscrpljivanju inicijalnih učinaka porezne reforme.

"Međutim, ako se postavi pitanje zašto se porezna reforma ne nastavlja, odgovor je neriješena visina i struktura rashodne strane proračuna. U tom smislu, neriješeni strukturni problemi i politike doista limitiraju brži rast", kaže se u priopćenju HUB-a.

Ekonomisti su u anketi odgovorili i na pitanja o zaprekama rastu, odnosno razlozima relativnog zaostajanja za drugim državama članicama iz Nove Europe. Poruke iz ankete mogu se smatrati porukama o prioritetnim politikama koje bi trebalo poduzeti u cilju otklanjanja strukturnih ograničenja rasta i razvoja.

Ekonomisti su u prethodnoj anketi, čiji su rezultati objavljeni u srpnju, redom pobrojali - reforme institucija, restrukturiranje i privatizaciju državnih poduzeća, tržište rada i obrazovni sustav te slabu integriranost u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) i nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja.

U njihovim se ocjenama u međuvremenu u osnovi ništa nije promijenilo. Samo su u institucionalnom bloku dodatno pojašnjavali da misle na poslovnu i investicijsku klimu i otklanjanje barijera koje se odvija presporo te, naravno, na propise i pravosuđe čija nepredvidivost ometa poduzetnike, navodi se u najnovijoj objavi HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Žetva 2018. prosječna s 800.000 tona, pola za izvoz

20.07.2018.

Većina zrna 3. i 4. klase, hektolitar slabiji nego inače, cijene 0,90-1,30 kn/kg

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

HGK sufinancira sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu uvoza u Kini, organizira i sastanke

20.07.2018.

Prvi Kineski međunarodni uvozni sajam održat će se u Šangaju od 5. do 10. studenog ove godine. U sljedećih pet godina očekuje se da će Kina, s populacijom od otprilike 1,3 milijarde, uvesti proizvoda i usluga vrijednih više od 10.000 milijardi dolara.

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP