Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2017

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljena u utorak

Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto.

Za svoje najnovije procjene za 2018. godinu, nešto niže nego za 2017., ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga. Prvo, konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine.

Drugo, kako se rast osobne potrošnje ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi, čiji se inicijalni efekt iscrpio, i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom, koji je sporiji od 3,5 posto na godinu. Ekonomisti, naime, procjenjuju da će u idućoj godini rast realne osobne potrošnje biti po stopi od 2,7 posto, dok će ove godine vrlo vjerojatno biti znatno iznad 3 posto.

Anketa je pokazala i da ekonomisti očekuju u 2018. znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija, kojeg procjenjuju po stopi od 6 posto, ali i vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje, od 1,6 posto. Procjenjuju i dalje znatan doprinos izvoza BDP-u, od 5,7 posto, no on će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza, od 7 posto.

Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu i to u visini od 2,5 posto BDP-a.

Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada - njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto.

Javni dug će, kako se navodi, nastaviti padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a.

Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage, odnosno na 10,7 posto, a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu - na 1,5 posto.

U 2018. apsolutna financijska stabilnost

U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati kao "apsolutna stabilnost". Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je i ranije procjenjivano.

Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovinom iduće godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj 2,5 posto, no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa, od 2,65 posto.

Spomenute promjene, kako se navodi, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Iz HUB-a podsjećaju kako je ECB-ov program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen do rujna 2018., uz napomenu bančina predsjednika Marija Draghija o mogućnosti njegova produljenja ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u euro području u drugoj polovici 2018.

Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama.

Zapreke gospodarskom rastu

Također, anketa pokazuje, barem na prvi pogled, da ekonomisti ne smatraju da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta u idućoj godini. Naime, naglasak u njihovim procjenama je na posljedicama restrukturiranja Agrokora i iscrpljivanju inicijalnih učinaka porezne reforme.

"Međutim, ako se postavi pitanje zašto se porezna reforma ne nastavlja, odgovor je neriješena visina i struktura rashodne strane proračuna. U tom smislu, neriješeni strukturni problemi i politike doista limitiraju brži rast", kaže se u priopćenju HUB-a.

Ekonomisti su u anketi odgovorili i na pitanja o zaprekama rastu, odnosno razlozima relativnog zaostajanja za drugim državama članicama iz Nove Europe. Poruke iz ankete mogu se smatrati porukama o prioritetnim politikama koje bi trebalo poduzeti u cilju otklanjanja strukturnih ograničenja rasta i razvoja.

Ekonomisti su u prethodnoj anketi, čiji su rezultati objavljeni u srpnju, redom pobrojali - reforme institucija, restrukturiranje i privatizaciju državnih poduzeća, tržište rada i obrazovni sustav te slabu integriranost u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) i nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja.

U njihovim se ocjenama u međuvremenu u osnovi ništa nije promijenilo. Samo su u institucionalnom bloku dodatno pojašnjavali da misle na poslovnu i investicijsku klimu i otklanjanje barijera koje se odvija presporo te, naravno, na propise i pravosuđe čija nepredvidivost ometa poduzetnike, navodi se u najnovijoj objavi HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Aplikacija zagrebačke tvrtke Q osvojila njemačku nagradu za inovaciju

02.12.2020.

Aplikacija koju je izradila IT tvrtka Q iz Zagreba za njemačku kompaniju medi osvojila je prestižnu nagradu za inovaciju, German Innovation Award 2020. Riječ je o revolucionarnoj medicinskoj aplikaciji 'medi vision' koja će biti dostupna korisnicima u 90

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici