Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Iako te brojke izgledaju, blago rečeno, loše, one su zapravo još i razmjerno dobar scenarij za hrvatsko gospodarstvo. Naime, u slučaju da se pandemija koronavirusa ‘prelije’ i na drugi dio godine, ekonomski sunovrat bio bi, upozoravaju ekonomisti, znatno veći.

- Recesiju u ovoj godini nećemo izbjeći. Ako karantena potraje do početka lipnja, onda je realno očekivati da ćemo u ovoj godini zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) između pet i osam posto. Naravno, potraje li kriza izazvana koronavirusom duže, i pad BDP-a bit će veći, 13 ili 14 posto - upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Veliki ožiljci
- Hrvatska je realno već u recesiji. Ako recesija bude samo u prvoj polovici godine, onda se može očekivati pad BDP-a od oko 10 posto. No, ako se produži, pad BDP-a mogao bi iznositi i 20 posto - kaže Andrej Grubišić, konzultant.

Tromjesečni lockdown ostavit će velike ožiljke na licu hrvatskoga gospodarstva. Posebno velik udar pretrpjet će turizam, prijevoz i ostale uslužne djelatnosti, kao i industrija. U hrvatskom slučaju, turizam je posebno važna karika u gospodarskom lancu, s obzirom na to da generira gotovo petinu hrvatske ekonomije. Već sada je jasno da je predsezona izgubljena, a sličan je scenarij izgledan i za špicu sezone. No, ako iz karantene izađemo početkom lipnja, još uvijek se nešto turizma, smatra Novotny, može spasiti. Ključ će u tom slučaju biti potaknuti domaće turiste.

- Hrvatska je i u vrijeme rata u Istri i na Kvarneru imala nešto turizma. Ako početkom lipnja ukinemo karantenu, trebat će ohrabriti domaće goste i Hrvate koji žive vani da dođu na Jadran - ističe Novotny.

Dodaje i kako će poticanje domaće potrošnje i jačanje povjerenja biti ključno za poticanje rasta u nastavku godine.

Ključnu ulogu u oporavku hrvatskoga gospodarstva u drugom dijelu godine - naravno, uz pretpostavku da koronakriza doista završi, ili se barem primiri, do lipnja - imat će država sa svojim instrumentarijem mjera, kažu ekonomisti. Grubišić poručuje da je na državi osigurati likvidnost u novčanom sustavu, dok bi u fiskalnoj politici trebalo ići na oprost poreza, doprinosa i ostalih davanja u razdoblju od dva mjeseca, kako bi tvrtke preživjele praktički potpun prestanak rada ili svođenje poslovanja na minimum u vrijeme karantene. To su, napominje Grubišić, poslovi iz djelokruga države i moraju se jednako odnositi na sve. U protivnom, dodaje, radilo bi se o negativnoj državnoj intervenciji.

Treba odustati od ciljanog deficita
Svojevrsno zeleno svjetlo paketu mjera za spas hrvatske ekonomije jučer je dalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku.

“Usporavanje gospodarskih aktivnosti dovest će do snažnog pada javnih prihoda. Istodobno će provedba nužnih zdravstvenih intervencija, spašavanje i podrška posrnulom gospodarstvu tijekom i nakon epidemije utjecati i na porast javne potrošnje”, stoji u stajalištu Povjerenstva. Oni su pozvali Vladu da donese Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila te ističe da Vlada može odstupiti od ciljane razine proračunskog manjka i smanjenja javnoga duga.