Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Pro 2020

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

Prvi put u posljednjih godinu dana industrijska proizvodnja je porasla: u listopadu je bila 2,8 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci DZS-a. Istodobno, maloprodaja je pala 2,5 posto, što je najblaži zabilježeni pad od ožujka ove godine.

No, u proteklih deset mjeseci industrija je smanjena za ukupno 3,9 posto, a maloprodaja je bila realno manja za 6,5 posto. Oporavku industrije u listopadu, čini se, najviše su pridonijeli sektori proizvodnje električne opreme, kemijskih i metalnih proizvoda.

Naftni proizvodi
Tako je proizvodnja električne opreme u listopadu rasla čak 31,4 posto, što bi moglo biti povezano s Končarevim angžamanom oko tramvaja. U deset mjeseci, pak, bilježi blagi pad, od 0,3 posto. Vjerojatno uslijed potreba vezanih uz pandemiju covida-19, porasla je i potreba za proizvodima iz kategorije kemikalija i kemijskih proizvoda: njihova je proizvodnja u listopadu uvećana 23,8 posto, a na razini deset mjeseci 11,8 posto. Proizvodnja metalnih proizvoda u listopadu je skočila 23,6 posto (u deset mjeseci 6,8 posto), a metalnih proizvoda 17,8 posto (u deset mjeseci pad od 8,8 posto). U listopadu se malo popravila i brodogradnja, s rastom od 7,4 posto, a u deset mjeseci pala je za 3,6 posto. Većina ostalih djelatnosti bilježi pad proizvodnje, a najveće štete trpe koks i naftni proizvodi, u listopadu čak 25,4 posto, ali u deset mjeseci plus je i dalje od 15 posto. Slijedi proizvodnja odjeće, koja je od početka godine pala za četvrtinu, te pića, s padom za oko petinu. Značajno je pala i proizvodnja motornih vozila i prikolica, u listopadu 8 posto, a u deset mjeseci 20,1 posto. Kontrakcija domaće potražnje i niži izvoz robe, očekuju analitičari RBA, nepovoljno će utjecati na kretanje proizvodnje do kraja godine. U godini pred nama očekuju skroman oporavak, ali niska konkurentnost i produktivnost te razina tehnološke intenzivnosti "ostat će glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta".

Raspoloženje potrošača
Kada je riječ o potrošnji, najbolje rezultate bilježi trgovina internetom i poštom, s rastom od 18,2 posto u listopadu i 12,1 posto u deset mjeseci. U istom razdoblju, ljekarne, medicinski i kozmetički proizvodi rasli su 4,8, odnosno 6,2 posto. Najviše je pala prodaja motornih vozila, goriva i maziva. Pooštravanje epidemioloških mjera, smatraju analitičari RBA, najviše će utjecati na sektor usluga, nepovoljno će se odraziti i na raspoloženje i optimizam potrošača, pa posljedično i na cijelu ekonomiju.


Komentari članka

Vezani članci

Cijena ipak presudna, hrvatski građani domaće kupuju rjeđe od većine drugih Europljana

20.01.2021.

Podrijetlo kupljene hrane hrvatskim je potrošačima tek na šestom mjestu pri odabiru

Goran Litvan: Zašto kupujemo jeftino, a ne hrvatsko

19.01.2021.

Fotorobotu hrvatskog potrošača kod kupnje hrane najvažnije je da bude jeftina. Cijena je presudna za čak 54 posto hrvatskih ispitanika u istraživanju Europske komisije objavljenom prošlog mjeseca, koje je ovog tjedna prenijela agencija Smarter.

Branko Roglić: Moramo revitalizirati gospodarstvo na Banovini, što će ljudima kuće ako nemaju gdje zaraditi za život

19.01.2021.

Porezno oslobođenje donacija za stradale u potresu je u svakom slučaju dobro, to znači da ćemo svi skupa moći dati više, no Banovinu treba revitalizirati, smatra Branko Roglić, osnivač i vlasnik Orbica.

Zaustavljanje gospodarstva samo bi produbilo krizu

18.01.2021.

Sve više glasova traži najstrože moguće mjere protiv pandemije, pa i zaustavljanje gospodarstva. Ako političari to učine tek ćemo onda vidjeti što je kriza, upozorava Henrik Böhme.

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

17.01.2021.

Negativnim utjecajem pandemije covida-19 najviše su zahvaćeni poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji i trgovini, objavila je u utorak Fina, čija je analiza pokazala da u Hrvatskoj 1.251 poduzetnik posluje s minimalni

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 375 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici