Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

Prvi put u posljednjih godinu dana industrijska proizvodnja je porasla: u listopadu je bila 2,8 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci DZS-a. Istodobno, maloprodaja je pala 2,5 posto, što je najblaži zabilježeni pad od ožujka ove godine.

No, u proteklih deset mjeseci industrija je smanjena za ukupno 3,9 posto, a maloprodaja je bila realno manja za 6,5 posto. Oporavku industrije u listopadu, čini se, najviše su pridonijeli sektori proizvodnje električne opreme, kemijskih i metalnih proizvoda.

Naftni proizvodi
Tako je proizvodnja električne opreme u listopadu rasla čak 31,4 posto, što bi moglo biti povezano s Končarevim angžamanom oko tramvaja. U deset mjeseci, pak, bilježi blagi pad, od 0,3 posto. Vjerojatno uslijed potreba vezanih uz pandemiju covida-19, porasla je i potreba za proizvodima iz kategorije kemikalija i kemijskih proizvoda: njihova je proizvodnja u listopadu uvećana 23,8 posto, a na razini deset mjeseci 11,8 posto. Proizvodnja metalnih proizvoda u listopadu je skočila 23,6 posto (u deset mjeseci 6,8 posto), a metalnih proizvoda 17,8 posto (u deset mjeseci pad od 8,8 posto). U listopadu se malo popravila i brodogradnja, s rastom od 7,4 posto, a u deset mjeseci pala je za 3,6 posto. Većina ostalih djelatnosti bilježi pad proizvodnje, a najveće štete trpe koks i naftni proizvodi, u listopadu čak 25,4 posto, ali u deset mjeseci plus je i dalje od 15 posto. Slijedi proizvodnja odjeće, koja je od početka godine pala za četvrtinu, te pića, s padom za oko petinu. Značajno je pala i proizvodnja motornih vozila i prikolica, u listopadu 8 posto, a u deset mjeseci 20,1 posto. Kontrakcija domaće potražnje i niži izvoz robe, očekuju analitičari RBA, nepovoljno će utjecati na kretanje proizvodnje do kraja godine. U godini pred nama očekuju skroman oporavak, ali niska konkurentnost i produktivnost te razina tehnološke intenzivnosti "ostat će glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta".

Raspoloženje potrošača
Kada je riječ o potrošnji, najbolje rezultate bilježi trgovina internetom i poštom, s rastom od 18,2 posto u listopadu i 12,1 posto u deset mjeseci. U istom razdoblju, ljekarne, medicinski i kozmetički proizvodi rasli su 4,8, odnosno 6,2 posto. Najviše je pala prodaja motornih vozila, goriva i maziva. Pooštravanje epidemioloških mjera, smatraju analitičari RBA, najviše će utjecati na sektor usluga, nepovoljno će se odraziti i na raspoloženje i optimizam potrošača, pa posljedično i na cijelu ekonomiju.