Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2017

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

TOČKA preokreta za električna vozila je na obzoru, a riječ je o kombinaciji hibridnih i u cijelosti električnih vozila koja će do 2030. godine preuzeti polovicu globalnog tržišta od vozila s unutarnjim izgaranjem. Vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i velik dio električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

Tri faze transformacije

Tri će faktora - tehnologija, regulatorni zahtjevi i troškovi vlasništva - oblikovati ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina. Motor s unutarnjim izgaranjem nastavit će biti glavni pogon tijekom sljedećih nekoliko godina, do 2020., zbog relativno visoke cijene električnih vozila čak i uz poticaje, a period povrata ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače će tijekom tih nekoliko godina ostati predug da bi im bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutarnjim izgaranjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahtjeva regulatora o količini ispušnih plinova.

Kako industrija ulazi u sljedeću fazu koja će trajati otprilike od 2020. do 2025., električna vozila, koja su miks tzv. potpunih hibrida, djelomičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećat će svoj tržišni udjel zbog postroženja standarda učinkovitosti i emisija ispušnih plinova, prije svega kroz poticanje prodaje.

Kako će tranzicija odmicati, udjel klasičnih vozila s unutarnjim izgaranjem će opasti s današnjih 96 posto globalnog tržišta na oko polovice svih vozila do 2030. godine.

"Točan vremenski tijek prelaska na električna vozila već je dugo predmet rasprava. Tranzicijski period u kojem će udjel hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutarnjim izgaranjem započinje", rekao je Xavier Mosquet, stariji partner U BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovat će budućnost pogonskih motora. Tijekom 2020., tehnološki napredak kod vozila s unutarnjim izgaranjem bit će dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahtjeve o dopuštenim količinama ispušnih plinova na najvećim tržištima. Najveća će se promjena dogoditi u Europi gdje će dizel motori, koji su 2016. godine držali 48 posto tržišta, pasti na 36 posto u 2020., zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije ugljičnog monoksida te potrošačkih trendova koji idu u smjeru čišćih tehnologija i potiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vrijeme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila, pada više i brže nego što se očekivalo pred tek nekoliko godina. BCG procjenjuje, na temelju više izvora, kako će cijena troška baterija po kilovat satu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i na između 70 i 90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generiranje električne energije. Dok su god fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD-a i Kine, utjecaj električnih vozila na klimatske promjene ostat će minoran kad se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad ''alternativni'' izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne postanu ključni faktori u stvaranju električne energije, tad će električna vozila imati osjetan utjecaj na smanjivanje razine stakleničkih plinova u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima ovisno o trošku vlasništva koji odražava faktore kao što su cijena vozila, kilometraža i cijene goriva i električne energije. U Kini, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cijena električne energije i visoke cijene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na osobna i gospodarska vozila koja imaju motor s unutarnjim izgaranjem. Državni poticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do točke da je povrat ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povrat ulaganja za vozila s unutarnjim izgaranjem, prema podacima iz 2015. godine.

U Europi, uz visoku cijenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač odveze (u usporedbi s Kinom i SAD-om) činit će i dalje vozila s unutarnjim izgaranjem jeftinijima do 2025. godine. Razvoj tržišta u Europi bit će ujednačen za različite tipove električnih vozila, gdje će baterijska vozila do 2030. godine doseći 17 posto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 posto.

Niska cijena goriva će u SAD-u dovesti do sličnih rezultata. Najveći će rast broja električnih vozila biti u segmentima manjih vozila: do 2030., vozila u C segmentu bit će gotovo u cijelosti električna, dok će vozila s unutarnjim izgaranjem ostati glavna za srednja gospodarska vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gdje će do 2030. doseći 55 posto.

Rast modela dijeljenja automobila koji se događa s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imat će značajan utjecaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga dijeljena vozila godišnje prijeđu daleko više kilometara nego osobna vozila, povrat za ulaganja u njihovo vlasništvo bit će daleko brži.

"Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebali bi obratiti pažnju na dva različita smjera kretanja tržišta", objašnjava Mosquet. "Prvi je rast udjela električnih vozila s oko tri posto danas na oko 50 posto do 2030., a drugi je rast udjela od današnjih ispod jedan posto na oko 14 posto globalnog tržišta 2030. godine. Varijacije dinamike usvajanja će postojati, ovisno o regulatornim potezima, usvajanju autonomnih vozila i modela dijeljenja vozila od strane potrošača, kao i o cjenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će se morati posvetiti razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvjestan na neizvjesnom putu", zaključuje Mosquet.


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka koja ima više zaposlenika od Rimac Automobila razvija svoje električno vozilo

06.07.2018.

Ova nova inovacija, kompaktne gradske vakuumske čistilice, koja će usto moći biti isporučena i s električnim pogonom i biti gotova do kraja 2020. godine, potpuno je drugačije financirana.

Rast prodaje automobila za 19 posto

06.07.2018.

ana automobila slijedi Volkswagen Polo. Među prvih pet su i Opel Astra i Volkswagen Golf. Najprodavaniji model u lipnju bio je Volkswagen Polo, kojega je prodano 432 komada, Renault Captur prodan je u 421 primjerku, dok je 367 kupaca odabralo Škodu Octavi

Mate Rimac - od garaže do milijarde kuna u manje od 10 godina

21.06.2018.

MATE RIMAC počeo se baviti električnim automobilima 2009. godine. Krenuo je iz garaže, a danas, niti deset godina kasnije, njegova kompanija ima preko 400 zaposlenih iz cijelog svijeta, a jedan od investitora mu je Porsche.

Porsche kupio udio u Rimac Automobilima

20.06.2018.

Prošle je godine Rimac prodao 19-postotni udio Camel grupi, najvećem azijskom proizvođaču baterija za 30 milijuna eura, podsjeća RoadandTruck.com.

Škoda profitabilnija od Audija, a potražnja je veća od proizvodnje

15.06.2018.

Dolaskom SUV modela Kodiaq i Karoq tvrtka više nije u mogućnosti zadovoljiti apetite tržišta. Škodini kapaciteti su 1,2 milijuna vozila godišnje, a već sada je potražnja veća. Očekuje se da će do 2025. godine prijeći dva milijuna vozila.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP