Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Tra 2013

EU nije Hrvatskoj zabranio prošek

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

EU nije Hrvatskoj zabranio prošek

Proizvođači mogu nastaviti s proizvodnjom i stavljanjem na tržište prošeka i nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije.

Nigdje u pristupnom sporazumu RH i EU, a niti u bilo kojem drugom važećem službenom dokumentu ne postoji nikakva preuzeta obveza iz koje bi proizlazilo da se od 1. srpnja 2013. u Hrvatskoj mora prestati s proizvodnjom prošeka, odnosno s označavanjem proizvoda nazivom prošek. Činjenica je da nitko Republici Hrvatskoj u pregovorima s EU nije ni postavio takav zahtjev." Ovaj citat samo je izvadak iz vrlo opširnog dopisa koji je voditelj radne skupine za pristupne pregovore s EU za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - Miroslav Božić krajem prošlog tjedna poslao na desetak mjerodavnih adresa (među ostalim i potpredsjednicima Vlade Nevenu Mimici i Vesni Pusić te ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini) i čiju presliku Poslovni dnevnik ima na raspolaganju. Bivši državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, iz kojeg je otišao prije godinu dana, ističe u spomenutom dopisu, da je iz "moralnih i profesionalnih razloga" morao reagirati i opovrgnuti informaciju koja je 25. ožujka objavljena na webu Ministarstva poljoprivrede (prenijeli je svi mediji) i u kojoj je stajalo - "Ulaskom u EU, odnosno od 1. srpnja 2013. naziv prošek neće se više moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Stoga, obavještavamo proizvođače koji koriste naziv prošek da uzmu u obzir navedene činjenice i prilagode svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu, budući da od 1. srpnja neće više biti moguće stavljati na tržište, kako na domaće, tako i na vanjsko, vino pod nazivom prošek." Jesu li u Vladi nakon pozorna isčitavanja Božićeva dopisa p(r)ozvali resornog ministra Jakovinu na očitovanje zbog ovog gafa i činjenice da je netko iz njegova tima radi neznanja nepotrebno uzrokovao paniku među vinarima, odnosno je li Jakovina sankcionirao osobu koja je zaslužna za objavu potpuno promašene informacije jučer nismo uspjeli doznati. Da se nešto na tom tragu preko vikenda ipak događalo svjedoči podatak o nestanku info naputka o prošeku s weba Ministarstva.

Na upit - zašto je naputak maknut - u kabinetu ministra nisu konkretno odgovorili nego su uopćeno pojasnili svoje buduće namjere."Ministarstvo poljoprivrede održat će sastanak s proizvođačima prošeka u prvoj polovici travnja. Cilj sastanka je pojasniti činjenice koje otvaraju mogućnost da se prošek kao desertno vrhunsko vino, desertno kvalitetno vino ili kao likersko vino može stavljati i zadržati na tržištu i nakon ulaska RH u EU, pri čemu je i dalje otvoreno pitanje zaštite proizvoda i korištenja tradicionalnog izraza prošek. Na tom će se skupu pojasniti i sve okolnosti vezane uz mogućnost daljnje proizvodnje, označavanja i prometovanja proizvoda kao i usuglašavanje aktivnosti vezanih uz pokretanju zaštite oznake i registraciju prošeka na razini EU, s obzirom na mogućnost da se zahtjev za zaštitu pripremi, budući se tradicionalni izraz za ovaj proizvod nalazi u propisima na nacionalnoj razini (Zakon o vinu i provedbeni Pravilnik), međutim nije zaštićeni tradicionalni izraz niti je zaštićena oznaka proizvoda u okviru EU propisa," stoji u odgovoru Ministarstva uz najavu da će o zaključcima obavijesti javnost. U cijeloj priči oko prošeka, ističe Božić, jedini je problem što se taj proizvod nije našao na listi zaštićenih tradicionalnih izraza za vino. Iako je prošek prvotno u okviru pregovaračkih stajališta bio na listi (uz bermet, dingač, opolo, plavac i portugizac) odlukom Vlade i Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU u Saboru u revidiranim stajalištima iz siječnja 2011. izbrisan je s liste.

"U pozadini odluke bila je najava da će Italija blokirati završetak pregovora (radi njihova već zaštićenog pjenušca prosecco) pa je odlučeno da se u tom trenutku povuče zahtjev za prošek te da se postupak nastavi nakon ulaska RH u EU," podsjeća zaboravne Božić i naglašava "bilo bi pogrešno zaključiti da je Hrvatskoj uskraćeno pravo da u budućnosti proizvođači pokrenu postupak za uvrštenje prošeka na listu tradicionalnih izraza prema propisima koji se primjenjuju u EU. To pravo je neotuđivo i nesporno." Kakav će biti rezultat tog postupka danas je, iznosi Božić, nezahvalno procjenjivati, no Hrvatska ima snažne argumente. Inače, tridesetak hrvatskih vinara godišnje proizvede oko 1000 hektolitara prošeka. Jedan od vodećih je hvarski vinar Andro Tomić koji ne skriva nezadovoljstvo radi šlamperaja administracije iz resornog Ministarstva. Uvjeren je da prošek ima dovoljno elemenata koji ga uskoro mogu uvrstiti na listu zaštićenih vinskih proizvoda.


Komentari članka

Vezani članci

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Promjene u EU fondovima: 'Već moramo pripremiti projekte za novo razdoblje financiranja'

29.10.2019.

Povlačenje novca iz fondova EU jedno je od ključnih pitanja daljnjeg razvoja Hrvatske. O tome koliko smo dosad bili uspješni u korištenju europskog novca, kao i o izazovima koji nas čekaju, razgovarali smo s Anom Fresl, vlasnicom i direktoricom konzultan

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija