Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Pro 2017

EU objavila što nas to čeka u poljoprivredi do 2030.

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Tušek  

EU objavila što nas to čeka u poljoprivredi do 2030.

Europska komisija objavila je prognozu poljoprivredne proizvodnje, prihoda poljoprivrednika te utjecaja na okoliš za razdoblje 2017.-2030. godine. Budući da su pregovori o izlasku iz Ujedinjenog Kraljevstva iz EU u tijeku, projekcije se izrađuju na temelju Europske unije od 28 država članica, odnosno uključujući Veliku Britaniju, za cjelokupno razdoblje izgleda.

Iako su EU politike biogoriva nakon 2020. godine još uvijek nejasne, tržištem biogoriva i dalje će se upravljati od strane politike. Unatoč tome, glavni čimbenik koji utječe na tržište nakon 2020. godine bit će smanjenje ukupne potrošnje benzina i dizela. Smanjena potražnja za biodizelom iz biljnih ulja će utjecati na smanjenje proizvodnje uljane repice u EU.

Poljoprivredne površine i proizvodnja šećera

Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta nastavila je opadati posljednjih godina, iako sporijim tempom. Očekuje se nastavak ovog trenda, kada će se do 2030. godine koristiti 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Isto se odnosi i na obradive površine tijekom promatranog razdoblja. Udio trajnih travnjaka u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu ostaje stabilan, u skladu s trenutnim zahtjevima Zajedničke poljoprivredne politike.

Cjelokupnu prognozu Europske komisije za poljoprivredu 2017.-2030. pronađite u dokumentu ispod teksta!

Globalna potrošnja šećera i dalje raste. Međutim, očekuje se da će promjena preferencija potrošača i povećanje zdravstvenih problema smanjiti potrošnju šećera u EU za 5% do 2030. godine u korist izoglukoze i drugih zaslađivača. Svjetska proizvodnja šećera ponovno bi trebala rasti nakon dvije godine globalnog deficita. Povećana proizvodnja šećera bit će pod pritiskom 2018. godine na već niskoj svjetskoj cijeni bijelog šećera prije nego što se stabilizira. Ukidanjem kvota za šećer, predviđa se povećanje EU proizvodnje za 12% do 2030. godine, čime EU postaje neto izvoznik. Povećanje će biti koncentrirano u najisplativijim područjima, potaknuto povećanjem prinosa šećerne repe.

Porast proizvodnje žitarica?

Očekuje se da će proizvodnja žitarica u EU porasti na 341 milijuna tona do 2030. godine, potaknuta većom potražnjom za hranom, dobrim izgledima za izvoz (osobito za pšenicu) i povećanom upotrebom žitarica u industriji. Međutim, jači rast će biti zaustavljen zbog ograničenog potencijala za širenje područja pod usjevima i sporijim rastom prinosa u EU nego u drugim regijama svijeta. Očekuje se da će se zalihe žitarica uravnotežiti ispod povijesnih razina, pogotovo pšenica i ječam. Očekuje se da će se cijene oporaviti na preko 170 EUR/t u prosjeku, a na kraju razdoblja oko 194 EUR/t za pšenicu.

Očekivana niža potražnja za biljnim uljima s tržišta biogoriva stvorit će pritisak na područje uzgoja uljane repice. Povećana potražnja za proteinskim obrocima uglavnom će biti ispunjena povećanjem uvoza soje i domaćom proizvodnjom soje. Proteinski usjevi nedavno su doživjeli snažnu obnovu s rekordnom proizvodnjom u 2017/2018. To je potaknulo povoljno političko okruženje i dobra potražnja. Međutim, rast površina pod usjevima može se usporiti tijekom promatranog razdoblja, s obzirom na pritiske na cijene hrane i korištenje inputa u proizvodnji. Ovo, zajedno s nekim poboljšanjima prinosa, dovest će do blagog povećanja proizvodnje u EU.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Unatoč poteškoćama posljednjih godina, očekuje se da će rast svjetske i EU potražnje dugoročno podržati svjetsko tržište mliječnih proizvoda. Međutim, varijabilnost cijena svjetskog tržišta će se nastaviti te se kratkoročna neravnoteža na tržištu ne može isključiti.

Očekuje se da će se globalna trgovina mlijeka u prahu, obranog mlijeku u prahu, sira i maslaca u prosjeku povećati za 1 milijun tona ekvivalenta mlijeka godišnje. To je znatno ispod prosječnog rasta koji smo vidjeli kod gotovo svih proizvoda u zadnjih 10 godina. Jedina iznimka je maslac, čija će se prodaja širiti brže nego u posljednjem desetljeću. Kina će ostati vodeći svjetski uvoznik mliječnih proizvoda. Očekuje se da će pošiljke u Kinu znatno porasti, iako manje nego u prošlosti.

Paralelno bi bilo potrebno oko 900 tisuća tona mlijeka godišnje kako bi se zadovoljio rast domaće uporabe u EU. To će se uglavnom odnositi na sir i za preradu ostalih mliječnih proizvoda kao što su mliječni deserti, praškasti mliječni proizvodi, dječja hrana, proteini i koncentrati sirutke. Nasuprot tome, očekuje se da će se izravna potrošnja tekućeg mlijeka nastaviti smanjivati.

Očekuje se veća potražnja za mesom

Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu. To će također pridonijeti većem izvozu mesa iz EU. Ipak, 90% ukupne proizvodnje EU mesa će ići potrošačima EU.

Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu!

Očekuje se da će se potrošnja po stanovniku EU nastaviti lagano povećavati u prvim godinama promatranog razdoblja. Međutim, kako se približavamo 2030., potrošnja po stanovniku će se smanjiti prema trenutnoj razini, a perad će preuzeti određeni tržišni udio u odnosu na ostalo meso. Očekuje se da će se potrošnja svježeg mesa smanjivati, dok će ukupna potrošnja biti podržana daljnjom uporabom mesnih proizvoda kao sastojaka u prerađenim proizvodima.

Proizvodnja govedine oporavila se u razdoblju 2014-2016 nakon restrukturiranja mliječnog sektora. Očekivalo se da će se proizvodnja stabilizirati 2017., prije nego što se vrati na trend smanjenja. To će uglavnom biti uvjetovano padom broja krava i nižom domaćom potražnjom.

Nakon višegodišnjeg kontinuiranog pada, očekuje se da će se proizvodnja i potrošnja ovaca i koza nešto povećati.

Zahvaljujući snažnom izvozu u Kinu, 2016. i 2017. godine ponovno su se oporavile cijene svinjetine. Proizvodnja svinjskog mesa iskoristila je ovu kratkotrajnu priliku, ali se očekuje da će se proširiti tek neznatno do 2030. usprkos povoljnim cijenama hrane.

Specijalizirane kulture

Što se tiče maslinovog ulja, očekuju se daljnja strukturna poboljšanja tijekom promatranog razdoblja, što će rezultirati poboljšanim prinosima i većom proizvodnjom. Najveći rast očekuje se u Španjolskoj i Portugalu. Ova dodatna proizvodnja poslužit će kako rastućoj svjetskoj potražnji, tako i povećanju potrošnje u EU, osim u glavnim proizvodnim zemljama, tj. Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Portugalu, gdje će se potrošnja dodatno smanjivati. EU će ojačati svoj položaj kao najvećeg svjetskog proizvođača i izvoznika maslinovog ulja.

Očekuje se da će daljnja modernizacija sektora u proizvodnji jabuka postići veće prinose, zahvaljujući starim voćnjacima koji su djelomično zamijenjeni novim sadnicama, novim proizvodnim metodama, poboljšanom otpornosti na bolesti i suzbijanju štetočina. Očekuje se da će se povećanje prinosa u kombinaciji sa smanjenjem proizvodnog područja dovesti do stabilizacije proizvodnje jabuka. Očekuje se da će se konzumacija svježih jabuka uravnotežiti, dok će konzumacija prerađene jabuke vjerojatno malo pasti. Međutim, veći će izvoz nadoknaditi ovaj pad.

Očekuje se da će se ukupna potrošnja vina EU stabilizirati nakon dugog razdoblja pada. Međutim, ukupna domaća potrošnja će se smanjiti zbog smanjenja ostalih procesa proizvodnje vina i proizvoda kao što su destilacija, vinski ocat i vermut. Očekuje se da će EU zadržati stabilan rast izvoza vina, zahvaljujući snažnoj potražnji za vinima s geografskom oznakom i pjenušavim vinom. Sveukupno gledano, to će dovesti do neznatnog smanjenja proizvodnje u EU, a povećani prinosi neće u potpunosti nadoknaditi pad površina vinograda.

Očekuje se da će EU proizvodnja svježe rajčice ostati relativno stabilna, unatoč porastu prinosa koji proizlaze iz duljih proizvodnih razdoblja. Očekuje se da će potrošnja svježih rajčica blago pasti, ali da će se potrošnja prerađene rajčice malo porasti.
Prihod od poljoprivrede

Očekuje se da će se ukupni poljoprivredni prihod u EU značajno smanjiti u stvarnom vremenu tijekom promatranog razdoblja. Nasuprot tome, očekuje se da će poljoprivredni dohodak po radniku neznatno porasti zbog nastavka strukturnih promjena i broja ljudi koji napuštaju poljoprivredu. Očekivani porast vrijednosti proizvodnje bit će djelomično nadoknađen očekivanim povećanjem troškova proizvodnje, koji proizlaze uglavnom iz većih cijena energije i snažnijem obaranju cijena.
Promjene u stočarstvu ključne za zaštitu okoliša

Ovo izvješće također raspravlja o očekivanom utjecaju tržišta na određene pokazatelje zaštite okoliša kao što su one za emisije stakleničkih plinova i štetnih tvari u zraku te višak dušika. Promjene u stočarstvu bit će glavni čimbenik za emisije. To je zato što većina emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi proizlazi izravno ili neizravno iz uzgoja životinja. Očekuje se smanjenje emisija uslijed projiciranog smanjenja ukupnih stočnih stopa EU do 2030. godine. U usporedbi s 2008. godinom, očekuje se da će staklenički plinovi pasti za 1,5%, a emisije amonijaka za 10%.

Tečaj eura do 2030.

Makroekonomske pretpostavke uključuju nastavak niske cijene nafte, ali umjereno povećanje do 90 dolara po barelu do 2030. godine. To je niža razina nego što je pretpostavljeno u prethodnim izgledima. Euro će vjerojatno ostati konkurentan u kratkom razdoblju. U srednjoročnom razdoblju pretpostavljaju da će tečaj osjetno umiriti, dosegnuvši 1,23 USD/EUR do 2030. godine. Očekuje se da će kratkoročni ekonomski rast u Europskoj uniji biti nešto jači od prethodno predviđenih, tek nešto viši od 2%. U srednjoročnom razdoblju (tj. 2020.-2030.), pretpostavlja se godišnja stopa rasta između 1,5-1,8%.


Komentari članka

Vezani članci

EU će naš devastirani stočni fond dokrajčiti

19.09.2018.

Sva dosadašnja iskustva pokazuju da RH nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola, pa apeliramo na Vladu, Ministarstvo i pregovarače da prestanemo biti loši i neorganizirani te da se založe za zaštitu naših prava, jer sutra

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Sve skuplja hrana, sve jeftiniji restorani

10.09.2018.

Volimo se uspoređivati s ostalim članicama EU, pa je upravo objavljeno da imamo cijene na 63,7 posto europskog prosjeka, a jeftinije žive samo građani Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske

Mlada obitelj iz Ljubljane preselila na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće kojih već dugo nema

06.09.2018.

Planiramo obnoviti bakinu tradicionalnu goransku kuću koju ćemo nazvati 'Bakina hiša'. U suterenu želimo staru štalu pretvoriti u kušaonicu 'Bakina špajza' gdje će gosti moći probati naše domaće kobasice i sireve koje proizvode goranski OPG-ovi.

Lika je nekada proizvodila 70 tisuća tona krumpira godišnje, danas tek tisuću tona krumpira koji jedva pronalaze put do kupca

06.09.2018.

I pored zaštite zemljopisnog podrijetla ličkog krumpira te nekoliko jako dobro organiziranih manifestacija lički krumpir još uvijek ne zauzima mjesto na tržištu koje bi trebao. I dok željno isčekujemo još jedne "Dane krumpira" u Lovincu, koji će se ove go

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP