Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).

Slijede Slovačka, s padom udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini za 1,6 postotnih bodova, a potom Malta, s padom za 1,4 postotna boda.

U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, hrvatski javni dug bio je nominalno veći za 1,6 milijardi kuna, dok je njegov udjel u BDP-u pao za 2,2 postotna boda.

Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici godine za gotovo 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon lanjskog rasta za 3 posto.

Takav pad javnog duga je očekivan, s obzirom na dinamiku vladinog zaduženja i refinanciranja starih obveza, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

Naime, u prvom tromjesečju javni je dug porastao na 300 milijardi kuna jer je u ožujku država izdala obveznicu na inozemnom tržištu od 1,25 milijardi eura kako bi refinancirala obveznicu od 1,5 milijardi dolara, koja je na naplatu dospjela u travnju.

Očekuje se daljnji pad duga

“Smanjenje javnog duga posljedica je trenutno povoljne situacije, prije svega relativno dinamičnog gospodarskog rasta, uz istovremeno niske kamatne stope, odnosno povoljne uvjete refinanciranja i zaduživanja države”, kaže Šantić.

Osvrnuvši se na najavljeno predstavljanje strategije o pristupanju Hrvatske eurozoni, Šantić kaže da je upravo visina javnog duga najznačajnija barijera za zadovoljavanje maastrichtskih kriterija te ocjenjuje da će stoga biti izuzetno zanimljivo pratiti kako će se javni dug kretati u budućnosti.

“Ako želimo zadovoljiti te kriterije, javni dug može i dalje biti iznad 60 posto BDP-a, no mora imati tendenciju održivog smanjenja. Stoga možemo reći da će proces pristupanja eurozoni sigurno doprinijeti i većoj fiskalnoj disciplini u nadolazećim godinama”, kaže Šantić.

Ipak, ističe da postoje i rizici za domaće javne financije, a kao najznačajniji izdvaja mirovinski i zdravstveni sustav, koji bi se, pod teretom negativnih demografskih trendova, mogli suočiti s dodatnim rizicima u idućem razdoblju.

Kaže, također, da se postavlja pitanje što ako u razdoblju do ulaska u eurozonu Hrvatska ponovno zapadne u negativni gospodarski ciklus.

“Postavlja se pitanje postoji li dovoljno prostora u javnim financijama da se izbjegne scenarij iz 2009. godine, kada je zabilježen snažan rast proračunskog manjka i eksplozija javnog duga”, kaže Šantić.

Šantić očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga do kraja ove godine jer bi se proračunski manjak mogao zadržati na niskim lanjskim razinama od oko 1 posto.

“Zbog toga do kraja godine očekujem smanjivanje udjela javnog duga na otprilike 80 posto BDP-a”, zaključuje Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

Članice EU trebale bi dobiti više prostora za smanjenje PDV-a

18.01.2018.

Vlade bi tako mogle uvesti niže stope odnosno nultu stopu PDV-a na sve proizvode osim onih eksplicitno izuzetih, u rasponu od nafte i benzina do oružja, te od financijskih usluga do alkohola i duhana

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija