Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2020

Evo gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Evo gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

UKUPNA vrijednost prodanih nekretnina u Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda, a ta je vrijednost 23,7 posto veća u odnosu na 2018. godinu, istaknuto je u petak na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske".

Skup su organizirali Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a na njemu je predstavljena publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2019. godini", u kojoj su analizirani glavni trendovi na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta.

Analiza pokazuje da su lani na tržištu nekretnina ostvarene 111.673 transakcije, što je 6,5-postotni rast na godišnjoj razini. Pritom se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredno zemljište, 34,3 posto, s 23,7 posto ili gotovo 25 tisuća slijede stanovi odnosno apartmani. Građevinskih zemljišta je prodano 17,1 tisuću, a obiteljskih kuća 14 tisuća, što je 12,5 posto od ukupnog broja transakcija.

Kada je pak riječ o vrijednosti ugovorenih transakcija, najveći udio, 41,9 posto, odnosi se na stanove i apartmane.

Najveći rast vrijednosti prodanih nekretnina u 2019. zabilježen je kod poslovnih prostora, za 64 posto, slijede građevinska zemljišta s 38 posto, parkirna i garažna mjesta s 37 posto, obiteljske kuće za 32 posto i stanovi s 26 posto.

Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, s njih više od 13,5 tisuća, a slijede Split s dvije tisuće, Zadar 1480, Rijeka s 1304 i Osijek, s 1775 transakcija.

U tim gradovima učestalije su transakcije stanova i apartmana, kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom dijelu izvan većih naselja, dok transakcije poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ruralnim i nerazvijenijim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije.

Najskuplji stanovi u Dubrovniku

Voditeljica projekta izrade publikacije Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb ističe kako analiza pokazuje da je rast cijena nekretnina vezan uz intenzitet turističke aktivnosti, pa su ondje gdje ima više noćenja turista i cijene nekretnina, poglavito stanova, obiteljskih kuća i zemljišta, više.

U Dubrovniku je tako ostvarena najviša medijalna cijena stana odnosno apartmana po metru kvadratnom, oko 18 tisuća kuna.

Medijalna cijena između 10 i 15 tisuća kuna zabilježena je u 38 priobalnih i otočnih jedinica, u Zagrebu ona iznosi 9641 kunu, dok su medijalne cijene u stanova i apartmana do pet tisuća kuna evidentirane u 45 jedinica lokalne samouprave, mahom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najniža cijena stanova je zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 3577 kuna, a kako ističe Rašić, razlika u kupoprodajnoj cijeni kvadrata stana između Vukovarsko-srijemske i Dubrovačko-neretvanske iznosi 10.013 kuna, što znači da se za cijenu jednog kvadrata u najjužnijoj hrvatskoj županiji može kupiti 3,8 kvadrata u najistočnijoj.

U 225 jedinica medijalne cijene kuća ispod tisuću kuna po metru kvadratnom

Kada je riječ o obiteljskim kućama, one znatno više cijene prilikom prodaje postižu u gradovima i općinama jadranske Hrvatske, a s najvišim medijalnim cijenama, iznad 10 tisuća kuna, izdvajaju se Ston, s 15,5 tisuća kuna, Seget (12.090 kn) i Primošten (10.915 kn).

Medijalne cijene obiteljskih kuća od tisuću kuna i manje po kvadratnom metru ostvarene su u 225 jedinica lokalne samouprave, većinom u ruralnim kontinentalnim predjelima.

Poljoprivredno zemljište najskuplje je bilo u jadranskim jedinicama lokalne samouprave, a u 11 jedinica nadmašivalo je 100 kuna po metru kvadratnom.

S druge strane, u 443 jedinice medijalne cijene poljoprivrednih zemljišta iznosile su 50 kuna i manje. Na kontinentu najviša medijalna cijena, od 4,2 kune po metru kvadratno, ostvarena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se u ostalim županijama kretala od jedne kune u Sisačko-moslavačkoj, do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U Zagrebu pak medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila je 21,7 kuna.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Medijalne cijene građevinskog zemljišta ispod 10 kuna po kvadratu bilježe se u 13 jedinica, poput Slatine, Orahovice, Lekenika, Pakraca i Novske.

U analizi je izračunat i indeks priuštivosti stana u 2018. godini, koji očekivano pokazuje da su stambene nekretnine najmanje priuštive u priobalju, pa je tako u Hvaru, Dubrovniku i Slivnu potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka za jedan kvadrat stana ili apartmana.

Vizek: Lako moguće da ćemo za 2020. vidjeti stagnaciju cijena

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kaže da s pokazateljima o tržištu nekretnina u ovoj godini još ne raspolažu, no kako je za očekivati i da će koronakriza i recesija, u koju smo tek praktički ušli, usporiti trendove na tržištu nekretnina.

No koliko će se to brzo i intenzivno odraziti na cijene nekretnina, ostaje prilično neizvjesno, napominje Vizek, jer tržištu nekretnina treba značajno više vremena da se ono cjenovno prilagodi novonastaloj situaciji, u ovom slučaju recesiji.

"Prema tome, može se vrlo lako dogoditi da u 2020. još uvijek vidimo stagnaciju cijena, a da će početi padati tek u sljedećim godinama, pogotovo ako kriza i recesija potraju", rekla je Vizek.

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir kaže kako se primjećuje da cijene na tržištu nekretnina trenutno ne padaju, no smanjuje se promet. Ovisno i o turističkoj sezoni, Uhlir kaže da se može očekivati da će cijene na jesen početi padati.

Ističe da je potres u Zagrebu napravio dosta veliki pomak, koji se na tržištu još ne osjeća, ali će s vremenom doći do izražaja te će doći do korekcije cijena, no napominje i da ta korekcija ne mora biti bezuvjetno prema dolje, pri čemu navodi primjer novogradnje u centru grada kojoj je cijena porasla.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici