Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2016

Evo kako maheri iz proračuna otimaju milijarde kuna

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Evo kako maheri iz proračuna otimaju milijarde kuna

Kružnim prijevarama s PDV-om spretni kriminalci od hrvatskih poreznih obveznika otuđuju milijarde kuna. Osim što ugrožavaju državni proračun, nevolje stvaraju i naivnim poduzetnicima koje uvlače u prevarantske lance

Na međunarodnim prijevarama s PDV-om hrvatski proračun godišnje gubi oko pola milijarde eura, a na razini Europske unije gubici iznose nevjerojatnih 159,5 milijardi eura. Kako bi suzbila ovaj sofisticirani oblik kriminala, Europska komisije lani je donijela Akcijski plan za stvaranje jedinstvenog područja PDV-a, no aktualni podaci pokazuju da su potrebne dublje reforme.

Osim što pustoše državne proračune, kružne prijevare predstavljaju opasnost za poduzetnike koji se mogu mimo svoje volje naći u prevarantskom lancu. U tom slučaju prevareni poduzetnici mogu izgubiti pravo na povrat PDV-a ako ne uspiju dokazati da su poduzeli neophodne mjere zaštite.

Što su to kružne prijevare i kako funkcioniraju?

Kružne prijevare službeno se nazivaju 'zajedničke prijevare putem nestajućeg trgovca' i predstavljaju najteži oblik poreznih prijevara u Europskoj uniji. Funkcioniraju tako da, primjerice, prevarantska tvrtka osnovana u Hrvatskoj uveze robu od partnerske tvrtke iz neke zemlje Europske unije, pri čemu je oslobođena plaćanja PDV-a. Zatim tu robu preprodaje drugim tvrtkama u lancu (tzv. bufferi) uz malu ili nikakvu maržu, koje imaju pravo na povrat PDV-a (pretporez).

Nabavljena roba nikada ne završi u maloprodaji na domaćem tržištu jer zadnja tvrtka u lancu vraća robu u zemlju podrijetla odnosno prodaje je natrag inozemnoj tvrtki koja je pokrenula cijelu priču.

Kvaka je u tome što prevarantska tvrtka (poduzeće B) proda i naplati robu s uračunatim PDV-om, ali ga nikad ne plati državi jer u međuvremenu nestane. Riječ je o fiktivnoj tvrtki bez zaposlenih, koja je osnovana samo u svrhu prijevare. Vrlo brzo nakon obavljenog posla, odgovorne osobe te tvrtke postaju nedostupne poreznicima i poslovnim partnerima.

U konačnici, Porezna uprava trpi gubitka jer isplati povrat PDV-a tvrtkama u lancu (bufferima), ali ne naplati porez od prevarantske tvrtke koja nestaje.

Za prijevaru su dovoljne tri tvrtke, ali u lancu često sudjeluje i više od deset tvrtki. U cijeloj priči tvrtke 'bufferi' služe kako bi se zavarao trag i otežalo otkrivanje lanca Poreznoj upravi. Među njima mogu biti tvrtke povezane s prevarantima, ali i poduzetnici koji su uvučeni u lanac mimo svoje volje.

Primjer kružne prijevare

Poduzeće A iz zemlje EU-a prodaje robu vrijednu 1.000.000 eura poduzeću B na domaćem tržištu, te je oslobođeno plaćanja poreza. Poduzeće B prodaje robu poduzeću C za 1.250.000 eura s uračunatim PDV-om. Iznos od 250.000 eura poduzeće B treba unutar roka uplatiti u državni proračun, dok poduzeće C taj PDV iskazuje kao pretporez. Unutar roka plaćanja poduzeće B prestaje poslovati, odnosno nestaje (missing trader), a država je prevarena za 250.000 eura. Porezna uprava s vremenom će blokirati poduzeće B te pokrenuti ovršni postupak, ali ta tvrtka posluje u unajmljenom prostoru, s unajmljenim namještajem, bez zaposlenih i bez novca na računu pa od blokade i ovrhe neće biti koristi.

Kako uočiti prijevaru i zaštititi svoju tvrtku?

Kao što smo već spomenuli, u prevarantski lanac mogu biti uvučeni i pošteni poduzetnici, koji se mogu naći na udaru Porezne uprave. Naime, nakon utvrđivanja porezne prijevare, poreznici u pravilu svima u lancu osporavaju pravo na povrat poreza.

U tom slučaju pošteni poduzetnik treba dokazati da nije svjesno sudjelovao u prijevari te da je prethodno poduzeo nužne mjere zaštite, a što je dugotrajan i neizvjestan postupak. Stoga je važno na vrijeme uočiti namjeru zlouporabe sustava poreza na dodanu vrijednost.

U tu svrhu Porezna uprava izdala je uputu koja sadrži popis provjera koje je potrebno napraviti kako bi se na vrijeme uočila prijevara.

Kako bi izbjegli osporavanje pretporeza, poduzetnici u dužni provesti uobičajene provjere svojih kupaca i dobavljača. Između ostalog, trebaju provjeriti poslovne reference (bonitet), PDV registraciju, komercijalnu opravdanost transakcije, realnost i poslovnu opravdanost predloženih modaliteta plaćanja te status ponuđene robe (smještaj, raspoloživost, količina).

Također, trebaju voditi računa o signalima koji ukazuju na postojanje prijevare, poput nuđenja unaprijed određenog profita (marže) koji nije u skladu s prometom ili odrađenom količinom posla. Signal za uzbunu bi trebala biti i ponuda za kupnju koja automatski osigurava i daljnju prodaja robe, uz laku i brzu zaradu.

Poduzetnici osobito trebaju biti oprezni ako je ponuda stigla od novoosnovane tvrtke bez poslovne i financijske povijesti te ako uvide da ponuđač slabo poznaje ponuđenu robu.

Stručnjaci upozoravaju da u naše zakone nisu uključene odredbe o obvezi provjere klijenata pa mali poduzetnici lako postaju žrtve prevaranata. Međutim, europska regulativa daje za pravo Poreznoj upravi da uskrati pravo na odbitak pretporeza, ako utvrdi da je poduzetnik znao ili trebao znati da posluje s prevarantom.

U tom slučaju poduzetnik se može žaliti, ali treba dokazati da je poduzeo gore navedene mjere zaštite.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelovarčani će od sutra moći provjeriti gdje je svaka proračunska lipa završila

20.05.2019.

Naime, tri mjeseca nakon što je građanima omogućio puni uvid u proračun i sve njegove stavke gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak iz redova HSLS-a odlučio je napraviti i korak dalje u ostvarenju što transparentnijeg upravljanja gradom. Ovog ponedjeljka pr

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

'Maistra je podcijenjena, krenite u otkup'

15.05.2019.

Namjera Maistre da gotovo 283 milijuna kuna dobiti zadrži u kompaniji izazvala je nezadovoljstvo nekih manjinskih dioničara.

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

01.05.2019.

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne pobolj

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija