Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Tra 2016

Evo što je poslodavcima ključni element dobrog životopisa

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

Evo što je poslodavcima ključni element dobrog životopisa

Kako izgleda savršen životopis, koje elemente treba sadržavati i kako treba biti strukturiran, istražio je MojPosao na više od 120 stručnjaka s područja upravljanja ljudskim resursima te na više od 300 tražitelja posla.

Posjedovanje traženog iskustva kao važno ili čak jako važno ocjenjuje 86% poslodavaca i jednako toliko (86%) tražitelja posla. Uredno formatiranje životopisa je na visokom trećem mjestu za 86% poslodavaca i 88% tražitelja posla. No, kao ključan element dobrog životopisa i poslodavci (91%) i tražitelji posla (90%) navode poznavanje pravopisa i gramatike. Kao najmanje važan element dobrog životopisa, poslodavci (20%) i tražitelji posla (20%) navode posjedovanje volonterskog iskustva. Najveća razlika u percepciji poslodavaca i posloprimaca primjećuje se prilikom navođenja vještina koje nisu ključne za natječaj; dok 59% posloprimaca smatra kako je i takve vještine nužno navesti u životopisu, to smatra važnim svega 20% poslodavaca.

Dvije minute za pregled životopisa

Više od polovice ispitanih poslodavaca (53%) inicijalnom pregledu životopisa posveti manje od dvije minute. Trećina poslodavaca (33%) 'skeniranju' životopisa posveti i do 5 minuta, dok svega njih 15% utroši i više od 5 minuta.

Najveće greške koje kandidati u životopisu mogu napraviti su izostavljanje podataka poput kontakta ili radnog iskustva, čak 76% poslodavaca navedene greške smatra nedopustivima. U nedopustive greške spadaju i pravopisne te gramatičke neispravnosti (74%), kao i prikrivanje perioda nezaposlenosti (34%). Poslodavci u životopisu najmanje zamjeraju navođenje informacija nepravilnim redoslijedom (24%).
Kada je u pitanju najveća pogreška prilikom samog procesa prijave na posao, poslodavce najviše smeta životopis naslovljen na drugu tvrtku ili radnu poziciju (48%). Trećina poslodavaca (34%) smatra da je najveći propust slanje prijave koja ne udovoljava uvjetima navedenim u oglasu, dok ih 16% najvećim propustom smatra izostavljanje traženih dokumenata.

Što se tiče izgleda životopisa, više od polovice poslodavaca (57%) smatra da format životopisa treba biti primjeren poziciji za koju se tražitelj posla prijavljuje. Primjerice, ukoliko se kandidat prijavljuje na natječaj za administrativni posao, životopis bi trebao biti uredno formatiran te pratiti standardnu formu. S druge strane, 'kreativnija' zanimanja podrazumijevaju i manje formalne životopise. Ipak, četvrtina poslodavaca (25%) preferira standardnu formu životopisa, neovisno o poziciji na koju se kandidat prijavljuje, dok ih 14% nema preferencije. Svega 3% poslodavca voljelo bi primiti životopis u obliku video materijala, prezentacija ili u web formi.

Gotovo polovica poslodavaca (48%) navodi da im je molba za posao važna, dok ih 14% ovaj dokument smatra izuzetno važnim. Četvrtina poslodavaca (25%) nema mišljenje o važnosti molbe, dok ih 9% navodi da im je molba nevažna. Molba je potpuno nevažan dokument za svega 4% poslodavaca.
Ispitanici navode da dobra molba mora sadržavati informacije kojih nema u životopisu, a prvenstveno se odnosi na motivaciju kandidata da se prijave za određeno radno mjesto i određenu tvrtku:

- Kandidat treba privući pažnju nečim zanimljivim te zračiti energijom čak i ako ne zadovoljava sve kriterije, smatra jedan od ispitanih poslodavaca, a drugi dodaje kako je idealna molba "kratki sadržaj koji nema veze s ponavljanjem iz životopisa (jer ga već imam na stolu), već govori o onome što nije navedeno u životopisu-ukratko o kandidatu, zašto mi kao poslodavac, što kandidat nudi, što želi".

Provjerava kandidata na društvenim mrežama

Više od polovice poslodavaca (53%) pozvalo bi kandidata u idući krug selekcije iako ne udovoljava svim uvjetima natječaja. Trećina poslodavaca (34%) navodi da bi zanemarili nedostatak traženih kvalifikacija ukoliko ih kandidat osvoji nečim drugim kao što su motivacija, želja i spremnost na učenje ili ukoliko posjeduje specifično radno iskustvo. Tek 12% poslodavaca priznaje da bi dalo šansu kandidatu koji ne zadovoljava tražene uvjete samo u slučaju da nemaju dovoljan broj prijavljenih, dok ih 3% izričito odbija kandidate koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja.

Većina poslodavca (79%) pretražuje kandidate na društvenim mrežama, najčešće na LinkedInu (73%) i Facebooku (42%). Od neprimjerenog sadržaja na kojeg su poslodavci naišli na društvenim mrežama kandidata izdvajamo: golišave fotografije, 'čudne' sklonosti, nasilne slike, rasizam i diskriminacija te ogovaranje trenutnog poslodavca. S druge strane, petina poslodavaca (21%) ne traži dodatne podatke o kandidatima putem društvenih mreža.

S druge strane, više od polovice tražitelja posla (54%) smatra da poslodavci pregledavaju profile kandidata na društvenim mrežama, 30% ih ne zna, a 12% tražitelja posla smatra da provjeravaju samo poslovne profile, npr. LinkedIn. Iako su poslodavci u istraživanju istaknuli 'nezgodan' sadržaj na profilima kandidata, čak 90% tražitelja posla tvrdi da paze što objavljuju na društvenim mrežama, dok ih 10% priznaje da se time ne zamaraju.

Nedostatak radnog iskustva

Istraživanje pokazuje da se svega 9% ispitanih tražitelja posla prijavljuje na oglase za koje ne posjeduju sve tražene kvalifikacije. Većina tražitelja posla (77%) se prijavljuje ako zadovoljava većinu uvjeta, dok ih se 14% prijavljuje samo ako imaju sve tražene kvalifikacije. Najviše ispitanika (36%) smatra da je manjak radnog iskustva najveći nedostatak zašto nisu dobili željeni posao. Da je problem u životnoj dobi smatra 23% tražitelja posla, dok ih petina (20%) smatra da nedostatak čini njihovo obrazovanje. Svega 13% tvrdi da nema nedostatka za dobivanje željenog posla, dok ih 8% smatra da su prekvalificirani.


Komentari članka

Vezani članci

Šef Prima namještaja: 'Bez ove tri mjere Vlada ne može spasiti gospodarstvo. Ljudima treba vratiti optimizam, sve je bolje od dugotrajne krize'

01.04.2020.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u nedjelju je poručila Vladi kako se hitno mora donijeti 13 prioritetnih mjera kojima će se pokušati spasiti hrvatsko gospodarstvo, teško pogođeno pandemijom koronavirusa. Vlada je prilikom predstavljanja mjera za spas go

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

10.03.2020.

Istražili smo kakav je rezultat polučila objava pozicija i plaća svih zaposlenika u domaćoj tvrtki, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, izuzmemo li državni aparat.

U avioindustriji 200 novih radnih mjesta

29.02.2020.

Vukovarske je vijećnike dogradonačelnica informirala o posjetu tvrtke koja će u travnju zaposliti prvih 50 djelatnika

Sve veći nedostatak ICT stručnjaka u EU

26.02.2020.

Zapošljavanje stručnosti u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) izazov je za poduzeća u Europskoj uniji (EU). Tijekom 2018. godine 9% poduzeća iz EU zaposlilo je ili pokušalo zaposliti ICT stručnjake. Više od polovice poduzeća (58%) izvije

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

25.02.2020.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine. Hrvatska se sve više oslanja na umirovljenike: od prodavača u trgovinama do liječnica u ordinacijama.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija