Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2019

Filip Ljubić objašnjava zašto ne očekuje pomoć države njegovom brzorastućem Q Softwareu

Izvor: lider.media · Autor: Ana Gavranić  

Filip Ljubić objašnjava zašto ne očekuje pomoć države njegovom brzorastućem Q Softwareu

Hrvatska tvrtka Q Software treća je najbrže rastuća europska tehnološka tvrtka u Srednjoj Europi prema Deloitteovoj listi. Do sada su uspješno završili preko 200 projekata na više od 20 tržišta svijeta, od Aljaske do Dubaija, za kompanije kao što su BBC, Audi, Volkswagen, Coca-Cola, Facebook, Nestle, Vaillant, Hilti, Pfizer, Swiss Post, Lufthansa i brojne druge.

Nakon što su lani odabrani kao partner na projektu Times Expert Traveler izdavačke kuće News UK, nedavno su sklopili suradnju s britanskom fintech tvrtkom Smart Pension, a radi se o projektu koji bi im mogao donositi nekoliko milijuna eura godišnje. O projektima na kojima rade i uspjesima koje nižu iz godine u godinu, razgovarali smo s Filipom Ljubićem, izvršnim direktorom i suosnivačem te tvrtke.

>>>Hrvatska tvrtka Q Software odabrana na projektu The Timesa

Koja je bila vaša osnovna ideja poslovnog modela prilikom pokretanja tvrtke? Kakvi su bili počeci i kako je tekao razvoj tvrtke?

– Krenuli smo prije četiri do pet godina pomalo sanjarski: idemo okupiti najbolje developere u Hrvatskoj na jedno mjesto i onda ćemo mi skupa s tim ljudima stvoriti velike stvari. Čak smo u početku i unajmili prekrasan stan u centru Zagreba, opremili ga kao dom, da se ljudi u njemu osjećaju dobro i ugodno (veliki kauči, ogroman TV, PlayStation, mala teretana), a sve kako bismo bili što atraktivniji. No, ubrzo smo shvatili da to sve nije dovoljno i naš hobi je postao full-time job. Spavalo se u uredu, radilo vikendima, čak i od umora u polusnu prolazilo kroz crveno na semaforima po povratku kući. Ali davali smo sve od sebe, bavili se ljudima, gradili jednu lijepu priču i trud se isplatio. Danas je Q Software jedna od vodećih agencija u Europi. Zatim smo prije godinu i pol, uz Q, pokrenuli s partnerima još jednu novu tvrtku koja se zove Qx. Prije samo godinu i pol, Qx je imao 1 zaposlenog, a danas Qx ima već 250 ljudi i raste. Isto je 100% prihoda izvoz.

Danas je Q prema Deloitteovom Fast 50 programu treća najbrže rastuća tehnološka tvrtka u Srednjoj Europi. Što vas je dovelo do značajnog rasta?

– Nema tu magične formule. Jer da ima, mi bismo danas pisali knjige i pametovali drugima. No, činjenica jest da kad analizirate najbrže rastuće europske firme koje su rasle same bez vanjskih investicija, onda je Q zaista jedna od najbrže rastućih firmi u cijeloj Europi. To ipak nešto govori o nama i ulijeva sigurnost, kako kod novih klijenata, tako i kod novih ljudi. Tako da očito nešto radimo drugačije. Što točno radimo drugačije je teško precizno definirati. Vjerojatno se ne radi o jednoj ili dvije stvari, nego o puno sitnih detalja i odluka koje se donose na dnevnom nivou. Ono što je sigurno da se jako trudimo, da nam je zaista stalo i do naših ljudi i do klijenata te da smo uvijek spremni potegnuti više i otići korak dalje. Ali sve u životu ima dvije strane medalje pa i s tim rastom dolaze i izazovi. Možda najveći je to što svaki porast broja ljudi za sobom vuče i nove procese. Kako firma raste, tako se konstantno trebaju uvoditi novi procesi i mijenjati postojeći. Taman kad postaviš proces koji je stvarno dobar, tim ljudi naraste i onda pak trebaš neki drugi proces i opet sve ispočetka.

Na što stavljate najveći naglasak – kvalitetu, cijenu proizvoda ili lakoću korištenja? Nešto četvrto?

– Svaka stavka nam je bitna, no ako moramo staviti naglasak na jednu onda je prioritet individualizirani pristup svakom klijentu.

Što smatrate da je specifična prednost vaših usluga i vašeg poslovnog modela?

– Kao što sam naveo, naš poslovni model bazira se na custom-made pristupu. Svakog klijenta tretiramo drugačije i sa svakim prvo sjednemo na workshop da skupa definiramo ciljeve. Čak smo za to i razvili svoju vlastitu metodologiju i mislim da smo tu stvarno jaki. Sve više firmi to prepoznaje. Zato i imamo slogan “Whatever the Q, we got the A”. To nije samo marketinški moto, nego filozofija prema biznisu gdje klijent zna da smo uvijek tu za njega.

U svega par godina poslovanja, Q je u Zagreb i Hrvatsku doveo više stotina investitora i gospodarstvenika iz cijeloga svijeta. Kakve su njihove reakcije na Hrvatsku?

– Reakcije su odlične, fenomenalne. Kao što ste i sami rekli, mi smo do sada u Hrvatsku doveli sigurno više stotina investitora i gospodarstvenika, a to je velik i relevantan uzorak. Mogu stvarno reći da Hrvatska trenutno uživa status lijepe, atraktivne i sexy zemlje u koju svi žele doći. Sjećam se vremena kad sam kao dijete i tinejdžer putovao, da stranci nisu uopće čuli za Hrvatsku, zatim je došlo vrijeme kad su za nas čuli, ali su nas povezivali samo uz rat pa je došla treća faza kad su stranci reagirali na riječ Hrvatska samo kad bi se spomenuli Šuker i Prosinečki (haha) i da bismo konačno u zadnjih nekoliko godina dosegli imidž kakav realno zaslužujemo. Mi Hrvati često to ne vidimo jer imamo idealiziranu sliku zapada, ali u svjetskim razmjerima, Hrvatska je jedna iznimno uređena, organizirana, čista i sigurna zemlja, koja uz sve to ima još i veliku kulturnu baštinu i specifične prirodne ljepote. Naravno da svaki investitor sve to uzima u obzir i da nama to pozitivno utječe na business development. Tako da je nama u Q-u brand Hrvatske uvijek siguran “as u rukavu” za privlačenje ozbiljnijih poslova.

Jednom prigodom rekli ste da je danas mnogo lakše pronaći dobre klijente, nego dobre ljude. Imate li problema s pronalaskom radne snage?

– Problem radne snage je velik problem u cijelom zapadnom svijetu. Prošlo je preko 10 godina od posljednje krize, svjetska ekonomija buja pa gdje god da putujemo; u Munchen, London, Stockholm, Zurich ili New York, svugdje se uvijek svi žale na isto — da ne mogu pronaći dobre ljude. Rekao bih da se u posljednjih deset godina u svijetu potpuno okrenula pozicija moći poslodavaca i posloprimaca. Sada su posloprimci ti koji diktiraju uvjete i odlučuju što će raditi, gdje i kako, a poslodavci ponizno čine sve što mogu kako bi zadobili njihovu pažnju. Na hrvatskoj IT sceni nije puno drugačije. Gotovo da nema niti jedne ozbiljnije tech firme kojoj kronično ne nedostaje ljudi i koja ne razbija glavu kako će doći do novih zaposlenika. Mi se isto trudimo maksimalno koliko možemo. Imamo čak i dediciranog “Experience Managera”, koji se isključivo bavi time kako će se ljudi s kojima radimo osjećati.

Evo, naprimjer, 4. ožujka selimo u novi ured i tu ulažemo stvarno jako puno svog vremena, fokusa, novaca, ali i srca. Cijela zgrada je koncipirana kao naš mini kampus, svi zidovi su stakleni pa svatko svakog može vidjeti i po potrebi spontano kontaktirati, stropovi su jako visoki da se ljudi ugodno osjećaju, a i svaka od četiri etaže ima svoju vlastitu terasu. Najveća terasa je ogromna i tu planiramo raditi redovite tulume za cijeli IT community. Snažno pojačavamo i meetupove, otvorena predavanja i radionice pa će tako novi Q ured biti Meeting Point hrvatske IT scene. Naravno, tu su i stolni nogomet, pikado, PlayStation, čak dva ping pong stola, redoviti kartaški turniri, besplatna joga, voće, grickalice, a imamo i posebnu garažu za one koji dolaze biciklom ili romobilom kao i tuševe za sportaše. Sve u svemu, dižemo cijeli experience na još jedan viši level i nadamo se da ćemo tako privući ljude i zadržati postojeće.

Imate li konkurenciju i kako se borite s njom?

– Naravno, svatko ima svoju konkurenciju. Ali iskreno, ne razmišljamo previše o njoj. Radimo globalno pa ako Hrvatska ima četiri milijuna, a svijet osam milijardi ljudi, naše tržište je 2.000 puta veće od hrvatskog. Tako da nema straha da će netko preoteti naš posao, jer ćemo sigurno pronaći drugi.

Nedavno ste sklopili suradnju s britanskom fintech tvrtkom Smart Pension. Radi se o projektu koji bi Vam kako ste rekli, mogao donositi nekoliko milijuna eura godišnje.
Možete li nam reći nešto više o tom projektu?

– Smart Pension je platforma koja omogućuje tvrtkama da za svoje zaposlenike naprave mirovinski plan, a zaposlenicima da prate taj plan i odlučuju gdje će uložiti svoj novac. Mirovinska su platforma broj 1 u UK-u, uskoro se šire na američko tržište, a na njezinom je čelu bivši gradonačelnik Londona, Sir Anthony Jolliffe. Zašto su nama toliko interesantni? Zato što su rijetka tvrtka koja spaja nespojivo: s jedne strane su ozbiljna korporacija s vrhunskim procesima i nekoliko stotina zaposlenih, a s druge strane imaju poslovnu kulturu startupa gdje svatko člana uprave može pozvati na pivo nakon posla. I našim se developerima to jako sviđa. Uz to, Smart ima neke od najboljih svjetskih Ruby programera pa se može puno toga naučiti.

Odabrani ste i kao partner na projektu Times Expert Traveler izdavačke kuće News UK. Koja je uloga tvrtke Q Software u projektu?

– Baš smo cijeli prošli tjedan u Zagrebu ponovno ugostili “The Times”. Radionice su bile iznimno uspješne. Oni su jako zadovoljni s Q-om i puno toga je u planu za dalje, ali ne smijemo još ništa otkrivati o novim projektima. Što se tiče same platforme “Times Expert Traveler”, tu smo mi praktički odradili kompletan projekt — od prvih skica, vizuala, dizajna, programiranja do gotovog proizvoda. To je jedan od strateških projekata cijele News UK grupe, koja je najveća medijska grupacija u Velikoj Britaniji pa je to svakako velika stvar za Q i za naše dečke i cure koji su radili na projektu i očito odradili vrhunski posao.

Smatrate li da država može bolje pomoći poduzetnicima poput vas? Kako?

– To je vječna tema u hrvatskim medijima i ima puno onih koji misle da država tu može puno napraviti. Ja mislim da ne može puno ili barem ne vidim način kako bi država mogla značajno pomoći primjerice mojoj firmi koja je 100% orijentirana na izvoz. Naravno da bi porezi mogli biti manji ili da bi se mogle uvesti određene subvencije za IT industriju. To su napravile neke zemlje u regiji i mislim da bi to bilo dobro i za našu zemlju. Međutim, nije realno za očekivati da će državna tijela imati čarobni štapić za naš biznis. Svatko treba prvo zasukati svoje rukave, uzeti telefon u ruke i sjesti na avion. Nerealno je očekivati da će netko izvan vaše firme — bilo da je to Vlada, ministarstvo ili veleposlanstvo — umjesto vas povećati vašu prodaju ili poboljšati vaše interne procese. Mali i srednji biznis tako ne funkcionira. Ono što ja konkretno očekujem od države su neke male, ali ipak bitne stvari, na primjer, dogovoriti sastanak u konzulatu, dobiti neko pismo preporuke, povezati nas s nekim i slično. U tom slučaju potpora državnih agencija stvarno funkcionira za svaku pohvalu.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčani izradili aplikaciju za upravljanje robotskom rukom: 'Precizna je u milisekundu'

15.02.2019.

To nije softver kao, primjerice, u web shopu, u kojem, ako postoji ‘bug’, proizvod neće završiti u košarici - počeo je Ante Klisović, voditelj tima u zagrebačkoj IT tvrtki Serengeti, govoreći o novoj aplikaciju koju su razvili za austrijski Fronius, tvrtk

Umjetna inteligencija dolazi: Ove vještine će vam trebati da ostanete 'otporni na robote'

15.02.2019.

Hoće li umjetna inteligencija pomoći stvoriti više novih radnih mjesta ili će se čovječanstvo suočiti s masivnim gubitkom poslova zahvaljujući automatizaciji, goruće je pitanje današnjice. Najnoviju paniku izazvala je teza da bi umjetna inteligencija mogl

Priča o uspjehu Splićanina: Vratio sam se iz Amerike, a onda je iz Splita osvojio

14.02.2019.

Tko hoće raditi može zaraditi više nego u Irskoj ili Njemačkoj, a moji zaposlenici na posao dolaze kad hoće...

Svjetska korporacija prepoznala hrvatsku tvrtku kao top partnera za napredna poslovna rješenja

14.02.2019.

Dassault Systemes rješenja u Adriatic regiji su dostupna još od 1995.godine, kada je osnovana prva tvrtka članica CADCAM Grupe sa sjedištem u Zagrebu.

Novi ugovor za Đuro Đaković Specijalna vozila vrijedan 71,8 milijuna kuna

06.02.2019.

Ovim dodatnim ugovorom tvrtka će nastaviti proizvodni ritam od dva vagona dnevno, po prvi puta postignut u prosincu prošle godine.

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi