Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

Pišu: Tomislav Pili i Anamarija Mujanović
Barem stotinjak hrvatskih kompanija ima potencijal izaći na burzu, a potpuno je zanemarena činjenica da se na tržištu kapitala mogu izdavati i obveznice. Poruke su to su panela ‘Strategija razvoja tržišta kapitala‘ koji se održao u sklopu Liderovog Financijsko-investicijskog foruma, a okupio je predsjednicu Uprave Zagrebačke burze Ivanu Gažić, Anamariju Staničić, članicu Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te Maju Bešević Vlajo, predsjednicu CFA Societiy Croatia. Udruga kojom predsjeda Bešević Vlajo napravila je podlogu za Strategiju razvoja tržišta kapitala koja bi, prema riječima ministra financija Marka Primorca, svjetlo dana trebala ugledati krajem ove godine.

Maja Bešević Vlajo kazala je kako problemi koji muče domaće tržište, poput malog broja novih izdanja, primjetni su i na mnogo razvijenim tržištima. – Prošle godine najveća javna ponuda dionica (IPO) napravljena je u Rumunjskoj. Istovremeno, tijekom 2022. i 2023. na burzi u Amsterdamu nije se dogodio nijedan IPO. Ovo je dobar trenutak za iskorak hrvatskog tržišta, trebamo slijediti dobre primjere – izjavila je Bešević Vlajo. CFA Society Croatia iznijela je 25 inicijativa za razvoj tržišta, poput uvođenja investicijskih računa, uključivanje malih ulagača u javne ponude dionica, digitalizaciju procesa uvrštenja i listanje udjela u državnim kompanijama na burzi što bi povoljno doprinijelo i kvaliteti korporativnog upravljanja u tim kompanijama.

Maja Bešević Vlajo optimistična je u vezi uključivanja tih inicijativa u konačnu verziju Strategije jer ‘još nismo imali ministra financija koji tako ambiciozno govori o tržištu kapitala‘. Iz kuta regulatora ne može se puno toga učiniti na dodatnom poticanju razvoja tržišta jer smo vezani regulativom Europske unije, kazala je Anamarija Staničić. No, regulator može pomoći u ubrzanju procesa, poput digitalizacije odobravanja prospekta uvrštenja. Ivana Gažić smatra da je vrlo dobro što se država odlučila za izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa jer su na taj način građani shvatili da mogu ostvarivati prihod od svojih ulaganja.

– Vrlo je bitno pojednostaviti izlazak na burzu. Male tvrtke strahuju od IPO-a smatrajući da neće moći ispoštovati obveze izvještavanja. Postoji i problem u obiteljskim kompanijama gdje je u procesu prijenosa vlasništva na nasljednike burza zadnji izbor – kazala je Gažić. Pri tome je podsjetila na izjavu predsjednika Uprave Spana, Nikole Dujmovića, koji je ranije kazao kako je jedan od motiva izlaska na burzu bio i taj da ga kompanija nadživi u svakom pogledu. Na pitanje moderatorice, novinarke Lidera Gordane Gelenčer, koliki je potencijal IPO-a u Hrvatskoj, Gažić je kazala kako se zasigurno radi o stotinjak tvrtki. Maja Bešević Vlajo smatra da na Liderovoj listo 1000 najvećih kompanija ima barem 50-ak kandidata za izlazak na burzu.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatko tko traži kredit u banci može i izdati obveznice – smatra Gažić. Na to se nadovezala Anamarija Staničić koja je kazala da se vlasnici kompanije u IPO-u ne moraju odreći vlasništva, već samo ekonomskog interesa.

Prvi panel u sklopu Liderovog Financijsko-investicijskog foruma posvećen je bio održivom financiranju za dugoročno održivo gospodarstvo tijekom kojega je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo govorio o novom financijskom instrumentu HBOR-a Urbanom razvojnom fondu koji bi, kako je rekao, već sljedeći tjedan trebao postati operativan i kojim se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima.

Kako je rekao, korisnici ovog instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave, gradovi, županije, udruge, ustanove, ali i tvrtke kojima je na raspolaganju 170 milijuna eura od čega je pola došlo iz EU fondova, a druga polovica iz HBOR-a.

– Teško ćete danas naći povoljniju kreditnu liniju od ove – kazao je Čuvalo koji je dodao da se HBOR pozicionirao kao centralna institucija za promicanje rizičnog kapitala. Napomenuo je da je HBOR razvio pet fondova za rizični kapital u koje su uložili 50 milijuna eura, a danas su oni ‘teški‘ oko 400 milijuna eura.