Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2024

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

Pišu: Tomislav Pili i Anamarija Mujanović
Barem stotinjak hrvatskih kompanija ima potencijal izaći na burzu, a potpuno je zanemarena činjenica da se na tržištu kapitala mogu izdavati i obveznice. Poruke su to su panela ‘Strategija razvoja tržišta kapitala‘ koji se održao u sklopu Liderovog Financijsko-investicijskog foruma, a okupio je predsjednicu Uprave Zagrebačke burze Ivanu Gažić, Anamariju Staničić, članicu Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te Maju Bešević Vlajo, predsjednicu CFA Societiy Croatia. Udruga kojom predsjeda Bešević Vlajo napravila je podlogu za Strategiju razvoja tržišta kapitala koja bi, prema riječima ministra financija Marka Primorca, svjetlo dana trebala ugledati krajem ove godine.

Maja Bešević Vlajo kazala je kako problemi koji muče domaće tržište, poput malog broja novih izdanja, primjetni su i na mnogo razvijenim tržištima. – Prošle godine najveća javna ponuda dionica (IPO) napravljena je u Rumunjskoj. Istovremeno, tijekom 2022. i 2023. na burzi u Amsterdamu nije se dogodio nijedan IPO. Ovo je dobar trenutak za iskorak hrvatskog tržišta, trebamo slijediti dobre primjere – izjavila je Bešević Vlajo. CFA Society Croatia iznijela je 25 inicijativa za razvoj tržišta, poput uvođenja investicijskih računa, uključivanje malih ulagača u javne ponude dionica, digitalizaciju procesa uvrštenja i listanje udjela u državnim kompanijama na burzi što bi povoljno doprinijelo i kvaliteti korporativnog upravljanja u tim kompanijama.

Maja Bešević Vlajo optimistična je u vezi uključivanja tih inicijativa u konačnu verziju Strategije jer ‘još nismo imali ministra financija koji tako ambiciozno govori o tržištu kapitala‘. Iz kuta regulatora ne može se puno toga učiniti na dodatnom poticanju razvoja tržišta jer smo vezani regulativom Europske unije, kazala je Anamarija Staničić. No, regulator može pomoći u ubrzanju procesa, poput digitalizacije odobravanja prospekta uvrštenja. Ivana Gažić smatra da je vrlo dobro što se država odlučila za izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa jer su na taj način građani shvatili da mogu ostvarivati prihod od svojih ulaganja.

– Vrlo je bitno pojednostaviti izlazak na burzu. Male tvrtke strahuju od IPO-a smatrajući da neće moći ispoštovati obveze izvještavanja. Postoji i problem u obiteljskim kompanijama gdje je u procesu prijenosa vlasništva na nasljednike burza zadnji izbor – kazala je Gažić. Pri tome je podsjetila na izjavu predsjednika Uprave Spana, Nikole Dujmovića, koji je ranije kazao kako je jedan od motiva izlaska na burzu bio i taj da ga kompanija nadživi u svakom pogledu. Na pitanje moderatorice, novinarke Lidera Gordane Gelenčer, koliki je potencijal IPO-a u Hrvatskoj, Gažić je kazala kako se zasigurno radi o stotinjak tvrtki. Maja Bešević Vlajo smatra da na Liderovoj listo 1000 najvećih kompanija ima barem 50-ak kandidata za izlazak na burzu.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatko tko traži kredit u banci može i izdati obveznice – smatra Gažić. Na to se nadovezala Anamarija Staničić koja je kazala da se vlasnici kompanije u IPO-u ne moraju odreći vlasništva, već samo ekonomskog interesa.

Prvi panel u sklopu Liderovog Financijsko-investicijskog foruma posvećen je bio održivom financiranju za dugoročno održivo gospodarstvo tijekom kojega je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo govorio o novom financijskom instrumentu HBOR-a Urbanom razvojnom fondu koji bi, kako je rekao, već sljedeći tjedan trebao postati operativan i kojim se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima.

Kako je rekao, korisnici ovog instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave, gradovi, županije, udruge, ustanove, ali i tvrtke kojima je na raspolaganju 170 milijuna eura od čega je pola došlo iz EU fondova, a druga polovica iz HBOR-a.

– Teško ćete danas naći povoljniju kreditnu liniju od ove – kazao je Čuvalo koji je dodao da se HBOR pozicionirao kao centralna institucija za promicanje rizičnog kapitala. Napomenuo je da je HBOR razvio pet fondova za rizični kapital u koje su uložili 50 milijuna eura, a danas su oni ‘teški‘ oko 400 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Kaufland investirao 19 milijuna eura u proširenje

19.07.2024.

Kaufland Hrvatska službeno je pustio u pogon dodatni objekt u sklopu logističko-distributivnog centra u Jastrebarskom od 16 tisuća kvadratnih metara, čime ukupna površina sada iznosi 92 tisuće kvadrata.

Podravka otvorila tvornicu za preradu rajčice vrijednu 13 milijuna eura

17.07.2024.

Rajčicu za Podravku ove godine proizvodi gotovo 70 kooperanata, dvostruko više nego lani, a očekuje se ukupni prinos od oko 25.000 tona.

Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?

12.07.2024.

Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje p

Mađari grade turističko čudo na Jadranu, otkrili su nam svoje planove

12.07.2024.

Indotek grupa, međunarodni investicijski fond sa sjedištem u Budimpešti, na čijem se čelu nalazi Daniel Jelinek, navodno šesti najbogatiji Mađar s vrlo dobrim privatnim i poslovnim vezama s tamošnjim premijerom Viktorom Orbanom i njegovom obitelji, napoko

Prihodi Revoluta dvostruko veći od Zabinih

10.07.2024.

Revolut je po prihodima jači od bilo koje hrvatske banke, a veću dobit ima samo Zaba. Iz izvještaja o poslovanju banke u 2023. godini vidi se da brzo šire na svjetskom tržištu.

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke