Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2019

Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

Izvor: novilist.hr · Autor: Marinko Krmpotić  

Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

Davne 1874. godine iz Rijeke su u Fužine prugom Karlovac – Rijeka, sagrađenom svega godinu dana ranije, stigli prvi riječki izletnici, a budući da su to tijekom te 1874. godine učinili nekoliko puta – o čemu je izvijestio tadašnji riječki list Primorac – u Fužinama potpuno opravdano tu godinu smatraju prvom godinom turizma u Fužinama. Tim je povodom jučer u Fužinama, uz nazočnost čelnih ljudi hrvatskog turizma, obilježeno punih 145 godina organiziranog bavljenja turizmom, po čemu je ovo goransko mjesto i svojevrsni pionir kontinentalnog turizma Hrvatske.

O zaista impresivnoj tradiciji turizma na fužinskom području znalački je uz niz korisnih podataka govorio mr. Marinko Jakovljević, iskusni turistički djelatnik i jedan od onih zahvaljujući kojima je sredinom devedesetih došlo do renesanse turizma u Fužinama. Podsjetivši da su za razvoj turizma na ovom području uvijek iznimnu važnost imale prometnice (Karolinska cesta 1726., željeznička pruga Karlovac – Rijeka 1873. te autocesta Rijeka – Zagreb 1996.), Jakovljević je istaknuo da se već stvaranje i rad konačišta nakon izgradnje Karoline može smatrati oblikom turizma, a da Fužinarci itekako razmišljaju o organiziranom pristupu turizmu vidjelo se 1890. godine, kad se pokreću aktivnosti za osnivanje Društva za uljepšavanje mjesta koje će biti nukleus za kasniji nastanak Turističkog društva i Turističke zajednice.

Zlatno doba
– Već 1911. godine Fužine imaju svoj promo letak koji poziva u ovaj dio Gorskog kotara, a prvo zlatno doba fužinskog turizma su tridesete godine prošlog stoljeća kad, primjerice 1936. godine, Fužine bilježe 17.000 noćenja! Nakon Drugog svjetskog rata i krize koju je donio, turizam se iznova počinje razvijati nakon što je 1952. godine izgrađeno jezero Bajer koje uskoro postaje najjači turistički adut ovog mjesta. Razvijaju se svi tada bitni oblici turizma (pansion Neda postaje hotel Bitoraj, sagrađena su četiri radnička odmarališta, otvoren autokamp Vrelo...) pa 1969. godine Fužine bilježe 55.000 noćenja, što je te godine 66 posto od svih goranskih noćenja. Krajem osamdesetih počinje se osjećati stagnacija i kriza, a do novog uzleta dolazi sredinom devedesetih kad se nekolicina poduzetnika okreće turističkoj djelatnosti, što uskoro kao pravac razvoja prihvaća i Općina Fužine, pa smo danas najturističkije goransko mjesto koje u ovom trenutku raspolaže sa 700 kreveta, ostvarit će ove godine 31.000 noćenja, a broj izletnika koji su ove godine došli u Fužine kreće se oko brojke od 70.000 ljudi – rekao je Jakovljević.

Njegovo je izlaganje planovima daljnjeg turističkog razvoja upotpunio načelnik Općine Fužine David Bregovac, osvrnuvši se i na probleme koji ometaju taj razvoj.

– Bitno područje razvoja su nam jezera Bajer i Lepenica gdje nailazimo na sukobe s HEP-om koji nije dobro prihvatio to što smo se upisali na vlasništvo zemjišta uz obalu Bajera i ispod brane, iako smo sve to do sada održavali baš mi. Zbog tog sukoba ne prihvaćaju našu ideju o uređenju 12,5 km duge šetnice oko jezera Lepenica, što bi sigurno značilo novi turistički sadržaj. Želja nam je šetnicom dužine 5 km povezati Fužine i Lič te uređenjem prometnice prema kaubojskom selu Roswellu i taj novi sadržaj ponuditi što većem broju turista – rekao je Bregovac, izrazivši nadu da će novi Zakon o turističkim zajednicama i promjene u njihovom sustavu donijeti boljitak.

Strateški plan
Upravo o tome konkretnije je progovorio prvi gost jučerašnje proslave, ministar turizma Gari Cappelli koji je, uz najavu skore prezentacije Strateškog plana razvoja turizma Gorskog kotara, istaknuo da novi ustroj turističkih zajednica koji traži okrupnjavanje i stvaranje jedne zajedničke od niza malih, donosi veliku prednost u onome što goranskom turizmu najviše nedostaje – kvalitetnoj promociji.

– Za Gorski kotar, kao i mnoge druge kontinentalne dijelove Hrvatske, u turizmu se premalo zna. Udruživanjem se dolazi do mogućnosti kandidiranja za 40 milijuna kuna Fonda za nerazvijene krajeve i 15 milijuna kuna za udruženo oglašavanje. Promocija će biti daleko jača i to će sigurno donijeti rezultate. Iskustva iz drugih sredina (Imotski, Benkovac) pokazuju da je udruživanje dobro, a Gorski kotar ima od tih sredina puno veće potencijale pa mu udruživanje može donijeti i veće koristi. Moja je želja razvoj kontinentalnog turizma jer tu Hrvatska može napraviti značajan napredak, a Gorski kotar svakako spada u regije koje turistima mogu biti privlačne. Sadašnja je Vlada to shvatila pa se nekoliko posljednjih godina kroz povratak »brdskog zakona«, povećanje šumskog doprinosa, plaćanje troškova zimskog čišćenja cesta i niz drugih beneficija pomaže Gorskom kotaru kako bi izgradio što kvalitetniju infrastrukturu koja je preduvjet razvoja turizma. Znam da su promjene i novi način rada često bolni, ali straha ne treba biti jer ljudi neće gubiti posao, a Zakon o turističkim zajednicama ćemo provoditi svi zajedno i s ciljem općeg napretka – najavio je ministar Cappelli.

Promjene su podržali i ostali govornici pa je tako Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, podsjetila da je na županijskoj razini ideja o okrupnjavanju goranskih TZ-a bila aktualna još prije osam godina, a dožupan Petar Mamula izrazio je vjeru u to da će za stotinjak godina ovaj čin promjene sustava TZ-a vjerojatno biti smatran prekretnicom u razvoju goranskog turizma. Sličan je stav, čestitajući domaćinima 145 godina turizma, 25 godina TZO-a Fužine te skoru dvadesetu godišnjicu podnevnog oproštaja od stare godine, poželio i Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Podjela nagrada
Završni dio svečanosti činila je podjela nagrada mnogima koji su u posljednih 25 godina dali nemali doprinos turističkom razvoju Općine Fužine. Nagrađeni su pojedinci, udruge, institucije, OPG-ovi, kafići, iznajmljivači... Ukupno zaista lijep broj ljudi koji svjedoči o tome da se u Fužinama uz turizam živi intenzivnije i jače no u drugim goranskim sredinama.


Komentari članka

Vezani članci

O otkazima se još ne razmišlja, rješenje su odlasci na godišnji

19.03.2020.

Već sada je jasno kako će nepovoljan utjecaj ova kriza imati i na kontinentalni turizam, jer, primjerice Osijek, koji je tradicionalno domaćin brojnih proljetnih kongresa, a svi odreda su otkazani. Slično je i u Baranji, hotel Patria, primjerice, već sada

Izabrana najuspješnija hrvatska poduzetnica 2020.

09.03.2020.

ŽENSKI poduzetnički centar u nedjelju je na petom Kongresu poduzetnica Hrvatske i regije u Zagrebu prvi put dodijelio nagrade Najpoduzetnica u nekoliko kategorija, a glavnu nagradu - Najpoduzetnica 2020. - osvojila je Bernarda Cecelja, vlasnica i direktor

Patria obnovila 45 soba, dala je pet milijuna kuna

29.01.2020.

Nakon obnove soba, u belomanastirskom hotelu žele proširiti konferencijsku, wellness i fitness ponudu

U 2019. zabilježeno čak 234.112 noćenja

20.01.2020.

OBŽ je prestigla Zagrebačku županiju i trenutačno se od 13 kontinentalnih županija nalazi na visokom četvrtom mjestu

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija