Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2019

Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

Izvor: novilist.hr · Autor: Marinko Krmpotić  

Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

Davne 1874. godine iz Rijeke su u Fužine prugom Karlovac – Rijeka, sagrađenom svega godinu dana ranije, stigli prvi riječki izletnici, a budući da su to tijekom te 1874. godine učinili nekoliko puta – o čemu je izvijestio tadašnji riječki list Primorac – u Fužinama potpuno opravdano tu godinu smatraju prvom godinom turizma u Fužinama. Tim je povodom jučer u Fužinama, uz nazočnost čelnih ljudi hrvatskog turizma, obilježeno punih 145 godina organiziranog bavljenja turizmom, po čemu je ovo goransko mjesto i svojevrsni pionir kontinentalnog turizma Hrvatske.

O zaista impresivnoj tradiciji turizma na fužinskom području znalački je uz niz korisnih podataka govorio mr. Marinko Jakovljević, iskusni turistički djelatnik i jedan od onih zahvaljujući kojima je sredinom devedesetih došlo do renesanse turizma u Fužinama. Podsjetivši da su za razvoj turizma na ovom području uvijek iznimnu važnost imale prometnice (Karolinska cesta 1726., željeznička pruga Karlovac – Rijeka 1873. te autocesta Rijeka – Zagreb 1996.), Jakovljević je istaknuo da se već stvaranje i rad konačišta nakon izgradnje Karoline može smatrati oblikom turizma, a da Fužinarci itekako razmišljaju o organiziranom pristupu turizmu vidjelo se 1890. godine, kad se pokreću aktivnosti za osnivanje Društva za uljepšavanje mjesta koje će biti nukleus za kasniji nastanak Turističkog društva i Turističke zajednice.

Zlatno doba
– Već 1911. godine Fužine imaju svoj promo letak koji poziva u ovaj dio Gorskog kotara, a prvo zlatno doba fužinskog turizma su tridesete godine prošlog stoljeća kad, primjerice 1936. godine, Fužine bilježe 17.000 noćenja! Nakon Drugog svjetskog rata i krize koju je donio, turizam se iznova počinje razvijati nakon što je 1952. godine izgrađeno jezero Bajer koje uskoro postaje najjači turistički adut ovog mjesta. Razvijaju se svi tada bitni oblici turizma (pansion Neda postaje hotel Bitoraj, sagrađena su četiri radnička odmarališta, otvoren autokamp Vrelo...) pa 1969. godine Fužine bilježe 55.000 noćenja, što je te godine 66 posto od svih goranskih noćenja. Krajem osamdesetih počinje se osjećati stagnacija i kriza, a do novog uzleta dolazi sredinom devedesetih kad se nekolicina poduzetnika okreće turističkoj djelatnosti, što uskoro kao pravac razvoja prihvaća i Općina Fužine, pa smo danas najturističkije goransko mjesto koje u ovom trenutku raspolaže sa 700 kreveta, ostvarit će ove godine 31.000 noćenja, a broj izletnika koji su ove godine došli u Fužine kreće se oko brojke od 70.000 ljudi – rekao je Jakovljević.

Njegovo je izlaganje planovima daljnjeg turističkog razvoja upotpunio načelnik Općine Fužine David Bregovac, osvrnuvši se i na probleme koji ometaju taj razvoj.

– Bitno područje razvoja su nam jezera Bajer i Lepenica gdje nailazimo na sukobe s HEP-om koji nije dobro prihvatio to što smo se upisali na vlasništvo zemjišta uz obalu Bajera i ispod brane, iako smo sve to do sada održavali baš mi. Zbog tog sukoba ne prihvaćaju našu ideju o uređenju 12,5 km duge šetnice oko jezera Lepenica, što bi sigurno značilo novi turistički sadržaj. Želja nam je šetnicom dužine 5 km povezati Fužine i Lič te uređenjem prometnice prema kaubojskom selu Roswellu i taj novi sadržaj ponuditi što većem broju turista – rekao je Bregovac, izrazivši nadu da će novi Zakon o turističkim zajednicama i promjene u njihovom sustavu donijeti boljitak.

Strateški plan
Upravo o tome konkretnije je progovorio prvi gost jučerašnje proslave, ministar turizma Gari Cappelli koji je, uz najavu skore prezentacije Strateškog plana razvoja turizma Gorskog kotara, istaknuo da novi ustroj turističkih zajednica koji traži okrupnjavanje i stvaranje jedne zajedničke od niza malih, donosi veliku prednost u onome što goranskom turizmu najviše nedostaje – kvalitetnoj promociji.

– Za Gorski kotar, kao i mnoge druge kontinentalne dijelove Hrvatske, u turizmu se premalo zna. Udruživanjem se dolazi do mogućnosti kandidiranja za 40 milijuna kuna Fonda za nerazvijene krajeve i 15 milijuna kuna za udruženo oglašavanje. Promocija će biti daleko jača i to će sigurno donijeti rezultate. Iskustva iz drugih sredina (Imotski, Benkovac) pokazuju da je udruživanje dobro, a Gorski kotar ima od tih sredina puno veće potencijale pa mu udruživanje može donijeti i veće koristi. Moja je želja razvoj kontinentalnog turizma jer tu Hrvatska može napraviti značajan napredak, a Gorski kotar svakako spada u regije koje turistima mogu biti privlačne. Sadašnja je Vlada to shvatila pa se nekoliko posljednjih godina kroz povratak »brdskog zakona«, povećanje šumskog doprinosa, plaćanje troškova zimskog čišćenja cesta i niz drugih beneficija pomaže Gorskom kotaru kako bi izgradio što kvalitetniju infrastrukturu koja je preduvjet razvoja turizma. Znam da su promjene i novi način rada često bolni, ali straha ne treba biti jer ljudi neće gubiti posao, a Zakon o turističkim zajednicama ćemo provoditi svi zajedno i s ciljem općeg napretka – najavio je ministar Cappelli.

Promjene su podržali i ostali govornici pa je tako Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, podsjetila da je na županijskoj razini ideja o okrupnjavanju goranskih TZ-a bila aktualna još prije osam godina, a dožupan Petar Mamula izrazio je vjeru u to da će za stotinjak godina ovaj čin promjene sustava TZ-a vjerojatno biti smatran prekretnicom u razvoju goranskog turizma. Sličan je stav, čestitajući domaćinima 145 godina turizma, 25 godina TZO-a Fužine te skoru dvadesetu godišnjicu podnevnog oproštaja od stare godine, poželio i Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Podjela nagrada
Završni dio svečanosti činila je podjela nagrada mnogima koji su u posljednih 25 godina dali nemali doprinos turističkom razvoju Općine Fužine. Nagrađeni su pojedinci, udruge, institucije, OPG-ovi, kafići, iznajmljivači... Ukupno zaista lijep broj ljudi koji svjedoči o tome da se u Fužinama uz turizam živi intenzivnije i jače no u drugim goranskim sredinama.


Komentari članka

Vezani članci

Kućice iz bajke za razvoj ruralnog turizma

15.07.2020.

Turizam se posljednjih godina sve više razvija u zaleđu, u potpuno drukčijem ozračju od onoga na obali. Tamošnji poduzetnici na različite načine pokušavaju privući turiste, ponuditi im jedinstveno iskustvo. Za taj se smjer odlučila obitelj u zaleđu Skradi

Turizam u Zagrebu na rubu preživljavanja

13.07.2020.

Zagreb je lani u ovo vrijeme - nakon Dubrovnika i Rovinja - bio naša najposjećenija turistička destinacija. Danas - potpuno drukčija slika. U gradu boravi samo 10.000, većinom domaćih turista - što je pad od čak 80% u odnosu na prošlu godinu. Zbog epidemi

Nema događanja, prepolovljen broj gostiju i noćenja

30.06.2020.

Ribarski dani u Kopačevu, Paprika fest u Lugu, zmajevački Vinski maraton zasad nisu otkazani

Turisti se vraćaju u Slavoniju i Baranju

17.06.2020.

Vlasnici smještajnih kapaciteta kažu da im telefoni sve češće zvone zbog rezervacija, pa se vidi svjetlo na kraju tunela

Aljmašanka Susi medicinsku špricu zamijenila - slastičarskom

11.06.2020.

Kolače priprema prema recepturama iz cijeloga svijeta, a najčešće po bakinima iz rodne Njemačke

Tag cloud

  1. 2022 članka imaju tag hrvatska
  2. 2083 članka imaju tag turizam
  3. 1575 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1079 članka imaju tag svijet
  6. 871 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1017 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 725 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 385 članka imaju tag porezi
  28. 362 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 251 članka imaju tag koronavirus
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 427 članka imaju tag dzs
  34. 313 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici