Gospodarski oporavak tek u drugoj polovini 2010.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) procjenjuju da bi realni pad hrvatskog gospodarstva za 2009. mogao dosegnuti 6 posto, očekuju da će gospodarske aktivnosti i dalje padati u prvoj polovine ove godine, a početak oporavka predviđaju najranije u drugoj polovini godine i njihova je prognoza za 2010. pad BDP-a od 0,9 posto.

Te nove, revidirane prognoze, iznose se u najnovijim, siječanjskim RBAnalizama i one su nepovoljnije od prognoza iz listopadske publikacije kada su analitičari RBA za 2009. prognozirali pad BDP-a za 5,5 posto, stagnaciju u 2010. s nultom stopom, dok za 2011. u obje publikacije prognoziraju rast BDP-a za 2,6 posto. Nakon predsjedničkih izbora u Hrvatskoj u prvi se plan vraćaju ekonomske teme, odnosno borba s recesijom, a pad ekonomskih aktivnosti od 5,7 posto u trećem tromjesečju 2009. upozorava na činjenicu da se oporavak gospodarstva neće ostvariti bez aktivnije uloge ekonomske politike, navodi se u najnovijim analizama. Stoga Vlada, smatraju analitičari RBA, nastoji zakašnjelim interventnim mjerama zaustaviti negativni trend domaće proizvodnje i zaposlenosti te podržati rast poduzeća koja imaju konkurentan proizvod ili uslugu.

Aktivniju ulogu monetarne politike u borbi protiv recesije najavio je i guverner HNB-a, a HNB je, podsjeća se, spreman ubrzanjem procesa usklađivanja obvezne pričuve banaka prema ciljanim stopama Europske središnje banke (ECB) osloboditi dodatnu likvidnost i pomoći obnovi kreditiranja poduzeća uz nižu cijenu kapitala. "Iako poželjne, navedene mjere neće biti dovoljne bez promjena fiskalne politike", smatraju analitičari RBA. Naime, napominju, hrvatska su poduzeća u usporedbi sa širim okružjem opterećena višim financijskim troškovima izraženim prosječnom realnom kamatnom stopom na kredite i razmjerno višim fiskalnim troškom. "Najavljene akcije monetarne vlasti i državne intervencije nastoje smanjiti financijski trošak poduzeća smanjenjem regulatornog troška (obvezna pričuva) i troška financijskih izvora (povećanje likvidnosti sustava) te smanjenjem rizika dužnika (državne garancije).

Međutim, izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala, koja iziskuje bolne, ali nužne strukturne reforme. Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje. Drugim riječima, za izlazak iz krize nužna je učinkovitija i jeftinija država, što treba postići smanjenjem rashoda javnog sektora te paralelnim smanjivanjem poreznih stopa i parafiskalnih procedura te naknada na strani javnih prihoda. Posljedica provedbe strukturnih reformi je i snižavanje državnog rizika, izuzetno bitne kategorije za visoko zaduženo gospodarstvo poput hrvatskog", ističu analitičari RBA.