Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2017

Gospodarski rast veći od očekivanog, pada nezaposlenost, smanjuje se javni dug

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Augustin Palokaj  

Gospodarski rast veći od očekivanog, pada nezaposlenost, smanjuje se javni dug

Hrvatska se nakon dugog vremena našla u skupini zemalja članica EU koje bilježe veći gospodarski rast, a udaljava se i od skupine država gdje je veća stopa nezaposlenosti. Prema zimskim prognozama koje je danas objavila Europska komisija, u Hrvatskoj je rast iznad očekivanog, nezaposlenost će ove godine pasti na 10,2 posto, a sljedeće ispod 10 posto. Procjenjuje se da je BDP prošle godine rastao 2,8 posto dok bi ove godine trebao rasti za 3,1 posto, a sljedeće nešto manje. Glavni pokretač rasta je domaća potrošnja.

Ove su prognoze bolje su od ranijih, objavljenih početkom studenog prošle godine. Tada je Komisija projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto, dok su sada prognoze znatno korigirane prema gore.

- Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na godišnjoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog, a sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016., ubrzanje rasta u 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovici 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike - navodi Komisija.

Komisija očekuje rast potrošnje od 3,4 posto posebice zbog smanjenja poreza, kao i rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a su isto tako faktor koji bi trebao dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.

Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom na smanjenja poreza. S druge strane, očekuje se rast investicija zahvaljujući velikoj likvidnosti. Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, a istovremeno se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnjeg smanjenja viška tekućeg budžeta na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.

Komisija također predviđa manji proračunski deficit i nastavak smanjenja javnog duga. Procjenjuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. I to je bolje od jesenskih kada je Komisija za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018 godinu na 1,4 posto.

Nastavlja se i smanjivanje javnog duga, koji se za prošlu godinu projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.

Po prvi put u gotovo jednom desetljeću ekonomije svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek iznad postotka otprije krize, a privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.

Potpredsjednik Komisije za socijalni dijalog, stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala Vladis Dobrovskis je rekao: “Gospodarski rast u Europi se nastavlja i petu godinu zaredom. Međutim, u ovim nepredvidivim vremenima važno je da europska gospodarstva ostanu konkurentna i spremna za prilagodbu promijenjenim okolnostima. To zahtijeva stalne strukturne reforme. Isto tako je potrebno fokusirati se na inkluzivni rast, kako bi se osiguralo da oporavak osjete svi. Kako je inflacija na niskim razinama, ne može se očekivati da će monetarni poticaji trajati vječno. Zbog toga će države s visokim deficitom i visokim dugom nastaviti snižavati postotke kako bi postale otpornije na gospodarske šokove”.

Povjerenik za financijske poslove, poreze i carinu Pierre Moskovici je izjavio: “Europsko gospodarstvo se pokazalo otpornim na brojne šokove koje je doživjelo tijekom proteklih godina. Rast se održava dok nezaposlenost i deficit idu prema dolje. Ipak, kada je nepredvidivost na tako visokoj razini, važnije je nego ikad koristiti sredstva za potporu rastu. Povrh svega, moramo osigurati da se beneficije osjete u svim dijelovima eurozone i svim segmentima društva”.

Po prvi put od 2008. godine Komisija predviđa rast u svim zemljama EU u sve tri godine obuhvaćene prognozama, dakle 2016., 2017. i 2018. godini. Nepredvidivosti su uglavnom povezane sa još uvijek nejasnim mjerama koje će poduzeti nova američka administracija.

Prema predviđenom gospodarskom rastu, Hrvatska će ove godine biti među zemljama koje će bilježiti veći rast. Najveći je rast predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu 4 posto, Luksemburg 3,8 posto, Mađarsku 3,5 posto, Poljsku 3,2 posto, dok će za Hrvatsku biti 3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. U cijeloj EU je predviđen rast od 1,8 posto, a u eurozoni 1,6 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP