Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2019

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

U FINANCIJSKOJ imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti no vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, a građani ih sve manje oročavaju, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u povodu Svjetskog dana štednje, 31. listopada.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je da unatoč vrlo niskim prinosima na sve oblike financijske imovine, građani i dalje ulažu u tu imovinu, pa su tako prema podacima HNB-a za kolovoz depoziti kućanstava u bankama premašili 208 milijardi kuna, što je oko šest milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

Kako navodi Šošić, primjetna je promjena da građani sve manje oročavaju depozite, a u većoj mjeri ostavljaju novac na tekućim i štednim računima. Prije dva mjeseca su depoziti koji nisu oročeni tako po prvi puta premašili iznose oročenih depozita. Oročeni depoziti su naime pali ispod sto milijardi kuna, dok su tako depoziti koji nisu oročeni za 10 milijardi kuna veći, navodi Šošić.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondove, dok se uloga tradicionalnih depozita postupno smanjuje, što je povezano sa smanjenjem kamatnih stopa, kaže Šošić te dodaje da jača i tradicionalna orijentacija hrvatskih građana u smislu štednje ulaganjima u nekretnine.

Kako ističe i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, no zadnjih je godina vidljivo smanjenje njihova udjela. Prema podacima za 2017. godinu, depoziti i valute su tako činili 50,7 posto financijske imovine, a danas je to ispod 50 posto.

Kada je riječ o padajućem trendu vrijednosti oročenih depozita, Savić kao osnovni razlog promjene preferencije stanovništva prema likvidnijim oblicima depozita navodi povijesno niske kamatne stope koje su, osobito kod oročene štednje, postale destimulativne.

Istrijan u prosjeku ima više od 72,5 tisuća kuna depozita u banci

Kada je riječ o regionalnoj odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama, očekivano prednjači Grad Zagreb,a slijede priobalne županije.

U Zagrebu je tako u lipnju ove godine vrijednost depozita iznosila 55,7 milijardi kuna, oko 1,8 milijardi kuna više no u istom lanjskom dobu, pri čemu je udio u ukupnoj vrijednosti depozita iznosio 28 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s vrijednošću depozita krajem lipnja od 24,8 milijardi kuna, Primorsko-goranska (19,05 milijardi kuna), Istarska (15,2 milijarde kuna)...

S druge strane, jedino je Zagrebačka županija na godišnjoj razini zabilježila pad vrijednosti depozita, gotovo pet posto, dok je najviši rast, od 10,8 posto, ostvarila Osječko-baranjska županija, na 8,5 milijardi kuna.

Kada se pak ukupna vrijednost depozita kućanstava podijeli s brojem stanovnika pojedine županije, tu s nešto više od 72,5 tisuća kuna po stanovniku prednjači Istarska županija, s nešto više od 69 tisuća slijedi Grad Zagreb, po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji to je iznosilo 67 tisuća kuna, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nekih 150 kuna manje, odnosno 66.867 kuna.

Član Uprave Wustenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ima osjećaj da se događa "paradoks štednje", u smislu da što su kamate na štednju niže, građani više štede. Smatra da je to povezano s očekivanjem građana da će u dogledno vrijeme uslijediti recesija, pa stoga pripremaju "zalihe".

Dajana Barbić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da sva relevantna istraživanja upućuju na to da u Hrvatskoj imamo relativno financijski nepismene građane.

Naime, na ljestvici od 22 boda Hrvati ih u prosjeku imaju oko 11,5, što nas svrstava u zemlje s niskom do umjerenom razinom financijske pismenosti, kaže Barbić te dodaje da je to svakako jedan od faktora koji utječe i na njihovo financijsko ponašanje, pa i na način na koji raspolažu štednjom.

HUB: Potraga za alternativnim prigodama za ulaganje

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su hrvatske štediše i banke visoko likvidni, a kako niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje.

Kada bi se za to stvorili uvjeti, kažu u HUB-u, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država, što bi uključivalo i privatizaciju putem IPO-a.


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

30.12.2019.

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg