Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2019

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

U FINANCIJSKOJ imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti no vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, a građani ih sve manje oročavaju, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u povodu Svjetskog dana štednje, 31. listopada.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je da unatoč vrlo niskim prinosima na sve oblike financijske imovine, građani i dalje ulažu u tu imovinu, pa su tako prema podacima HNB-a za kolovoz depoziti kućanstava u bankama premašili 208 milijardi kuna, što je oko šest milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

Kako navodi Šošić, primjetna je promjena da građani sve manje oročavaju depozite, a u većoj mjeri ostavljaju novac na tekućim i štednim računima. Prije dva mjeseca su depoziti koji nisu oročeni tako po prvi puta premašili iznose oročenih depozita. Oročeni depoziti su naime pali ispod sto milijardi kuna, dok su tako depoziti koji nisu oročeni za 10 milijardi kuna veći, navodi Šošić.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondove, dok se uloga tradicionalnih depozita postupno smanjuje, što je povezano sa smanjenjem kamatnih stopa, kaže Šošić te dodaje da jača i tradicionalna orijentacija hrvatskih građana u smislu štednje ulaganjima u nekretnine.

Kako ističe i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, no zadnjih je godina vidljivo smanjenje njihova udjela. Prema podacima za 2017. godinu, depoziti i valute su tako činili 50,7 posto financijske imovine, a danas je to ispod 50 posto.

Kada je riječ o padajućem trendu vrijednosti oročenih depozita, Savić kao osnovni razlog promjene preferencije stanovništva prema likvidnijim oblicima depozita navodi povijesno niske kamatne stope koje su, osobito kod oročene štednje, postale destimulativne.

Istrijan u prosjeku ima više od 72,5 tisuća kuna depozita u banci

Kada je riječ o regionalnoj odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama, očekivano prednjači Grad Zagreb,a slijede priobalne županije.

U Zagrebu je tako u lipnju ove godine vrijednost depozita iznosila 55,7 milijardi kuna, oko 1,8 milijardi kuna više no u istom lanjskom dobu, pri čemu je udio u ukupnoj vrijednosti depozita iznosio 28 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s vrijednošću depozita krajem lipnja od 24,8 milijardi kuna, Primorsko-goranska (19,05 milijardi kuna), Istarska (15,2 milijarde kuna)...

S druge strane, jedino je Zagrebačka županija na godišnjoj razini zabilježila pad vrijednosti depozita, gotovo pet posto, dok je najviši rast, od 10,8 posto, ostvarila Osječko-baranjska županija, na 8,5 milijardi kuna.

Kada se pak ukupna vrijednost depozita kućanstava podijeli s brojem stanovnika pojedine županije, tu s nešto više od 72,5 tisuća kuna po stanovniku prednjači Istarska županija, s nešto više od 69 tisuća slijedi Grad Zagreb, po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji to je iznosilo 67 tisuća kuna, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nekih 150 kuna manje, odnosno 66.867 kuna.

Član Uprave Wustenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ima osjećaj da se događa "paradoks štednje", u smislu da što su kamate na štednju niže, građani više štede. Smatra da je to povezano s očekivanjem građana da će u dogledno vrijeme uslijediti recesija, pa stoga pripremaju "zalihe".

Dajana Barbić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da sva relevantna istraživanja upućuju na to da u Hrvatskoj imamo relativno financijski nepismene građane.

Naime, na ljestvici od 22 boda Hrvati ih u prosjeku imaju oko 11,5, što nas svrstava u zemlje s niskom do umjerenom razinom financijske pismenosti, kaže Barbić te dodaje da je to svakako jedan od faktora koji utječe i na njihovo financijsko ponašanje, pa i na način na koji raspolažu štednjom.

HUB: Potraga za alternativnim prigodama za ulaganje

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su hrvatske štediše i banke visoko likvidni, a kako niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje.

Kada bi se za to stvorili uvjeti, kažu u HUB-u, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država, što bi uključivalo i privatizaciju putem IPO-a.


Komentari članka

Vezani članci

Grčevita borba za prihode tjera klijente

15.11.2019.

Reputacijska šteta od naknade za dizanje gotovine u poslovnicama nadmašit će zaradu.

Dvije banke uvode naknadu za podizanje gotovine na šalteru, jedna je već uvela

08.11.2019.

Tvrde kako će smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama šalterski djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata oko korištenja proizvoda i usluga banke

Strane investicije koje će zaposliti 20.000 radnika

07.10.2019.

U posljednjih dvadesetak godina - stranci su u Hrvatsku uložili gotovo 32-ije milijarde eura. Najviše u turizam, no sve više ulažu u metalurgiju, energetiku i drvnu industriju. Iako je tzv. greenfield ulaganja još premalo - Ministarstvo gospodarstva tvrdi

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

07.10.2019.

Osim novca, Fil Rouge startupima nudi i druge vrste podrške koje su neophodne da bi se proizvod ili usluga uspješno probila i zaživjela na tržištu.

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija