Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2019

Grčevita borba za prihode tjera klijente

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Grčevita borba za prihode tjera klijente

Sa svakom porukom ECB-a iz Frankfurta da još ne treba očekivati rast kamatnih stopa bankari se hvataju za glavu pa smišljaju strategije kako u uvjetima jeftinog novca vlasnicima isporučiti rezultate (i zadržati svoja radna mjesta). Najprije se našlo najočiglednije rješenje - srezati broj zaposlenika. Samo u 2018. godini 548 bankara potražilo je novi posao, a ključ u bravu u godinu i pol stavilo je 113 poslovnica. Pitaju li se banke, bila je to nužnost zbog okretanja novim digitalnim kanalima jer je bankarstvo na mobitelu i kućnom računalu komotnije od odlaska u poslovnicu. A, činjenica da je održavanje “hladnog pogona” jedne poslovnice, od zaštitarske službe do sigurnosnih standarda baratanja gotovinom uz lepezu drugih troškova, skupo - dodatni je benefit.

Ali, i argument da se mreža poslovnica nastavi prorjeđivati. Onda su na red došli kamatni rashodi, novac plaćaju štedišama da im povjere depozite. Oni su se rapidno spustili praktično do nule, pa uz dramatično sporiji pad kamata na kredite, na kamatnoj marži još mogu zaraditi. (Unatoč neisplativosti, štednja u bankama i dalje raste, no to je posebna tema). Tako je, s iscrpljenim uštedama, na stol došlo dizanje prihoda. Kako priljevi od kamata ne mogu bitno rasti, a HNB je baš nezgodno pritvorio zadnji lukrativan izvor zarade od gotovinskih kredita, ostale su naknade i provizije kojih su banke u samo u prvih šest mjeseci naplatile 2,4 milijarde kuna, 85 milijuna kuna više nego lani.

Onda su u Zabi i OTP-u odlučili naplaćivati naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama i preko noći se našli na klizavom terenu. Ono što je njima motiv za manje gužve u poslovnicama (iako se samo 11% takvih transakcija tamo odradi) starijima, bolesnima, slabo pokretnima i invalidima pretvara se u diskriminaciju. Tu slabo promišljenu odluku HNB neće zabranjivati jer je regulator stava da su naknade tržišna kategorija, a klijenti ionako imaju pravo promijeniti banku, ali će im u uputi “pojasniti” da su dužne pomoći i educirati građane kako pristupiti jednom besplatnom kanalu. Iako će reputacijska šteta te odluke nadmašiti svu zaradu, slučaj pokazuje da su banke nespremne na konkurenciju koju donose finteci, poput Revoluta i ostalih. Dok banke grčevito traže gdje bi klijentima što naplatile, novi igrači mame ih besplatnim transakcijama, inovacijama i naprednim aplikacijama. Ljudi su možda oprezni s novitetima, no u konačnici su racionalni. Pitanje je hoće li menadžeri stresu od vlasnika to shvatiti prije nego ih otjeraju svojom nepromišljenošću?


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

30.12.2019.

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg