Poduzetnički portal · Članak
Svijet bez visokih dimnjaka, otrovnih oblaka, crnih rijeka i kiselih kiša zasigurno nije slika kakvu nam predviđaju futuristi i serviraju znanstveno-fantastični filmovi koji u svojoj tematici zaviruju u bližu ili dalju budućnost. U svakom slučaju kakav će svijet ostati našim naraštajima isključivo ovisi o nama, dok se sad donose odluke hoćemo li gospodarski razvoj i životni standard pretpostaviti očuvanju prirodnih vrijednosti koje smo besplatno dobili rođenjem ili nastaviti ih zagađivati i tako ugroziti vlastito postojanje na Zemlji.
Te vrijednosti su još uvijek relativno čiste rijeke i more, šume na čijem drveću ima lišća i izvori pitke vode na kojima nam već odavno zavide oni koji su brzim industrijskim razvojem ove resurse odavno uništili. Jedan od koraka da u budućnosti izbjegnemo ovaj »crni« scenarij, a pritom ne usporimo željeni gospodarski razvoj svakako je program u koji se Hrvatska nedavno uključila zajedno s Italijom, Grčkom, Norveškom i Austrijom, a odnosi se na iskorištavanje vodotokova gradnjom malih hidroelektrana koje proizvode električnu energiju, a pritom ne devastiraju rijeke i praktički ne zadiru u okoliš.
Projekt SMART
U okviru SMART-a eminentni stručnjaci s područja iskorištavanja hidroenergije razmijenili su iskustva kako bi donijeli strategiju koja bi pomogla da Hrvatska što prije dosegne nivo od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj mreži što je propisima Europske unije zacrtano do 2020. godine. Projekt uz gradnju mini hidroelektrana podrazumijeva investiranje u vjetroelektrane te elektrane na biomasu koje su ekološki prihvatljive kako u gradnji tako i korištenju obnovljivih energetskih resursa. U projekt su uključene regije navedenih europskih zemalja, dok se kao partner prva uključila Karlovačka županija koja zbog specifičnosti svojih vodenih resursa ima najbolju mogućnost iskorištavanja vodotokova.
– Cilj projekta u ovoj fazi je izrada priručnika za privatne investitore koji bi ih upoznao sa zakonskom regulativom te kako doći do koncesije za iskorištavanje vodnog bogatstva, tehničkim detaljima gradnje adnje malih hidroelektrana i konačno kako na tome zaraditi, rekao je Marinko Maradin, pročelnik za prostorno uređenje Karlovačke županije koja je u svom prostornom planu predvidjela čak 15 lokacija za gradnju malih hidroelektrana.
15 malih HE kod Karlovca
Među njima su koranski slap u centru Karlovca na kojem je u prošlosti bila hidroelektrana, stari mlin u karlovačkom prigradskom naselju Turanj te više lokacija – starih napuštenih mlinica na rijekama Korani, Mrežnici te rijeci Slunjčici kod grada Slunja. Zbog svog vodenog odnosno energetskog potencijala posebno je interesantna rijeka Kupa. Kako ona, međutim, velikim dijelom svog vodotoka čini granicu s Republikom Slovenijom, mogućnost gradnje malih hidroelektrana postat će temom razgovora na bilateralnoj razini sa Slovenijom.
– Karlovačka županija je zbog svojih vodotokova idealna za provođenje ovog projekta. U prvoj fazi on obuhvaća izradu strategije, a potom i konkretne zahvate na terenu u kojom ćemo pružati stručnu i tehničku potporu, rekao je prof. dr. Zvonimir Guzović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako dodaje, ljudi su malo upoznati s mogućnostima da se upuste u izgradnju vlastite hidroelektrane koja bi mogla funkcionirati kao svojevrstan obiteljski biznis. Dobivenu električnu energiju koristili bi za vlastite potrebe, a višak bi na komercijalnoj osnovi bio proslijeđen u energetsku mrežu.
Primjer Norveške
Ovakvi zahvati tehnički nisu toliko zahtjevni koliko je komplicirana birokratska procedura. Cilj je, napominje Guzović, upravo u tome da se zainteresiranim investitorima što više olakša taj dio posla i uz tehničku potporu stvar pokrene s mrtve točke.
– Male hidroelektrane nemaju veliku snagu, tek od 10 do 15 kilovata, ali mogu postati ionako značajne u borbi za svaki kilovat električne energije dobivene iz obnovljivih izvora i konačno dosizanje željenih 20 posto udjela do 2020. godine. Smjer u kojem želimo ići najbolje nam može pokazati Norveška, u kojoj male hidroelektrane čine 95 posto od ukupnog broja svih elektrana a koje proizvode čak jednu trećinu ukupne energije. Norveška, međutim, ima svoje specifičnosti po tom pitanju, ali to ne znači da mi ne možemo krenuti u iskorištavanje svojih resursa, rekao nam je Guzović. Njihova se energija, dodaje ovaj stručnjak, doduše ne može uspoređivati s termoelektranama, ali su prednosti brojne, prije svega potpuna ekološka prihvatljivost.
Komentari članka
Vezani članci
EU odobrio milijarde eura subvencija za proizvodnju baterija za električne automobile
11.12.2019.Europska komisija odobrila je jučer milijarde eura subvencija sedam zemalja članica Europske unije koje žele smanjiti zaostajanje Europe za azijskom konkurencijom u iznimno važnom sektoru električnih automobila
Prodaja europskih automobila u listopadu je bila na najvišoj razini u 10 godina
19.11.2019.Proteklih godina su proizvođači imali poteškoća s prilagodbom strogim uvjetima kada se radi o zagađenju zraka koji su stupili na snagu 1. rujna 2018. godine. To je pak dovelo do smanjenja prodaje od čak sedam posto u rujnu prošle godine.
Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.
15.11.2019.Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća
14.11.2019.U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka
Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom
14.11.2019.Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no
Tag cloud
- 1957 članka imaju tag hrvatska
- 1986 članka imaju tag turizam
- 1556 članka imaju tag financije
- 1258 članka imaju tag izvoz
- 855 članka imaju tag zapošljavanje
- 995 članka imaju tag svijet
- 983 članka imaju tag trgovina
- 1015 članka imaju tag poljoprivreda
- 847 članka imaju tag investicije
- 686 članka imaju tag poduzetništvo
- 925 članka imaju tag ict
- 975 članka imaju tag EU
- 866 članka imaju tag industrija
- 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 774 članka imaju tag menadžment
- 923 članka imaju tag kriza
- 594 članka imaju tag maloprodaja
- 555 članka imaju tag marketing
- 510 članka imaju tag tehnologija
- 492 članka imaju tag krediti
- 372 članka imaju tag poticaji
- 433 članka imaju tag obrazovanje
- 401 članka imaju tag prehrambena industrija
- 266 članka imaju tag potpore
- 349 članka imaju tag eu fondovi
- 352 članka imaju tag hotelijerstvo
- 439 članka imaju tag banke
- 353 članka imaju tag gospodarstvo
- 381 članka imaju tag hnb
- 424 članka imaju tag dzs
- 308 članka imaju tag osijek
- 334 članka imaju tag agrokor
- 358 članka imaju tag porezi
- 300 članka imaju tag hgk
- 380 članka imaju tag vlada
- 346 članka imaju tag energetika
- 269 članka imaju tag poduzetnici
- 382 članka imaju tag BDP
- 341 članka imaju tag recesija
- 272 članka imaju tag opg
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,41 | 7,43 | 7,46 |
USD | 6,63 | 6,65 | 6,67 |
GBP | 8,88 | 8,91 | 8,93 |
CHF | 6,74 | 6,76 | 6,78 |
CAD | 5,04 | 5,06 | 5,07 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |