Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2009

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedran Gvožđak  

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Svijet bez visokih dimnjaka, otrovnih oblaka, crnih rijeka i kiselih kiša zasigurno nije slika kakvu nam predviđaju futuristi i serviraju znanstveno-fantastični filmovi koji u svojoj tematici zaviruju u bližu ili dalju budućnost. U svakom slučaju kakav će svijet ostati našim naraštajima isključivo ovisi o nama, dok se sad donose odluke hoćemo li gospodarski razvoj i životni standard pretpostaviti očuvanju prirodnih vrijednosti koje smo besplatno dobili rođenjem ili nastaviti ih zagađivati i tako ugroziti vlastito postojanje na Zemlji.

Te vrijednosti su još uvijek relativno čiste rijeke i more, šume na čijem drveću ima lišća i izvori pitke vode na kojima nam već odavno zavide oni koji su brzim industrijskim razvojem ove resurse odavno uništili. Jedan od koraka da u budućnosti izbjegnemo ovaj »crni« scenarij, a pritom ne usporimo željeni gospodarski razvoj svakako je program u koji se Hrvatska nedavno uključila zajedno s Italijom, Grčkom, Norveškom i Austrijom, a odnosi se na iskorištavanje vodotokova gradnjom malih hidroelektrana koje proizvode električnu energiju, a pritom ne devastiraju rijeke i praktički ne zadiru u okoliš.

Projekt SMART

U okviru SMART-a eminentni stručnjaci s područja iskorištavanja hidroenergije razmijenili su iskustva kako bi donijeli strategiju koja bi pomogla da Hrvatska što prije dosegne nivo od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj mreži što je propisima Europske unije zacrtano do 2020. godine. Projekt uz gradnju mini hidroelektrana podrazumijeva investiranje u vjetroelektrane te elektrane na biomasu koje su ekološki prihvatljive kako u gradnji tako i korištenju obnovljivih energetskih resursa. U projekt su uključene regije navedenih europskih zemalja, dok se kao partner prva uključila Karlovačka županija koja zbog specifičnosti svojih vodenih resursa ima najbolju mogućnost iskorištavanja vodotokova.

– Cilj projekta u ovoj fazi je izrada priručnika za privatne investitore koji bi ih upoznao sa zakonskom regulativom te kako doći do koncesije za iskorištavanje vodnog bogatstva, tehničkim detaljima gradnje adnje malih hidroelektrana i konačno kako na tome zaraditi, rekao je Marinko Maradin, pročelnik za prostorno uređenje Karlovačke županije koja je u svom prostornom planu predvidjela čak 15 lokacija za gradnju malih hidroelektrana.

15 malih HE kod Karlovca

Među njima su koranski slap u centru Karlovca na kojem je u prošlosti bila hidroelektrana, stari mlin u karlovačkom prigradskom naselju Turanj te više lokacija – starih napuštenih mlinica na rijekama Korani, Mrežnici te rijeci Slunjčici kod grada Slunja. Zbog svog vodenog odnosno energetskog potencijala posebno je interesantna rijeka Kupa. Kako ona, međutim, velikim dijelom svog vodotoka čini granicu s Republikom Slovenijom, mogućnost gradnje malih hidroelektrana postat će temom razgovora na bilateralnoj razini sa Slovenijom.

– Karlovačka županija je zbog svojih vodotokova idealna za provođenje ovog projekta. U prvoj fazi on obuhvaća izradu strategije, a potom i konkretne zahvate na terenu u kojom ćemo pružati stručnu i tehničku potporu, rekao je prof. dr. Zvonimir Guzović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako dodaje, ljudi su malo upoznati s mogućnostima da se upuste u izgradnju vlastite hidroelektrane koja bi mogla funkcionirati kao svojevrstan obiteljski biznis. Dobivenu električnu energiju koristili bi za vlastite potrebe, a višak bi na komercijalnoj osnovi bio proslijeđen u energetsku mrežu.

Primjer Norveške

Ovakvi zahvati tehnički nisu toliko zahtjevni koliko je komplicirana birokratska procedura. Cilj je, napominje Guzović, upravo u tome da se zainteresiranim investitorima što više olakša taj dio posla i uz tehničku potporu stvar pokrene s mrtve točke.

– Male hidroelektrane nemaju veliku snagu, tek od 10 do 15 kilovata, ali mogu postati ionako značajne u borbi za svaki kilovat električne energije dobivene iz obnovljivih izvora i konačno dosizanje željenih 20 posto udjela do 2020. godine. Smjer u kojem želimo ići najbolje nam može pokazati Norveška, u kojoj male hidroelektrane čine 95 posto od ukupnog broja svih elektrana a koje proizvode čak jednu trećinu ukupne energije. Norveška, međutim, ima svoje specifičnosti po tom pitanju, ali to ne znači da mi ne možemo krenuti u iskorištavanje svojih resursa, rekao nam je Guzović. Njihova se energija, dodaje ovaj stručnjak, doduše ne može uspoređivati s termoelektranama, ali su prednosti brojne, prije svega potpuna ekološka prihvatljivost.


Komentari članka

Vezani članci

Ograničit će uzgoj repe štiteći cijene

14.09.2023.

Francuski proizvođač šećera Saint Louis Sucre traži od poljoprivrednika da ne povećavaju površinu pod repom u 2024. kako bi se izbjegao pad cijena šećera u uvjetima jake konkurencije iz Ukrajine, piše Reuters.

Hrvatska među top 15 europskih destinacija

06.09.2023.

Rezultati pokazuju kako je 2023. natprosječno dobra godina u smislu ostvarenih međunarodnih poslovnih skupova i kongresa s ostvarenim povećanjem od 38 posto u odnosu prema prošloj godini. Podaci također pokazuju kako se nakon pandemije na velika vrata vra

Hrvati jedu najskuplja jaja u EU, a goleme količine jeftinih uvozimo iz Albanije

28.08.2023.

Hrvati i Grci jedu uvjerljivo najskuplja jaja u Europskoj uniji, premda je u hrvatskom slučaju teško dokučiti zbog čega je to tako.

Plaće u Hrvatskoj za 600 eura više nego u Srbiji, Slovenija svijet za sebe

28.08.2023.

Za Hrvatsku su posljednji službeni podaci DZS-a o kretanju prosječnih plaća dostupni za lipanj 2023., kada je, na godišnjoj razini, nastavljen realni rast prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama četvrti mjesec zaredom

Talijani su europski prvaci ekološke poljoprivredne proizvodnje - kako to uspijevaju?

14.08.2023.

Europska Unija zadala je članicama zajednički cilj da do 2030. čak 25 posto svih poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom. Čini se da Talijani za razliku od Hrvata, jure prema tom cilju.

Tag cloud

  1. 2529 članka imaju tag turizam
  2. 2357 članka imaju tag hrvatska
  3. 1498 članka imaju tag svijet
  4. 1534 članka imaju tag izvoz
  5. 1799 članka imaju tag financije
  6. 1146 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1213 članka imaju tag trgovina
  8. 1248 članka imaju tag ict
  9. 1369 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1083 članka imaju tag investicije
  11. 1001 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1120 članka imaju tag industrija
  13. 817 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1112 članka imaju tag EU
  15. 933 članka imaju tag menadžment
  16. 719 članka imaju tag maloprodaja
  17. 534 članka imaju tag opg
  18. 507 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 959 članka imaju tag kriza
  21. 655 članka imaju tag marketing
  22. 360 članka imaju tag potpore
  23. 485 članka imaju tag eu fondovi
  24. 592 članka imaju tag tehnologija
  25. 452 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 528 članka imaju tag krediti
  27. 468 članka imaju tag porezi
  28. 494 članka imaju tag obrazovanje
  29. 399 članka imaju tag osijek
  30. 461 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 444 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 390 članka imaju tag start up
  33. 416 članka imaju tag energetika
  34. 470 članka imaju tag dzs
  35. 444 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 413 članka imaju tag vlada
  38. 332 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor