Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2020

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

HRVATSKA narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u ovoj godini mogao pasti za 9,7 posto, a u 2021. očekuje rast ekonomske aktivnosti za 6,2 posto, izvijestili su u četvrtak iz središnje banke u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a raspravljao je o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima te o aktualnom stanju financijske stabilnosti, o izvješću o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2020. godine te izvješću o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskoga novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno. Savjet je usvojio i godišnje izvješće HNB-a u 2019. godini te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

"Pandemija novoga koronavirusa snažno je pogoršala ekonomske izglede. Hrvatska je pandemijskom krizom pogođena nešto kasnije od velikih europskih gospodarstava, pa se realni BDP početkom godine relativno blago smanjio na tromjesečnoj razini, pri čemu je pad uglavnom rezultat loših ostvarenja u ožujku. Mjesečni podaci upućuju na izražen gospodarski pad u travnju i svibnju.

Premda se domaća potražnja počela oporavljati nakon popuštanja strogih epidemioloških mjera, očekivano smanjenje inozemne potražnje, osobito prihoda od turizma, usporit će i produžiti razdoblje oporavka, pa bi se realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao smanjiti za 9,7 posto. Tijekom 2021. očekuje se godišnji rast ekonomske aktivnosti od 6,2 posto, što neće omogućiti dostizanje razine ekonomske aktivnosti prije krize", najnovije su projekcije središnje banke.

Iako se očekuje zamjetan pad broja zaposlenih osoba te povećanje stope nezaposlenosti, reakcija tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti ublažena je mjerama ekonomske politike, ističu iz HNB-a.

"Projicirana kretanja BDP-a i njegovih sastavnica izložena su iznimno visokom stupnju neizvjesnosti koji je ponajprije povezan s razvojem epidemiološke situacije, odnosno uspjehom u suzbijanju širenja virusa i istodobnoga postupnog reaktiviranja ekonomske aktivnosti. U tom kontekstu razmotren je i pesimistični scenarij pogoršanja epidemiološke slike krajem godine, što bi rezultiralo malo snažnijim padom realnog BDP-a u ovoj godini", napominju iz HNB-a.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije europskih fondova.

Ipak, trend smanjivanja relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti u 2020. mogao bi se privremeno prekinuti zbog pada nominalnog BDP-a, a sljedeće se godine očekuje nastavak pretkriznog trenda poboljšavanja, procjenjuju u središnjoj banci.

Pogoršani gospodarski izgledi dodatno su prigušili inflacijske pritiske, najviše zbog utjecaja na smanjenje cijena nafte. Tako u HNB-u u ovoj godini očekuju usporavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na minus 0,1 posto, dok bi u 2021. inflacija ubrzala na 0,7 posto.

HNB će zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike

"U nastavku projekcijskog horizonta središnja će banka zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike održavajući stabilnost tečaja kune prema euru te nastaviti podržavati dostatnu deviznu i kunsku likvidnost financijskog sustava. Očekuje se nastavak usporavanja kredita stanovništvu i jače financiranje poduzeća, čemu bi mogle pogodovati i mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije", ističu iz HNB-a.

Podsjećaju i kako bi se s obzirom na očekivano smanjenje proračunskih prihoda i rast proračunskih rashoda, prema rebalansu proračuna za ovu godinu, u ovoj godini mogao ostvariti manjak proračuna opće države u iznosu od 6,8 posto BDP-a, dok se za 2021. predviđa zamjetno niži manjak (2,4 posto BDP-a).


Komentari članka

Vezani članci

Iako vole dućane i ‘keš‘, pandemija i potresi natjerali Hrvate na online kupnju i kartice

21.01.2021.

Iako građani Hrvatske uobičajeno preferiraju fizičku kupovinu i gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja usluga i robe u maloprodaji, pandemija, ali i potres u Zagrebu i okolici, ostavili su traga na navikama potrošača u smislu ubrzavanja stope ras

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

17.01.2021.

Negativnim utjecajem pandemije covida-19 najviše su zahvaćeni poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji i trgovini, objavila je u utorak Fina, čija je analiza pokazala da u Hrvatskoj 1.251 poduzetnik posluje s minimalni

Bitcoin Bull Run: Zašto je ovoga puta drugačije

14.01.2021.

- Još uvijek jako mali dio populacije koristi i radi nešto s kriptovalutama. Možda oko 50 do 70 milijuna ljudi, što je možda jedan posto svjetske populacije. Kada bi ga koristilo, recimo 10 posto populacije, oko 700 milijuna ljudi, cijena bi mogla rasti b

Pokrenut veliki projekt: Google želi izvući Hrvatsku iz krize

11.01.2021.

Projekt Google-a bit će realiziran u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ali i uz prisustvo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Hrvatska je teško stradala. Oporavak bi mogao iznenaditi, ali ovisi o cijepljenju

10.01.2021.

Hrvatska bi u 2021. mogla biti među zemljama koje će se najbrže oporavljati, ali samo ako suzbije pandemiju No očekivani oporavak turizma i usluga Hrvatskoj bi u ovoj godini, prognoziraju u toj međunarodnoj financijskoj instituciji, mogao donijeti brži o

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1608 članka imaju tag financije
  5. 1145 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 398 članka imaju tag porezi
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 356 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici