Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2008

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Jagoda Marić  

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Hrvatska narodna banka sprema se na nove poteze koji će Hrvatskoj pomoći da se u ovoj i sljedećoj godini lakše nosi s problemima koje stvara svjetska financijska kriza, pa u središnjoj banci razmišljaju o puštanju dodatnih količina kuna na tržište kako bi se osigurala njegova likvidnost.
To zapravo znači da će se na tržištu, ako bude potrebno i tiskanjem novih količina, osigurati dovoljno novca za ekonomske aktivnosti, ali i za to da bi država, poduzeća i banke mogli plaćati svoje obveze, odnosno otplaćivati kredite. No, u središnjoj banci očekuju da u borbi protiv krize ne ostanu osamljeni te da neke poteze istovremeno povuku i država, poduzeća, banke i ostale financijske institucije.
Od države HNB očekuje značajno smanjenje deficita, od banaka stabiliziranje tečaja, a od poduzeća i financijskih institucija, kao što su mirovinski fondovi, da ne iznose devize iz Hrvatske.
U izjavi za naš list guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorava kako je nužno da svi akteri budu svjesni situacije u kojoj se Hrvatska našla pod utjecajem globalne krize te da se ponašaju odgovorno jer će se samo takvim usklađenim djelovanjem prebroditi problemi koje ta kriza donosi. Hrvatska će se na mukama posebno naći sljedeće godine, kada na naplatu dospijeva ukupno 6,9 milijardi eura kredita države, banka i poduzeća.

Stroga kontrola banaka
- HNB će i dalje održavati likvidnost bankarskog sektora na razini dostatnoj za normalno funkcioniranje ekonomskih aktivnosti u zemlji. To podrazumijeva i dodatno emitiranje kunske likvidnosti bude li potrebno. Jedan od instrumenata je i smanjenje obvezne pričuve banka - kaže Rohatinski. No, guverner poručuje da će središnja banka uz očuvanje potrebne količine likvidnosti provoditi i strogu kontrolu poslovanja banka, što je i najbolja garancija za sigurnost depozita, odnosno štednje u bankama.
Stabilnost tečaja, odnosno stabilnost kune za guvernera je temeljna pretpostavka da sustav i dalje nastavi efikasno funkcionirati, te napominje da je stabilnost tečaja "u interesu svih: štediša, banka, države i centralne banke".
- U posljednjih tjedan dana tečaj je deprecirao, odnosno kuna je oslabjela, i to bez utjecaja fundamentalnih razloga i normalno je da se vrati na prijašnju razinu, kaže guverner. Iako to Rohatinski nije rekao, očito je kuna oslabjela jer je to bankama osiguravalo zaradu.
- Središnja banka poduzimat će mjere da se zaustavi slabljenje kune, ali to je interes i ostalih, pa se može očekivati da i banke pridonesu stabilizaciji tečaja na bankarskom tržištu, poručuje guverner poslovnim bankama, od kojih se očito očekuje više truda na očuvanju stabilnosti domaće valute. Rohatinski upozorava i na to da je stabilizacija kune interes i samih banka zato što će tako najbolje izbjeći kreditne rizike, odnosno probleme koje bi njihovi klijenti mogli imati s povratom kredita.
Ako se tečaj ne stabilizira, odnosno ako i banke ne učine svoje, HNB će, poručuje Rohatinski, izravno intervenirati kako bi očuvao kunu, a kad je riječ o intervenciji, guverner ne isključuje ni smanjenje deviznih rezervi središnje banke kao zadnje rješenje. Iako ne želi govoriti detaljnije o mjerama koje će poduzeti HNB, prvi čovjek centralne banke upozorava da će se iskoristi sve mjere kako bi se očuvala stabilnost kune.

Braniti stabilnost tečaja
- HNB će braniti stabilnost tečaja i to će učiniti korištenjem i drugih mjera i načina, i toga moraju biti svjesni svi akteri i moraju preuzeti svoju odgovornost - upozorava Rohatinski.
Središnja banka mogla bi u zaštiti kune, ako banke ništa ne učine, krenuti i povlačenjem novca.
Guverner upozorava i korisnike kredita, prvenstveno za državu, koja bi, kako kaže, svoje potrebe za financiranjem morala uskladiti s objektivnim okolnostima.
- S obzirom na to, bilo bi logično očekivati znatno smanjenje deficita konsolidirane opće države u 2009. u odnosu na 2008. godinu - poručuje Vladi guverner Rohatinski.
Ako bi država smanjila deficit, odnosno manjak u blagajni, to bi automatski značilo i da bi se smanjile njezine potrebe za podizanjem kredita u sljedećoj godini. Unatoč kunama koje će HNB pustiti na bankarsko tržište, država se neće lako zadužiti na domaćem tržištu, a na inozemnom će to biti još teže i skuplje, pa je smanjenje državne potrošnje jedini način da se smanji deficit, a time i potreba zaduživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati imaju velikih problema s neplaćenim računima, ali ima i puno gorih neplatiša

12.06.2018.

Prema broju blokiranih građana zbog neplaćenih dospjelih računa Hrvati se nalaze u samom vrhu među građanima zemalja Europske unije, ali još više problema s neplaćenim dugovima imaju Grci i Bugari

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Blokirano oko 24 tisuće poslovnih subjekata, Zagrepčani najzaduženiji

14.05.2018.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

FINA: Broj blokiranih u padu, dug porastao na 43 milijarde kuna

04.04.2018.

U blokadi su krajem veljače bile i 15.454 fizičke osobe, odnosno obrtnika, sa 7.444 zaposlena, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 5,5 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini, broj blokiranih fizičkih osoba (obrtnika), manji je za 252 ili 1,6 posto, a iz

Uvođenje eura pomoći će hrvatskom turizmu

06.03.2018.

Hrvatska se na uvođenje eura obvezala ulaskom u Europsku uniju, no strateški dokument hrvatske Vlade i HNB-a zasad ne spominje nikakve datume kada bi se to moglo dogoditi.

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP