Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2008

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Jagoda Marić  

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Hrvatska narodna banka sprema se na nove poteze koji će Hrvatskoj pomoći da se u ovoj i sljedećoj godini lakše nosi s problemima koje stvara svjetska financijska kriza, pa u središnjoj banci razmišljaju o puštanju dodatnih količina kuna na tržište kako bi se osigurala njegova likvidnost.
To zapravo znači da će se na tržištu, ako bude potrebno i tiskanjem novih količina, osigurati dovoljno novca za ekonomske aktivnosti, ali i za to da bi država, poduzeća i banke mogli plaćati svoje obveze, odnosno otplaćivati kredite. No, u središnjoj banci očekuju da u borbi protiv krize ne ostanu osamljeni te da neke poteze istovremeno povuku i država, poduzeća, banke i ostale financijske institucije.
Od države HNB očekuje značajno smanjenje deficita, od banaka stabiliziranje tečaja, a od poduzeća i financijskih institucija, kao što su mirovinski fondovi, da ne iznose devize iz Hrvatske.
U izjavi za naš list guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorava kako je nužno da svi akteri budu svjesni situacije u kojoj se Hrvatska našla pod utjecajem globalne krize te da se ponašaju odgovorno jer će se samo takvim usklađenim djelovanjem prebroditi problemi koje ta kriza donosi. Hrvatska će se na mukama posebno naći sljedeće godine, kada na naplatu dospijeva ukupno 6,9 milijardi eura kredita države, banka i poduzeća.

Stroga kontrola banaka
- HNB će i dalje održavati likvidnost bankarskog sektora na razini dostatnoj za normalno funkcioniranje ekonomskih aktivnosti u zemlji. To podrazumijeva i dodatno emitiranje kunske likvidnosti bude li potrebno. Jedan od instrumenata je i smanjenje obvezne pričuve banka - kaže Rohatinski. No, guverner poručuje da će središnja banka uz očuvanje potrebne količine likvidnosti provoditi i strogu kontrolu poslovanja banka, što je i najbolja garancija za sigurnost depozita, odnosno štednje u bankama.
Stabilnost tečaja, odnosno stabilnost kune za guvernera je temeljna pretpostavka da sustav i dalje nastavi efikasno funkcionirati, te napominje da je stabilnost tečaja "u interesu svih: štediša, banka, države i centralne banke".
- U posljednjih tjedan dana tečaj je deprecirao, odnosno kuna je oslabjela, i to bez utjecaja fundamentalnih razloga i normalno je da se vrati na prijašnju razinu, kaže guverner. Iako to Rohatinski nije rekao, očito je kuna oslabjela jer je to bankama osiguravalo zaradu.
- Središnja banka poduzimat će mjere da se zaustavi slabljenje kune, ali to je interes i ostalih, pa se može očekivati da i banke pridonesu stabilizaciji tečaja na bankarskom tržištu, poručuje guverner poslovnim bankama, od kojih se očito očekuje više truda na očuvanju stabilnosti domaće valute. Rohatinski upozorava i na to da je stabilizacija kune interes i samih banka zato što će tako najbolje izbjeći kreditne rizike, odnosno probleme koje bi njihovi klijenti mogli imati s povratom kredita.
Ako se tečaj ne stabilizira, odnosno ako i banke ne učine svoje, HNB će, poručuje Rohatinski, izravno intervenirati kako bi očuvao kunu, a kad je riječ o intervenciji, guverner ne isključuje ni smanjenje deviznih rezervi središnje banke kao zadnje rješenje. Iako ne želi govoriti detaljnije o mjerama koje će poduzeti HNB, prvi čovjek centralne banke upozorava da će se iskoristi sve mjere kako bi se očuvala stabilnost kune.

Braniti stabilnost tečaja
- HNB će braniti stabilnost tečaja i to će učiniti korištenjem i drugih mjera i načina, i toga moraju biti svjesni svi akteri i moraju preuzeti svoju odgovornost - upozorava Rohatinski.
Središnja banka mogla bi u zaštiti kune, ako banke ništa ne učine, krenuti i povlačenjem novca.
Guverner upozorava i korisnike kredita, prvenstveno za državu, koja bi, kako kaže, svoje potrebe za financiranjem morala uskladiti s objektivnim okolnostima.
- S obzirom na to, bilo bi logično očekivati znatno smanjenje deficita konsolidirane opće države u 2009. u odnosu na 2008. godinu - poručuje Vladi guverner Rohatinski.
Ako bi država smanjila deficit, odnosno manjak u blagajni, to bi automatski značilo i da bi se smanjile njezine potrebe za podizanjem kredita u sljedećoj godini. Unatoč kunama koje će HNB pustiti na bankarsko tržište, država se neće lako zadužiti na domaćem tržištu, a na inozemnom će to biti još teže i skuplje, pa je smanjenje državne potrošnje jedini način da se smanji deficit, a time i potreba zaduživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Dosegli smo plafon, bez reformi neće biti većeg rasta

21.12.2017.

HNB u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,1 posto, dok bi u idućoj godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao usporiti na 2,9 posto

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Hrvati ne rade, a nasilna država guši privatnike i zato smo siromašni

26.11.2017.

Koje su direktne štete državnog uplitanja u biznis? Govori se o stotinama milijuna eura izgubljenih u arbitraži u Ini. Kako će to država nadoknaditi? Iz poreza. Platit ćemo svi mi

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

03.10.2017.

Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija