Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2014

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana, onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja, udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene provjerom kvalitete imovine s prosječnih 11 posto na 12,4 posto

Nakon objave rezultata stres testa Europske središnje banke oglasilase i Hrvatska narodna banka. Priopćenje prenosimo cijelosti:

Provjera kvalitete imovine (Asset Quality Review - AQR) kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj provedena prema preporukama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority - EBA) i Europske središnje banke (ESB) pokazala je da njome utvrđena korekcija kvalitete imovine kreditnih institucija relativno malo utječe na stopu adekvatnosti kapitala obuhvaćenih kreditnih institucija i bankovnog sustava u cjelini.

Pregledane banke, kao i bankovni sustav Republike Hrvatske promatran u cjelini, imaju visoku stopu kapitaliziranosti koja kreditnim institucijama pruža odgovarajuću zaštitu od potencijalnih nepredviđenih gubitaka i osigurava im potrebnu otpornost na stres.

Provjera kvalitete imovine u hrvatskim kreditnim institucijama obavljena je u okviru priprema za dva usporedna, istovremeno provođena procesa kojima je obuhvaćen financijski sustav Europske unije. To su Stress Test Europskog nadzornog tijela za bankarstvo I Comprehensive Assessment Europske središnje banke. Oba procesa završena su danas objavom rezultata i obuhvatila su bankarske grupacije u koje su uključene i sve kreditne institucije u kojima je u Hrvatskoj provedena provjera kvalitete imovine. Rezultati te provjere ugrađeni su u rezultate stres testa.

Za uključene četiri najveće kreditne institucije (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.) koje predstavljaju dvije trećine od ukupne aktive bankovnog sustava u Hrvatskoj, stopa adekvatnosti kapitala, na konsolidiranoj razini, smanjila bi se uslijed provođenja dodatnih ispravaka vrijednosti utvrđenih AQR-om u prosjeku za 0,6 postotnih bodova. Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala iznosila bi za navedene četiri kreditne institucije u prosjeku 19,9 posto, a stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 20,2 posto, što je i dalje znatno iznad zakonski propisanog minimuma i regulatornih zahtjeva HNB-a.

Provjera kvalitete imovine provedena je pregledom kreditnih spisa na uzorku koji je obuhvatio plasmane u iznosu od 40 milijardi kuna prema 992 klijenta, čime je ustanovljeno, između ostalog, da ukupan iznos izloženosti od 2,9 milijardi kuna ne zadovoljava uvjete za tzv. A plasmane, zbog čega se isti trebaju smatrati neprihodujućim plasmanima (engl. non-performing exposures).

U pregledu imovine je poseban naglasak stavljen na provjeru vrijednosti instrumenata osiguranja plasmana i njihovu adekvatnu procjenu, kao bitnog elementa utvrđivanja adekvatnosti formiranih ispravaka vrijednosti plasmana.

Opisanom provjerom kvalitete imovine i vrijednosti instrumenata osiguranja utvrđena je potreba dodatnih ispravaka vrijednosti plasmana u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi kuna. Uz to, projekcijom rezultata pregledanog uzorka na ostatak portfelja, u skladu sa statističkim metodama koje je definirao ESB, moglo bi se identificirati dodatnih 1,57 milijardi kuna neprihodujućih plasmana, koji bi zahtijevali dodatne ispravke vrijednosti od 322 milijuna kuna.

To znači da bi ukupno potrebni ispravci vrijednosti prema AQR-u iznosili 1,56 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 8,9 posto u odnosu na ukupno izdvojene ispravke vrijednosti za neprihodujuće plasmane prije provođenja AQR.

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana (onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja) udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene AQR-om s prosječnih 11 posto na 12,4 posto.

Naglašavamo da su spomenute četiri kreditne institucije uključene u AQR ostvarile u 2013. ukupnu dobit (prije oporezivanja) u iznosu od 2,5 milijardi kuna te da su njih ovi ukupni troškovi rezerviranja u istoj godini iznosili 4,2 milijarde kuna, a u 2014. (do 30. lipnja) ukupno 1,4 milijarde kuna.

Evidentno je, dakle, da je znatan dio ispravaka vrijednosti utvrđenih pregledom kreditnog portfelja u okviru AQR-u već proveden u poslovnim knjigama tih kreditnih institucija u 2014. godini.

Putem sljedećih poveznica

ESB: http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/index.en.html

EBA: http://www.eba.europa.eu/-/eba-publishes-2014-eu-wide-stress-test-results

dostupni su na internetskim stranicama EBA-e i ESB-a objavljeni rezultati stress testa provedenog u bankovnim grupacij ama na razini Europske unije.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Nikola Škorić: Kriptovalute su u koronakrizi dobile na vidljivosti jer je papirnati novac postao manje poželjan

10.06.2020.

U našem segmentu tržišta promjene neće biti toliko radikalne, koliko ubrzane. Ubrzana adopcija postojećih digitalnih tehnologija za sobom će povući i ubrzani razvoj novih. Ukoliko smo ranije procjenjivali kako će se određeni pomak dogoditi unutar pet godi

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici