Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2014

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana, onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja, udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene provjerom kvalitete imovine s prosječnih 11 posto na 12,4 posto

Nakon objave rezultata stres testa Europske središnje banke oglasilase i Hrvatska narodna banka. Priopćenje prenosimo cijelosti:

Provjera kvalitete imovine (Asset Quality Review - AQR) kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj provedena prema preporukama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority - EBA) i Europske središnje banke (ESB) pokazala je da njome utvrđena korekcija kvalitete imovine kreditnih institucija relativno malo utječe na stopu adekvatnosti kapitala obuhvaćenih kreditnih institucija i bankovnog sustava u cjelini.

Pregledane banke, kao i bankovni sustav Republike Hrvatske promatran u cjelini, imaju visoku stopu kapitaliziranosti koja kreditnim institucijama pruža odgovarajuću zaštitu od potencijalnih nepredviđenih gubitaka i osigurava im potrebnu otpornost na stres.

Provjera kvalitete imovine u hrvatskim kreditnim institucijama obavljena je u okviru priprema za dva usporedna, istovremeno provođena procesa kojima je obuhvaćen financijski sustav Europske unije. To su Stress Test Europskog nadzornog tijela za bankarstvo I Comprehensive Assessment Europske središnje banke. Oba procesa završena su danas objavom rezultata i obuhvatila su bankarske grupacije u koje su uključene i sve kreditne institucije u kojima je u Hrvatskoj provedena provjera kvalitete imovine. Rezultati te provjere ugrađeni su u rezultate stres testa.

Za uključene četiri najveće kreditne institucije (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.) koje predstavljaju dvije trećine od ukupne aktive bankovnog sustava u Hrvatskoj, stopa adekvatnosti kapitala, na konsolidiranoj razini, smanjila bi se uslijed provođenja dodatnih ispravaka vrijednosti utvrđenih AQR-om u prosjeku za 0,6 postotnih bodova. Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala iznosila bi za navedene četiri kreditne institucije u prosjeku 19,9 posto, a stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 20,2 posto, što je i dalje znatno iznad zakonski propisanog minimuma i regulatornih zahtjeva HNB-a.

Provjera kvalitete imovine provedena je pregledom kreditnih spisa na uzorku koji je obuhvatio plasmane u iznosu od 40 milijardi kuna prema 992 klijenta, čime je ustanovljeno, između ostalog, da ukupan iznos izloženosti od 2,9 milijardi kuna ne zadovoljava uvjete za tzv. A plasmane, zbog čega se isti trebaju smatrati neprihodujućim plasmanima (engl. non-performing exposures).

U pregledu imovine je poseban naglasak stavljen na provjeru vrijednosti instrumenata osiguranja plasmana i njihovu adekvatnu procjenu, kao bitnog elementa utvrđivanja adekvatnosti formiranih ispravaka vrijednosti plasmana.

Opisanom provjerom kvalitete imovine i vrijednosti instrumenata osiguranja utvrđena je potreba dodatnih ispravaka vrijednosti plasmana u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi kuna. Uz to, projekcijom rezultata pregledanog uzorka na ostatak portfelja, u skladu sa statističkim metodama koje je definirao ESB, moglo bi se identificirati dodatnih 1,57 milijardi kuna neprihodujućih plasmana, koji bi zahtijevali dodatne ispravke vrijednosti od 322 milijuna kuna.

To znači da bi ukupno potrebni ispravci vrijednosti prema AQR-u iznosili 1,56 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 8,9 posto u odnosu na ukupno izdvojene ispravke vrijednosti za neprihodujuće plasmane prije provođenja AQR.

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana (onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja) udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene AQR-om s prosječnih 11 posto na 12,4 posto.

Naglašavamo da su spomenute četiri kreditne institucije uključene u AQR ostvarile u 2013. ukupnu dobit (prije oporezivanja) u iznosu od 2,5 milijardi kuna te da su njih ovi ukupni troškovi rezerviranja u istoj godini iznosili 4,2 milijarde kuna, a u 2014. (do 30. lipnja) ukupno 1,4 milijarde kuna.

Evidentno je, dakle, da je znatan dio ispravaka vrijednosti utvrđenih pregledom kreditnog portfelja u okviru AQR-u već proveden u poslovnim knjigama tih kreditnih institucija u 2014. godini.

Putem sljedećih poveznica

ESB: http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/index.en.html

EBA: http://www.eba.europa.eu/-/eba-publishes-2014-eu-wide-stress-test-results

dostupni su na internetskim stranicama EBA-e i ESB-a objavljeni rezultati stress testa provedenog u bankovnim grupacij ama na razini Europske unije.


Komentari članka

Vezani članci

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Dvije banke uvode naknadu za podizanje gotovine na šalteru, jedna je već uvela

08.11.2019.

Tvrde kako će smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama šalterski djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata oko korištenja proizvoda i usluga banke

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

30.10.2019.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondo

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1252 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag svijet
  7. 978 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 920 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 581 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 592 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 431 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija